|
acudesa -> RE: atopijski dermatitis (3.4.2010 21:50:35)
|
Cure, ima puno stranica, ako ste imale ovaj tekst, sorry, brisat ćemo ga[image]http://www.ringeraja.ba/forum/smileys/smiley31.gif[/image]
skiunuto sa stranice Pliva zdravlje
Atopijski dermatitis(Dermatitis, atopični, Neurodermitis)Alergijski i imunološki poremećaji
Što je atopijski dermatitis?
Atopijski dermatitis je kronična (dugotrajna) bolest koja pogađa kožu. Riječ "dermatitis" označava upalu kože. "Atopijski" se odnosi na grupu bolesti koje su nasljedne (koje potječu iz obitelji) i često se pojavljuju s drugim bolestima, uključujući astmu, alergije uz visoku temperaturu, te atopijski dermatitis.
Neurodermitis je pojava crvenila i suhe kože, uz prisutan i jak svrbež, povremeno i rane na zahvaćenim mjestima, nastale uslijed češanja. Crvenilo, vlaženje, stvaranje krusta na licu, na tjemenu, nogama i rukama i u pelenskoj regiji glavni su simptomi bolesti u prvih nekoliko mjeseci života.
Atopijski dermatitis najčešće pogađa djecu i mlade ljude, ali može nastaviti i u starijoj dobi. U većini slučajeva, postoje periodi kada je bolest pogoršana, nazvani egzerbacijski periodi ili plamteći periodi, iza kojih slijede periodi kada se koža popravlja ili potpuno čisti, a to su remisijski periodi.
U ranoj dobi najčešće se radi o alergiji na hranu koju djeca uglavnom "prerastu" iako im koža često ostaje suha i osjetljiva. Najčešće se radi o alergiji na agrume (naranče, mandarine, limun), konzervanse u hrenovkama, paštetama, suhomesnatim proizvodima, ponekad na svinjsko meso i prerađevine, čak i piletinu i bjelanjak jajeta češće nego žumanjak. Alergija (neurodermitis) može biti i na neke deterdžente koje koristite za pranje rublja, a osobito je izražena na omekšivače.
Epidemiologija
Atopijski dermatitis ima visoku učestalost. Oko 2% ukupne populacije boluje od atopijskog dermatitisa. To je bolest koja pogađa mlade, većina pacijenata su djeca.
Faktori rizika
Izlaganjem nadražujućim sredstvima (detergenti, omekšivači, sapuni...) može pogoršati simptome, kao što može i sušenje kože, izlaganje vodi, temperaturne promjene i stres.
Znakovi i simptomi
Simptomi se razlikuju od osobe do osobe. Najuobičajeniji simptomi su suha koža koja svrbi, kraste iza ušiju i osip na obrazima, rukama i nogama. Kod atopijskog dermatitisa važan faktor je koža koja svrbi (pruritus) jer češanje i trljanje pogoršavaju upalu kože karakterističnu za tu bolest. Način na koji atopijski dermatitis utječe na kožu može se razlikovati po raznim oblicima pruritusa i posljedičnim kožnim infekcijama. Neki ljudi imaju crvenu, zagrijanu kožu jer je imunosni sistem kože jako aktiviran. Kod drugih se razvija slijepljena i paperjasta koža kao rezultat neprekidnog češanja i trljanja. Ovo stanje se naziva lihenifikacija. Kod nekih ljudi razvijaju se na koži pjege ili male izdignute kvrge. Kada se pjege češaju, mogu se otvoriti (ekskorijacije) i postati krastave i inficirane. Ova stanja također se mogu naći kod ljudi bez atopijskog dermatitisa ili kod onih sa drugim tipovima kožnih poremećaja. Atopijski dermatitis također može pogoditi kožu oko očiju, kapke, obrve i trepavice. Češanje i trljanje područja oko očiju može prouzrokovati promjenu izgleda kože. Neki ljudi s atopijskim dermatitisom razviju dodatni sloj kože koji se zove atopijski nabor ili Dennie-Morgannov nabor. Kod drugih ljudi postoji hiperpigmentacija kapaka što znači da koža na njihovim kapcima potamni od upale ili visoke temperature (alergijski sjaj). Šarene obrve i trepavice također su rezultat grebanja i trljanja. Koža osobe s atopijskim dermatitisom gubi previše vlage iz epidermalnog sloja koža postaje jako suha, a obrambena sposobnost je smanjena. Dodatno, pacijentova koža je jako osjetljiva na pojavu infekcija, kao što su stafilokokne i streptokokne kožne infekcije i bradavice, herpes simplex, te molluscum contagiosum (kožni poremećaj uzrokovan virusima).
