|
bubamara80 -> RE: anemija (5.4.2009 12:54:26)
|
Ja sam uvijek bila anemična i znam da su dodaci za željezo dosta teški za želudac i odraslog čovjeka. Dok se ne popravi krvna slika najbolje je tako preparat uzimati ali možda da mu daš naveče kad pođe spavati da se ne muči.
Nakon što se popravi krvna slika (vidiš na nalazu) možeš nastaviti sa prirodnim načinom unosa željeza kroz hranu.
Napomena špinat uopšte nema puno željeza jer je nekad osoba koja je to istraživala pogriješila u zarezu i dugo se mislilo da je špinat pun željeza.Nedavno je otkrivena ta pogreška.
IZVORNA PORUKA: mariva
Drage moje molila bih vas za pomoć. Mom malenom su dijagnosticirali anemiju i propisala mu je FERUM lijek 1 kašiku na dan ali kako je to počeo piti stalno ima kiselu i tekuću stolicu po 3 puta na dan. Da li je iko od vas imao slično iskustvo i šta ste još pred toga davale u prehrani. On ima 15 mjeseci i jadničak već je pomalo umoran od svega. Da stvar bude gora anemiju su mu otkrili tek kad sam ja zahtjevala da mu se uradi krvna slika jer mu je imunitet nikakav stalno je prehlađen i svaka viroza njega uhvati. Eto to je naše zdravstvo sad mu je to propisala i djete to teško podnosi pa me interesuje kolika je korist od tog ljeka i da li se stanjke poslije izvjesnog vremena normalizira i mogu li se uzimati i neki prirodni lijekovi uz to. Očajna sam jer se sa starijim malim nisam susrećala sa takvim problemima on je zdrav ko dren i karton mu je skoro prazan u doktora. Eto isto sam ih hranila i inače pazim na sve pa mi nije jasno zbog čega je on anemičan jedino se boji da je to zbog toga što mlađeg nisam dojila ali je pio formulu a ne kravkje mlijeko koje kažu dovodi do anemije. Molim vas da mi odgovori neko sa sličnim iskustvom ili se razumije u ovo sve. HELP!
Glavni prirodni izvori željeza u hrani jesu iznutrice, meso, jaja, lisnato povrće i mahunarke. U mlijeku ga ima 0,1 mg%, u sirevima od 0,1 (žerve-gervais-sir) , do 0,7mg% , ("čedar"-cheddar-sir). U mesu se kreće od 1,53 mg%, a u iznutricama od 5 mg% (svinjski bubrezi), do 21 mg% (svinjska jetra), još više u krvi (38 mg%). U raznim ribama količine se kreću od 0,6 mg% (škampi) do 2,8 mg% (inčun ili brgljun), a oko 6-8 mg% u dagnjima i kamenicama. U jajima ga ima najmanje u kokošjem (2 mg%), a najviše u purećem (4,1 mg%). U mahunarkama se količina Fe kreće od 5,4 (suhi grašak) ,do 8,4 mg% (suho sojino zrno). Među šitaricama šeljeza najviše ima u pšeničnom zrnu i brašnu (oko 4 mg%).
Ipak su najbogatiji izvori željeza pšenične mekinje s 12,9 mg%. Među povrćem ga najviše ima u peršinu (10 mg%), i to u listu, u špinatu 3 mg%, koliko i u mladom grahu. Najbogatije su željezom sušene gljive sa 28,9 mg%, a najviše ga ima u sušenim listovima peršina, čak 127 mg%!
Dnevna količina željeza normalno se kreće od 1 mg za muškarce, do 2 mg za žene u generativnoj dobi, što se uspješno pokriva uobičajenom dnevnom hranom. Muškarci dnevno gube 0,6, a žene oko 1,7 mg. Hranom se unese oko 10-20 mg, ali se resorbira samo 5.10%.
Dnevno svaka normalna osoba izluči oko 1 mg Fe, preko stolice, znoja, urina i vlasi. Kako se dnevno resorbira 1 mg, dakle ista količina koja se izluči, u tijelu postoji ravnoteža.
Deficit željeza nastaje kao posljedica kroničnih krvarenja iz probavnog, dišnog ili urogenitalnog trakta, zbog otežane ili onemogućene resorpcije u crijevima (resekcija želuca, crijeva, kronični proljevi), zbog povećanih potreba (graviditet, dojenje, rast) , te zbog nedostatka željeza u hrani. Posljedica deficita je hipokromna anemija. Anemija (idiopatska hipokromna) je uzrokovana manjkom HCI u želucu, jer se željezo bez HC ne može osloboditi iz hrane i pretvoriti u fero-oblik koji sluznica crijeva jedino može apsorbirati. Deficitu željeza pridonosi i manjak bjelančevina.
Primijenjeno u velikim dozama parenteralno, željezo može izazvati toksične učinke. Normalna koncentracija Fe u serumu odraslih muških osoba kreće se od 16-27, a ženskih od 14-025 mikrograma/L.
|
|
|
|