|
jedinstvena -> RE: Donacija jajnih stanica (5.4.2013 22:01:33)
|
Poukusacu ponovo mnogo opsirnije i mnogo jednostavnije o genetici...koga intersuje neka izvoli!!!citala sam davno i stim se referato potpuno slazem!!!
Porodična genetika
1! Iako je zakon nasljeđivanja postojan i općenit princip i u pravilu djeca nasljeđuju osobine svojih roditelja, ipak se nekada dogodi da se ovaj zakon zaustavi kod nekih osobina i djeca na svijet dođu sa novim osobinama. U skladu sa novim istraživanjima, ova mutacija i promjena formi unutar strukture uočena je kod gljiva, biljaka, cvjetova, drveća, insekata i životinja, kako kopnenih tako i vodenih, kao i kod nekih ptica, pa čak i kod ljudi.
U nekim slučajevima nove osobine se ustaljuju kod potomaka i preko mutirane osobe u formi naslijeđa se prenose na buduće potomke te se ovom mutacijom stvara nova osobina, a ponekad se ona zaustavi i bude nepostojana pa je buduća pokoljenja ne nose u sebi.
Po mišljenju učenjaka, ova iznenadna promjena oblika i pojava novih osobina temelji se na dva načela:
a) Promjena stanja gena i hromozoma ćelije jedne generacije;
b) Nasljeđivanje osobina davnih predaka i pojava nekih skrivenih i recesivnih osobina.
Prije dvije godine na ovom skupu nekih dvanaest dana govorili smo o čistoti generacija te smo sa islamskog i naučnog aspekta govorili i raspravljali o nasljeđivanju, mutaciji i promjenama s kojima se naši potomci mogu suočiti. Danas ću samo u sažetoj formi osvježiti vaše sjećanje o načelima nasljeđivanja i njihovom uticaju na odgoj djeteta, da bi vam bilo jasno šta znači djetetova sreća i nesreća dok je ono još u majčinoj materici.
Treba imati u vidu da je s obzirom na okolnosti okruženja moguće da se najednom neočekivano pojavi neka nasljedna osobina, ili obrnuto, da se neke osobine ne pojave i zaustave u nekoj generaciji. Osobine koje se na ovaj način formiraju ponekada se prenesu i na druge generacije. Ovaj proces naziva se mutacijom i on još nije naučno zaokružen niti su ustanovljeni njegovi uzroci. Prema tome, jedna od glavnih osobina iznenadnih promjena odnosno mutacije jeste nasljednost. Stoga se može doći do zaključka da kada god se jedan od gena pokvari ili nekoliko hromozoma polnih ćelija propadne, kod narednih pokoljenja nastaju promjene u tjelesnoj konstrukciji. Nekada je bila poznata samo spontana mutacija, ali posredstvom uticaja x-zraka na polne ćelije Müler je 1927. eksperimentalno proizveo mutaciju i nakon toga je sa x-zrakama radija ponovio eksperiment i dobio zadovoljavajuće rezultate.
Često se događa da se ocu i majci koji imaju npr. crne oči i crnu kosu, taman ten i tamne usne – koji, u najkraćem, imaju izgled istočnjaka – rodi dijete sa plavim očima, plavom kosom te bijelom kožom i izgledom zapadnjaka. Ova vrsta promjene, koja je u suprotnosti sa klasičnim zakonom nasljeđivanja, moguća je i utemeljena je na iznenadnoj promjeni gena, dakle promjeni u činiocima naslijeđa. Bez sumnje, ovakve vrste promjena u prirodi se događaju kod svih živih bića počev od biljki, životinja pa sve do ljudi.
Rasne razlike počivaju upravo na ovom principu mutacije. Međutim, današnja nauka još uvijek nije ustanovila stvarne uzroke i povode ovim mutacijama i ne zna šta stoji u pozadini ovih promjena. U vezi s tim postoje samo teorije i pretpostavke.
