|
Medić* -> RE: Prezime? (26.4.2015 22:49:58)
|
E ovo sam citala...Pa kopiram...
Ja imam oboje...
Kako ja tumacim procitano ispravno je samo jedno i to svoje zadrzati...
168. Dileme i nejasnoće oko uzimanja muževog prezimena
Submitted by Sebil on Tue, 2011-05-17 15:26. Odgovori
Pitanje:
Selam alejkum, moje pitanje se tiče muževog prezimena. Pročitala sam na vašoj stranici da nije dozvoljeno da žena uzme muževo prezime. Ja sam se još malo raspitivala o tome i saznala sam da je navodno ženi dozvoljeno zadržati svoje i uzeti muževo prezime, da se na to gleda kao na neki kompromis. Zanima me vaše misljanje o tome, jer sam ja zadržala očevo prezime i dodala muževo.
To za "kompromis" sam čula od jednog brata,moj muž ga je pitao vezano za tu temu i on je odgovorio da to nije bas kufr i da se na nasim prostorima to što sam ja uradila (zadržala očevo i dodala muževo prezime) smatra kompromisom. Samo to je rekao, pa me zanima da li je to stvarno tako ili ja moram vratiti samo očevo prezime? Koliko sam ja upućena, ispravite me ako grijesim, kufr znači izaći iz vjere. A taj brat je, koliko sam ga ja shvatila, htio da kaže da to što sam ja uradila nije isto što i kad žena uzme samo muževo prezime. Unaprijed zahvalna.
ODGOVOR:
Alejkumusselam.
Oko ovog pitanja je bilo mnogo reagovanja, negodovanja i negiranja da prezime predstavlja porijeklo i da se spomenuti šerijatski tekstovi u kojima se zabranjuje pripisavanje tuđem porijeklu odnose na uzimanje prezimena muža od strane žene. Zbog toga će biti iznešena neka pojašnjenja oko toga.
Naime, danas je općeprihvaćena stvar među ljudima da prezime predstavlja i upućuje na porijeklo nekog čovjeka bez obzira na to što je upotreba prezimena u obliku koji mi danas imamo i poznajemo nastala u 12. stoljeću, po nekima, i razvijala se do 19. stoljeća. Ono što je bitna karakteristika prezimena je da govori o ocu, djedovima i korijenu neke osobe o čemu se vodilo računa i prije nego što se prezime počelo koristiti.
Pa tako prezime predstavlja zamjenu za nabrajanje i navođenje oca, djeda, pradjeda, čukundjeda i tako dalje, jer je od jednog od toga djeda uzeto njegovo ime, ili njegova osobina po kojoj je bio poznat, ili mjesto u kojem je živio, ili zanimanje kojim se bavio i slično i tako je nastalo prezime te familije. Uglavnom, bitno je da se sve ovo veže za djedove te familije.
Šerijat je došao sa veoma strogim propisima vezanim za porijeklo bilo kojeg čovjeka. Od toga je stroga zabrana vrijeđanja i ismijavanja tuđeg porijekla. Kaže Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu kojeg bilježi Muslim od Ebu Hurejre, radijallahu anhu: "Dvoje kod ljudi je kufr: ismijavanje, omalovažavanje i negiranje porijekla i naricanje za umrlim".
Isto tako, osnovni smisao zabrane zinaluka je to da se ne bi miješalo porijeklo ljudi, jer ako je žena udata za nekoga i njemu se pripisuju djeca, pa ona učini zinaluk sa drugim i rodi dijete koje je od tog drugog a pripiše se njenom mužu sa kojim je vjenčana time se miješa porijeklo ljudi što vodi u veliki fesad. Zbog nepoznavanja porijekla i ne vođenja računa o njemu ne poznaju se rodbinke veze, može doći do sklapanja braka između onih kojima je to zabranjeno zbog krvnog srodstva, može neko nasljeđivati nekog koga šerijatski nema pravo da ga naslijedi i obrnuto. Postoje posebna poglavlja u šerijatskom pravu o utvrđivanju porijekla, negiranju porijekla, proklinjanju zbog porijekla i tako dalje.
A od tih propisa vezanih za porijeklo je i zabrana pripisivanja tuđem porijeklu. Namjerno pripisivanje porijekla nekome mimo stvarnog oca je nazvano kufrom a njegovom počiniocu je učinjen Džennet zabranjenim. U hadisu od Ebu Zerra, radijallahu anhu, kojeg bilježe Buharija i Muslim je došlo: "Nema čovjeka koji pripiše svoje porijeklo nekome mimo svoga oca, a on to zna, a da nije učinio djelo kufra, ko se pripiše porodici kojoj po porijeklu ne pripada, neka sebi pripremu mjesto u Vatri".
