|
acudesa -> RE: LJubomora na supruga? (22.1.2010 12:06:49)
|
Ljubomora – negativna emocionalna reakcija na stvarno ili zamišljeno ugrožavanje ljubavnog (ili drugog važnog) odnosa.
Nastaje kad se bojimo da će se naklonost partnera preusmjeriti prema drugoj osobi i da ćemo biti odbačeni i zamijenjeni nekim boljim, ljepšim, privlačnijim!
Prijetnja su prisutnost zanimljivijih ili poželjnijih (seksualnih) suparnika. Žene se osjećaju ugroženije tjelesnom privlačnošću suparnice, a muškarci suparnicima s više resurse.
Određena doza ljubomore je prirodna jer nas motivira da se borimo za odnos i zaštitimo od gubitka (nevjernosti ili napuštanja od strane partnera), no vrlo često ova emocija pokaže svoju mračnu stranu.
Koliko ćemo intenzivno i često doživljavati ljubomoru, u kojim situacijama te kako ćemo se ponašati određeno je mnogim i individualnim i kulturalnim faktorima: prethodnim iskustvima, ličnosti, samopoštovanju, stavovima o odnosu, spolu pa i kulturalnim normama. Tako su npr muškarci ljubomorniji na znakove seksualne nevjernosti, a žene na znakove da su im partneri emocionalno uključeni s drugom osobom. U nekim su društvima ljudi manje skloni ljubomori – jer manje vrednuju ekskluzivno pravo na partnera.
Ljubomoru češće osjećaju....
- Osobe nižeg samopoštovanja i nesigurniji u sebe - brže se osjete ugroženi, jer sami sebe doživljavaju manje poželjnima, neadekvatnijima te se boje suparnika - Osobe koje inače imaju probleme s impulzivnošću i agresivnošću, te češće percipiraju neprijateljske namjere, burnije reagiraju i srljaju s zaključcima
- Oni kojima je veza ključni aspekt života i na nju su orijentirani, te su povećano osjetljivi na svaku naznaku prijetnje
- Ili ako od prije imaju iskustvo s nevjernim partnerom– sumnjičavi i pod povećalom prate svaki znak novog partnera i očekuju da se ponovi loše iskustvo
- Osobe koje se boje biti same (strahuju da nikad neće imati drugi odnos, a da je neizdrživo biti sam)
- Narcistične osobe, koje partnera doživljavaju kao objekt, svoj „nastavak“, nešto što posjeduju i pokazuju, a ne drugu osobu; pa se razbjesne što će nešto što „pripada njima“ (osoba ili divljenje, pažnja, nepodijeljeni interes) može preoteti drugi
- Naučeno – u obitelji, kroz model npr ljubomornog oca koji je na taj način „pokazivao“ ljubav, manipulirao ili kontrolirao majku (da se drži u kući, izbjegava društvo ili karijeru, izolira je…)
- Kultura – koja potiče ideje o ljubomori i posesivnosti i muškoj dominaciji kao prihvatljive skriptove ponašanja (i žene usvoje model pasivnosti i prepuštanja)
- Ličnost pojedinca – neki doživljavaju intenzivnije, labilnije ili impulzivnije razne emocije, tako i ljubomoru – i strastveniji su i burnije emocionalno reagiraju
- tip privrženosti – ako osoba u ranijim, bazičnim odnosima nije imala sigurnu privrženost – sklona vidjeti znakove da je odnos ugrožen jer zapravo nema povjerenja u druge nego ih pokušava kontrolirati (jer drugačije ne može na njih računati)
- u početku veze – dok se odnos ne stabilizira i ne učvrsti međusobno povjerenjeOpasnosti ljubomore
U početku mogu laskati snažne emocije i strastveno obožavanje: „ne mogu bez tebe“, „moja si i ničija“… No taj strastveni zagrljaj uskoro može prerasti u grčevit stisak koji guši. Od pojačane sumnjičavosti i ispitivanja, traženja dokaza prevare – nadgledanja pošte, provjere sms-ova, ispitivanje motiva, iznenadni posjeti na posao… – posesivnost, kontroliranje, prijetnje, ograničavanje…
Osoba prepozna da se počinje plašiti reakcija partnera te pazi da ne napravi nešto čime bi izazvala bijesne i ljubomorne ispade. No, kod patološke ljubomore ne treba povod, kao ni što ne koriste objašnjenja.
Normalna ljubomora potaknuta je konkretnim situacijama, te je osoba spremna promijeniti svoja vjerovanja i postupke kad sazna nove informacije i dokaze, te je uglavnom ljubomorna samo na jednu određenu osobu.
Kod patološke ljubomore osoba "vidi" dokaze za nevjeru u benignim postupcima, odbija povjerovati suprotnim dokazima (razuvjeravanje ne koristi) i optužuje partnera za nevjeru s više partnera
[image]http://www.tesa.hr/my_documents/my_pictures/fighting-couple2.jpg[/image]
Osoba koja sama ima snažne ljubomore svoje osjećaje shvaća kao dokaz da je partner stvarno nevjeran ili bi mogao biti. Tada je i sklona naći dokaze koji potvrđuju i opravdavaju njenu ljubomore, pa „iskrivi“ stvari i ono što se događa, što je opasno jer je osobu teško razuvjeriti. Patološka ljubomora je ozbiljan problem – može biti destruktivna i opasna emocija, vodeći je uzrok ubojstava partnera širom svijeta.
Važno je na vrijeme prepoznati i reagirati na te probleme – potraživši stručnu pomoć! (I same ljubomorne osobe mogu patiti – jer se osjećaju potišteno, ljuto, tjeskobno, preokupirano strahovima da će biti odbačeni, napušteni, te se mogu osjećati da ne kontroliraju svoju ljubomoru.) Takve osobe daju od početka veze signale da imaju problema s ljubomorom, no problem je što to partnerice često shvaćaju kao dokaz strastvene, posebne ljubavi.
Ako ste sami ljubomorni zapamtite kako je vaša ljubomora samo osjećaj koji nije dokaz da je odnos ugrožen. Upravo svojim ljubomornim ponašanjem možete izazvati ono čega se bojite – izgubiti odnos.
Ako vaš partner/ica pod utjecajem ljubomore osoba postaje neracionalan - nemojte tada ustrajati u razuvjeravanju, niti doći u iskušenje da je razljutite i povrijedite ljutim izjavama tipa "pa to ćeš i dobiti kad tražiš" U mirnijem trenutku pokažite da vam je odnos bitan, dajte jasne dokaze da može u vas imati povjerenje no i čvrsto stavite do znanja da iako poštujete njegove osjećaje da nećete tolerirati kontroliranje, prijetnje i druge pokušaje manipuliranja.
Ljubomora nije dokaz ljubavi – ona je samo dokaz potreba, očajničke želje osobe da zadrži ono što trenutno želi te njenih (uglavnom) nerealnih strahova da joj je to ugroženo. Ako ljubomora traje i kad se odnos stabilizira, te ako je ona učestala i bez pravih (konkretnijih) povoda,te se intenzivno doživljava, burno i agresivno izražava te se osoba teško razuvjerava ili pokušava kontrolirati partnera prijetnjama i drugim oblicima nasilja svakako potražite pomoć!
Ljubomora može biti znak problema za koje treba psihološka pomoć ili koja bi mogla biti okidač agresivnim ispadima. U kombinaciji sa zloporabom alkohola ova emocija može pokazati vrlo mračnu i destruktivnu stranu, te je ključno pravodobno reagirati!Jadranka Orehovec, prof.psihologije
|
|
|
|