Za objašnjenje spontanih mutacija koje se iznenada, bez jasnog razloga, pojavljuju navodi se da se ovo događa zbog nekog prirodnog zračenja kao što je zračenje zemlje, koje se odnosi na radioaktivnost tla, ili zračenje iz zraka, koje se odnosi na Sunce ili nepoznate kosmičke zrake.
Moguće je da neke iznenadne promjene svoje korijene nalaze u nekoj dalekoj karici i pretku čiji su nasljedni geni ostali prikriveni u ćeliji a pojavljuju se u pogodnim uvjetima. Drugim riječima, prva pretpostavka je bila da neki prirodni uzročnici izazivaju prvobitne promjene u genima te da tako prenose nove osobine na djecu bez prethodne genetske uvjetovanosti. Druga je pretpostavka da su gradivni geni novih osobina počivali skriveni u ćelijama dalekih predaka, ali se u dugom vremenskom roku nisu pojavljivale povoljne okolnosti za njihovo pojavljivanje. Onoga trenutka kada su im se stvorile povoljne okolnosti, oni su iskočili iza zavjese i kreirali nove osobine.
Ukoliko se ukrste dva miša, jedan bijeli i drugi sivi, potomci iz prve generacije će svi biti mješanci sive boje. Zato se može kazati da prisustvo jedne boje predstavlja dominantnost jedne osobine, a njeno odsustvo recesivnost osobine. Ukoliko se, nadalje, ukrste miševi iz prve generacije, njihovi potomci će pripadati jednoj od tri sljedeće kategorije:
(1) jedna četvrtina njih bit će čisto sive dominantne boje;
(2) jedna polovina njih će imati miješanu sivu boju,
(3) posljednja četvrtina bit će recesivno bijele boje.
Prema tome, bijela boja koja se ne pojavljuje u jednoj generaciji neće potpuno nestati i uvijek će se, kada se miševi mješanci sive boje ukrste, jedna četvrtina bijelih miševa ponovo pojavljivati.
Rođeni zločinac, sa aspekta psihologije, liči na praljude. Ova skupina ljudi ima nesimetrično lice ili lobanju, istureno čelo, oštre i klempave uši. Pojava ovakvih osobina odnosi se na naslijeđe i neku vrstu vraćanja korijenima, odnosno dalekim precima. Kod ovakvih osoba moguće je uočiti nagone prvotnih ljudi. Isto tako se među životinjama mogu uočiti osobine iskorijenjenih životinja iz prošlih vremena.
Iz ove dvije rečenice jasno se vidi da su neke osobine od bližih očeva i majki ili od dalekih predaka kod ljudi i životinja bile skrivene i da su se pojavile u pogodnoj sredini i odgovarajućim okolnostima. Po mišljenju današnjih naučnika, između današnjeg čovjeka i njegovih minulih predaka posredstvom nasljednih činilaca uspostavlja se čudna i komplikovana veza.
Čovjek prevazilazi granice svoga tijela. Njegova vremenska granica, poput prostorne granice, neodređena je i neograničena, te nezavisno od toga bio on prisutan ili ne – ona se veže za njegovu prošlost i njegovu budućnost. Znamo da se naša ličnost formira od trenutka oplođavanja ženskog jajašceta s muškom jajnom ćelijom u materici, ali su se gradivni elementi ovih ćelija nalazili u tkivu naših očeva, djedova i pradjedova. Ćelijske materije majke i oca sudjeluju u našoj strukturi i bez prekida tjelesno nas vezuju za prošlost. A budući da u sebi posjedujemo mnoštvo nasljednih čestica činilaca naslijeđa naših predaka, naše osobine će biti izvedene iz njihovih osobina.
Nasljedna struktura tkiva ni u kojem aspektu još nije posve upoznata. Još uvijek ne znamo na kakav način se odvija objedinjavanje genetskih osobina majke, oca ili dalekih predaka u majčinom jajašcetu od kojeg se stvara fetus i da li su dijelovi jezgra ćelija dalekih predaka prodrli u njega ili ne. Ponekada se dešava da se kod nasljednika osoba čije osobine poznajemo pojavi dijete sa novim osobinama.
|
|
|
|