Želiš da odustaneš od takmičenja? Prije nego potvrdiš svoju odluku, upoznaj se s detaljima.
Ukoliko potvrdiš odustajanje, na tvoj računar ćemo automatski ubaciti cookie, koji će nam omogućiti da te tokom takmičenja (23.04.-27.04.2018) prilikom dolaska na portal prepoznajemo i omogućimo ti nesmetano korišćenje portala, bez prikazivanja ikona Ringerajinog sponzora, odnosno kontrole uz desni rub ekrana.
Istovremeno, oduzećemo ti sve prikupljene bodove, čime se na žalost gubi pravo za osvajanje nagrade.
Ringeraja.ba koristi "kolačiće" za pružanje boljeg korisničkog iskustva, praćenje posjećenosti i prikaz oglasa. Postavke prihvata kolačića podesite u vašem internet pregledniku. Nastavkom korištenja smatra se da se slažete s korištenjem kolačića u navedene svrhe. Za nastavak kliknite "U redu".
Saznajte više!
ovako bih tipkala do u beskraj.........evo plačem krišom od dječice, brišem suze, tako mi je žao što ti se ovo desilo, žao mi je što si sve to morala proći, žao mi je što je Dino to morao proći zajedno s vama Odmah se sjetim i svoje priče i psihe i plača i tuge...i sreće i tuge u istom momentu kada bi mi došlo nečije dijete u kuću,...pa razmišljanja ovoliko mi je dijete sada trebalo biti, a nije... ali mila ČUVAJ SE...plači, izbaci sve iz sebe, nemoj da držiš u sebi...razgovaraj, mazi se sa Dinčetom, neka ti bude velika utjeha a znam da jeste, znam da ti njegov zagrljaj znači sve na svijetu... I zovi, ako ti nešto zatreba, ako ti nekako mogu pomoći....razgovarati...bilo šta... Da ti Allah dragi olakša u svakom trenutku, i da ti se što prije vrati onaj lijepi osmijeh na lice mila :*
Dušo draga, tako mi je žao što ti se ovo desilo i što si kroz ovo morala proći, dobro znam kako ti je i kako se osjećaš.... u cijeloj ovoj bolnoj priči jedino mi utjehu daje što si svjesna da sve biva Božojom voljom i da protiv nje mi ne možemo ništa... Sabur dušo draga i neka ti dragi Allah dž.š. da snage da smiriš svoju dušu... ne mogu ti ništa više reći jer svaka ni jedna riječ na ovom svijetu ne može smiriti tvoju dušu i tvoje srce... ljubim te
malenaa, mary10 - nema tih riječi od kojeg će vam biti bolje, to znam...al želim da vam Bog dragi podari sabura i snage da prebrodite ove bolne trenutke...
_____________________________
Bolje živjeti 100 godina kao milioner, nego 7 dana u bijedi.
malenaa, mary10 - nema tih riječi od kojeg će vam biti bolje, to znam...al želim da vam Bog dragi podari sabura i snage da prebrodite ove bolne trenutke...
malenaa, mary10 - nema tih riječi od kojeg će vam biti bolje, to znam...al želim da vam Bog dragi podari sabura i snage da prebrodite ove bolne trenutke...
Žao mi je vašega gubitka a pošto sam i sama prošla kroz sličnu ako ne i goru stvar(izgubila svoga sina u 9.mj) reći ću vam da bol prođe ali srce ne zaboravlja.
_____________________________
28.10.2008.,jedna ptičica:( 07.09.2011.,dvije zlatne jabuke:) 'Nikada više ne planiram.Ja samo živim ovaj život.Ponekad kako želim,ponekad kako moram'.M.S.
hvala vam po hiljadu puta drage moje... koliko mi je tesko uci na rr toliko mi olaksa cinjenica d neko misli na mene... ne nije mi drago sto placete nego sto imate dobru dusu a ja imam vas za neke virtuelne a neke meni bliske prijateljice... dosao je i taj ponedjeljak... kad svi idu svojim putem,poslom mali u vrtic a ja ostadoh sama... da placem vristim, da jecam... trebalo mi je to, trebalo mi je samo da ne krijem suze da ne gutam knedle i drzim u sebi. zeljno iscekujem nalat phd bebe... cisti da znam sta je uzrok, ioako kazu da ni to nije bas adekvatan odgovor i objasnjenje, ali eto...da se provjeri nedaj boze neka smetnja za ubuduce i sl... iako sam sve moguce pretrage radila pa cak i mri zbog prethodnih problema. nema koji test nisam uradila cak su mi se doktori i smijali ... ali... opet kazem ALI dragi Allah je taj koji odlucuje... ljuta sam, ogorcena ...uplasena, ali ne na svevisnjeg..ne smijem i ne zelim, jer dao mi je mog dinu kad sam se najmanje nadala i predavala... Zato ga sada molim da mi podari sabur za dalje... zdravlje za nastavak moje borbe i zelje za trudnocom i zdravom bebicom... a on ce dati svome robu ako cvrsto vjerujemo u njegove odluke i iskusenja... mery[/b]_10 - voljela bih da me niko ne razumije, jer ko razumije taj je prosao nazalost kroz ovaj pakao... i tebi kao i sebi zelim sve naljepse u zivotu, da ti se ispuni svaki san i da ubrzo vidimo plusic na testu i naravno zdrave bebice kako rastu uz nase sinove,,, ljubim te mnogo
_____________________________
MAMINO SRCE I DUSA ..SVE MOJE DOSLO NA SVIJET 1.6.2009... CITAV SVIJET JE TAKO MALI NA PREMA TVOJIM OKICAMA SINE MOJ!!
