fatimica09
|
Mislim da je tudju patnju i bol jaaaako tesko shvatiti, a treba imati puno iskustva i takta da bismo mogli uopste razgovarati sa nekim o tome. U balkanskom mentalitetu je nazalost uvijek prisutna ona bahata ljubopitljivost i kao nenamjerno propitivanje za tudje zivote, probleme, uspjehe i padove....Moram priznati, da nikada, dok mi se nije desio gubitak bebe, nisam na ovaj nacin razmisljala uopste o materinstvu....I mada se mozda odmicem od teme, zelim samo da kazem ono sto najiskrenije mislim. Sve zene koje imaju problema sa zatrudnjivanjem, nisu nista manje vrijedne, niti nekakve spodobe felericne kao sto ih mahala obicno predstavlja, od onih koje su trudne ili imaju vec svoje bebice! Sve je to bozije davanje! Davanje...a ne kazna ili nagrada! Gdje uopste pise da su zene koje su majke, bolje majke od nekoga ko nije imao priliku ni da se okusa u toj ulozi? Gdje pise da je neko bolja zena zato sto ima svoje dijete, od zene koja ga je izgubila? Pa zar smo mi ti koji cemo suditi? Ne....ja sam cvrsto protiv toga da se uopste bilo koji covjek sazaljeva, jer niko od nas ne zna sta ga iza ugla ceka! I onda kada mislimo da smo najjaci, da nam je sve potaman....ko zna...Ja sam prije samo par mjeseci bila skolska trudnica, kojoj su se mnogi divili, vjerovatno i zavidjeli....ja sam se sepurila, uzivala sama u sebi i svojoj trudnoci...a mnoge znate gdje sam sada....na samom dnu....mislila sam da je sve vec svrsena stvar, da se ne moze nista lose desiti....pa desilo se...Nema veze, bice bolje ako Bog da, ali ne dozvoljavam da me svako pita, da me bilo ko zali, da mi ne daj Boze neko sudi! Nijedna od nas nije znala da ce zatrudniti-nadale smo se! Nijedna nije znala da ce izgubiti ili roditi bebu! I niko ne zna ko ce koga pokopati! Zato se ne treba mijesati u Boziji posao! Ali ko ce to mahali dogovoriti! Mi smo zene u sustini tako pokvarene i licemjerne....Rijetke su prave drugarice, one kojima je stvarno zao ili stalo....I meni sada govore ,,ja sam imala idealnu trudnocu"-kao da ja nisam,...,,ja sam odmah ostala trudna"....,.....,,moj sin ovo, moja mala ono"....a kao zao im je, kao nastoje pomoci....pa nisam pamet izgubila ako sam dijete izgubila! Misle da ja ne vidim sta im pogledi ustvari govore! Ali da se vratim na ono sto me i ponukalo da napisem ovaj roman (oprostite mi), procitala sam u jednom postu...kaze jedna zena ,,zalutala na forum problemi sa zatrudnjivanjem"....kao dobice neku zaraznu bolest!? Evo ja svaki dan procitam sve nove postove na forumu! Trudnoca, spontani, bebe, djeca sa posebnim potrebama....Sve mi se od toga moze desiti!
I draga moja Neutjesna samo da ti kazem ja te zaista razumijem! I ja bih nekada mnoge ljude podavila! A razumijem i sve vas koje grlite svoje bebe....jer i ja cu vjerovatno ako nekad aBd, budem imala svoje dijete jaaaaako ga grliti.........ali ipak ne pred nekim ko ima zivu ranu na srcu.....a nije nista kriv, niti moze bilo sta promijeniti!
Tesko je pomoci....zato je bolje ne odmagati!
|
A sto se tice sebicnosti, svi si je nekad prisutimo i ne bi trebale jedne drugoj to zamjerati, jer je osjecaj sasvim normalan i ljudski je sve to osjecati. Budimo si podrska!
!
Odštampaj