Takođe, u hadisu kojeg bilježe Buharija i Muslim od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, je došlo: "Ne odvraćajte se od vaših očeva (pripisujući svoje porijeklo nekom drugom), ko se odvrati od svoga oca taj je učinio kufr". A od S''ad ibn Ebi Vekkasa i Ebu Bekrete, radijallahu anhum, u hadisu kojeg bilježe Buharija i Muslim se prenosi: "Ko pripiše svoje porijeklo nekome mimo svoga oca, a zna da mu on nije otac, Džennet mu je zabranjen". A pošto prezime ukazuje i predstavlja porijeklo čovjeka ne treba imati ni najmanju sumnju da se ovi hadisi odnose i na zabranu mijenjanja prezimena.
Postavlja se pitanje da li ako žena uzme dvojno prezime, tj. zadrži svoje prezime i doda muževo pa joj prezime bude kombinacija njenog i muževog prezimena da li je to šerijatski sporno? Da bi se odgovorilo na to prije svega treba utvrditi šta u stvari predstavlja ta nova kombinacija od prezimena. Tim činom žena je napravila novi vid porijekla kojem se ona pripisuje.
Jedan dio tog porijekla je tačan i istinit a to je u stvari njeno prezime, a drugi dio te nove tvorevine od prezimena je netačan i lažan a to je muževo prezime koje je ona pridodala svome. Jer ona nema nikakve veze po porijeklu sa ocem, djedom, pradjedom, čukundjedom svoga muža.
Ako se ta nova tvorevina dvojnog prezimena pravda nečim što se naziva kompromis, da li to mijenja propis ovog čina i utiče na njega? Kompromis znači dogovor, pa ako se u hadisima iz zabrane pripisivanja tuđem porijeklu izuzima stanje uzimanja dvojnog prezimena kao rezultat kompromisa (dogovora) onda je to dozovljeno. Ako analiziramo tekstove gore spomenutih hadisa, poput:
- "Nema čovjeka koji pripiše svoje porijeklo nekome mimo svoga oca ..."
- "ko se pripiše porodici kojoj po porijeklu ne pripada ..."
- "ko se odvrati od svoga oca taj je učinio kufr"
- "Ko pripiše svoje porijeklo nekome mimo svoga oca ...",
onda jasno dolazimo do zaključaka da su svi oblici ovih hadisa u općoj formi po kojoj se ne pravi izuzetak niukom slučaju. A meni nije poznat neki drugi šerijatski tekst sa kojim se izuzuma iz ove zabrane polulažno pripisivanje porijekla, tj. uzimanje dvojnog prezimena. Prema tome, uzimanje dvojnog prezimena takođe potpada pod ovu zabranu koja je došla u hadisima, s tim da je grijeh tog čina blaži od uzimanja samo muževog prezimena.
A što se tiče nazivanja tog djela, lažnog pripisivanja tuđem porijeklu, kufrom, tu se ne misli na kufr (nevjerstvo) koje izvodi iz vjere Islama oko čega nema razilaženja među učenjacima. Mnogo je djela koja su u šerijatskim tekstovima nazvana kufrom (nevjerstvom) a da se pod tim nazivom ne misli na kufr koji izvodi iz Islama, poput hadisa:
- "Dvoje kod ljudi je kufr: ismijavanje, omalovažavanje i negiranje porijekla i naricanje za umrlim" (mutefekun alejhi),
- "Vrijeđanje muslimana je fisk (grijeh) a borba protiv njega je kufr (nejverstvo)" (mutefekun alejhi),
- "Ko kaže svome bratu (muslimanu): o kjafire, ta se riječ vraća na jednog od njih dvojice" (mutefekun alejhi),
- "Ko se zakune nečim mimo Allaha učinio je kufr ili širk", (Tirmizi, Nesai, Ibn Madže i Ahmed, a Tirmizi ga ocjenjuje dobrim a Alabani vjerodostojnim).
Pa tako u ovim hadisima je omalovažavanje nečijeg porijekla, naricanje za umrlim, borba protiv muslimana, nazivanje muslimana kjafirom i zaklinjanje mimo Allaha nazvano kufrom a složni su učenjaci da se ne odnosi na kufr koji izvodi iz vjere nego da su to veliki grijesi.
Nego se ti hadisi tumače na neki od sljedećih načina:
- da je to kufr djelom (kufr ameli – koji ne izvodi iz vjere) a ne uvjerenjem,
- da to predstavlja veliku i strašnu opomenu onima koji čine ta djela,
- da je to kufr koji izvodi iz Islama ako oni ta ohalaljuju,
- da se misli na jezičko značenje kufra, tj. kufr znači prekriti te oni sa činjenjem tih djela prekrivaju svoj iman ali ne izlaze iz vjere, i još neka druga tumačenja koje navodi Ibn Hadžer u svojoj knjizi Fethul-bari.
Prema tome, nije dozvoljeno uzimati dvojno prezime (zadržati svoje i dodati muževo) jer to takođe potpada pod hadise u kojima je došla zabrana pripisivanja tuđem porijeklu, s tim da je težina grijeha u ovom slučaju manja od uzimanja samo muževog prezimena od strane žene. A to što djelo svjesno i namjerno pripisivanje tuđem porijeklu nazvano kufrom to ne znači da ono izvodi iz Islama nego da predstavlja veliki grijeh oko čega nema razilaženja među učenjacima. Ve billahi tevfik.
|
|
|
|