Nisam znala gdje da objavim ovu vijest pa cu ovdje. Nakon sto su bili prisutni otkucaji bebinog srca,nakon sto sam bila najsretnija na svijetu nakon toliko iscekivanja, i nakon sto je sa trudnocom bilo sve u redu, nakon sto nisam imala nikakvih bolova,imala sve simptome trudnoce,bila sam narucena na pregled kod dr Sestica za 21 dan kada bi bila tacno u 11 sedmici.Rekao je da dodjem tad kad ce se mjerit nuhalni nabor. I kad sam dosla dozivjela sam takav sok-jos mi odzvanja u glavi njegova recenica- nazalost ,nemam dobre vijesti,srce bebe je prestalo kucati.U tom trenutku cijeli svijet kao da je stao. Ostalih njegovih rijeci se vise ne sjecam Po velicini je rekao da se desilo prije nekih 7 dana.Nisam dobro od soka razumjela ali je rekao da vidi da je uvecan nuhalni nabor, i da je srce kucalo taj dan,radi nuhalnog nabora bi me poslao na amniocentezui spominjao je anomalije srca,i ni sama vise neznam, od soka sta je rekao. ... U ponedeljak sam bila na kiretazi,u opstoj anesteziji. Svi su bili ljubazni,a doktoru svaka cast. Sada lezim i mirujem,pijem ergometrin i vibramicin.Kontrola u sljedeci ponedeljak. Imam blago krvarenje i blage bolove. Jako sam tuzna,i trebace dosta vremena da se psihicki oporavim ali ono sto mi daje snagu je vjera u Boga.
''Evo, silazi sumrak, i svijet postaje hladniji. Ti si moj način toplog. Obući ću te na sebe da se, ovako pokipjelo, ne prehladim od studeni svog straha i samoće.''
Zao mi je veda..Molim dragog Allaha da ti olaksa i umanji bol koju osjecaj. Nadam se da ce brzo biti bolje...a oporavak-moj jos traje..Samo se isplaci i ne daj ikome da te ruzi sto places.Imas svo pravo ovog svijeta da budes tuzna i da places.
_____________________________
Ovo sunce ne grije kao prije...Ni ova kisa ne pada kao nekada...Nikad me nije boljelo kao tada...I mozda nece prestati vise nikada... 05.03.2012.:((( Moje drugo proljece, moja utjeha...mislila sam nikad vise....11.3.2014. :)))
veda.... ja nazalost znam kako ti je, osjetila sam tu bol gubitka malenog bica koje je raslo u meni...cak sam ga i rodila,vidjela :((( nikada vise nece nista biti isto... ni dan ni noc... ni radost ni suze.... imam svog prvog sina koji mi uljepsava moj zivot,ali jedan dio mene fali, i danas brojim dane do poroda, i danas svakog ponedjeljka racunam novu sedmicu trudnoce koja bi bila da nisam izgubila svoju bebu mog sincica malog promjenis se mnogo... ranu na dusi niko ne vidi, ali ti znas i osjecas... placi, ne drzi u sebi, tuguj jer imas pravo za to... ja jesam, i dan danas imam svojih par minuta, i sada zamisljam veliku pupu ispred mene, uhvatim se kako zavidim trudnicama.... svojim prijateljicama... ali naravno ne iz zlobe nego tuga brate natjera na to. ako ti treba bilo kakav savjer rijec ili bilo sta tu sam...
_____________________________
MAMINO SRCE I DUSA ..SVE MOJE DOSLO NA SVIJET 1.6.2009... CITAV SVIJET JE TAKO MALI NA PREMA TVOJIM OKICAMA SINE MOJ!!
Malenaa... Vedaaa... Pokusala sam da ne pisem nista, kako se nebi ponovo uznemirila, ali citajuci vase postove, konacno sam pocela ponovo plakati, mada mi se cini da to nista ne pomaze i ne olaksava sve ovo... Ja sam prije tri dana izasla iz bolnice, na zadnjem pregledu kod mog doktora, saznali smo da nase bebice nisu prezivjele, desilo se nesto sto se kao cesto desava jednojajcanim blizancima, jedan drugom su bili donor krvi i negdje izmedju 9 i 13 nedjelje oba su umrla. Ne sjecam se sta je dr rekao jer ja nista nisam cula, bila sam potpuno izgubljena, toliko sam se radovala trudnoci, posebno kada sam saznala da su blizanci... mislim da mojoj sreci nije bilo kraja.. i onda.. sok i bol i sve sto se mora prozivjeti kada do toga dodje... Legla sam u bolnicu, stavili su mi neki gel, kasnije i neke tablete, i nakon 7 sati nepodnosljivih bolova sve je bilo zavrseno.. Ja sam sada dobro, fizicki dobro, psihicki ... ne znam, ne mogu da zaboravim, ne zelim i mislim da ne treba da zaboravim.. da stvar bude gora ne mogu ni da placem, ovo je cini mi se prvi put nakon izlaska da sam zaplakala.. svi se brinu za mene i ja zbog svih pokusavam da budem jaka. Moj muz ne moze da prica o tome, znam da je i njemu tesko, ovo nam je bila prva trudnoca i bili smo neizmjerno sretni. Sada samo mozemo da se nadamo da ce biti bolje, da cemo ako Bog da ubrzo opet ugledati onaj plusic i da ce drugi put sve biti uredu. Moramo misliti tako i moramo se nadati najboljem. Drage moje, budite jake, mislite pozitivno i nadajte se boljem. Ako Bog da sve ce ovo jednom biti samo tuzno sjecanje. I ja jos uvijek imam osjecaj da cu se sad nekad probuditi i da sam sve ovo sanjala.. Nazalost ovakvih slucajeva je jako puno u posljednje vrijeme, neka nam je svima dragi Allah na pomoci i da ubrzo zaboravimo ovu tugu.