Dijagnostički postupak
Dijagnoza se prvotno temelji na pojavama na koži. Liječnik treba pregledati rane da bi odbacio druge moguće uzroke. Može se učiniti biopsija oštećenja kože, ali nije uvijek potrebna da bi se postavila dijagnoza. Osjetljivost je genetska, ali poremećaji su izazvani raznim poremećajima iz okoline. Bolesnici imaju često povišenu razinu eozinofila i alergijskih protutijela IgE, ali je razlog tomu nepoznat.
Liječenje
Konzultirajte se sa svojim liječnikom oko dijagnoze atopijskog dermatitisa jer može ga biti teško razlikovati od drugih kožnih poremećaja. Liječenje treba voditi liječnik. Cilj liječenja je smanjiti i ukloniti simptome. Liječenje može varirati ovisno o pojavi (stupnju) rana (akutne rane koje cure, suhe ugrijane rane, ili kronične suhe slijepljene rane) jer se svaka liječi različito. Dječji ekcem obično postaje blaži s godinama i često nestaje nakon 3 ili 4 godine. Atopijski dermatitis često se uspješno liječi kod kuće. Liječenje je osmišljeno na temelju kronične prirode bolesti. Bilo što, što pogoršava simptome treba izbjegavati kad god je to moguće, uključujuću bilo koje alergene u hrani i nadražujuća sredstva iz okoline kao što su vuna i sintetika. Suha koža često pogoršava stanje, tako da kupanje i korištenje sapuna treba biti smanjeno. Promjene temperature i stres mogu uzrokovati znojenje i promjene u krvnim žilama u koži, što također pogoršava stanje. Ako izbjegavanje nadražujućih sredstava ne smanji simptome, liječenje se može primijeniti na lokalizirana područja kože (topično). Lokalizirano liječenje rana koje cure može uključivati umirujuće losione, blage sapune ili mokre obloge. Blagi losioni protiv svrbeža ili topični steroidi (kortikosteroidi male topične snage) mogu umiriti manje akutna područja ili osušiti ljuskaste rane. Kronična slijepljena područja mogu se liječiti uljima ili kremama koje sadrže katranske sastojke, topične steroide, sastojke koji podmazuju ili omekšavaju kožu, ili druge sastojke. kortikosteroidi za sistemsku primjenu mogu se propisati za smanjenje upale u nekim teškim slučajevima.
Ako primijetite da se stanje nakon konzumiranja neke hrane pogoršalo ukinite tu namirnicu na neko vrijeme, pa ponovo uvedite nakon nekoliko tjedana.
Ako je pogoršanje nastalo kao nadražaj na deterdžente, ispirati rublje dva puta da se bolje ispere deterdžent, a svakako izbjegavati omekšivač kod pranja djetetovog rublja.
Prevencija
Specifična prevencija ne postoji. Moguće je:
- Spriječiti grebanje ili trljanje kad god je to moguće
- Zaštiti kožu od pretjerane vlage, nadražujućih sredstava, umjetne odjeće
- Zadržavajte hladnu, stabilnu temperaturu i stalan stupanj vlage
- Ograničite izlaganje prašini, cigaretnom dimu, peludi i životinjskoj dlaci
- Prepoznajte i ograničite emocionalni stres
Ljeto je godišnje doba kad ima puno sunca koje pomaže ovim bolesnicima, osobito koristi more, a i promjene su izložene zraku. Svaka promjena klime, odlazak na more ili planine dobro čine ovim bolesnicima.
Što se tiče održavanja kože uglavnom se tuširajte. U kadu kod kupanja nemojte stavljati pjenu ili šampon jer će to dodatno isušiti kožu. Dobro je u kadicu za kupanje staviti samo par kapi maslinovog ulja što će koži dati potrebnu masnoću i elastičnost. Kožu mažite preporučenim kremama. Svakako kupujte pamučnu odjeću jer promjene na koži jako svrbe.
|
|
|
|