|
Lejla Ka -> RE: problemi sa dojenjem... (21.11.2011 18:03:25)
|
U opće nisi propao slučaj, šta više, patronažna je bila u pravu, vi možete na isključivo dojenje.
Hajde prvo po tvojim pitanjima:
1. sa 17 dana beba bi trebala jesti maksimalno svaka dva sata (3 sata pauze je velika zabluda, naročito u prvim danima kad može potpuno obustaviti proizvodnju mlijeka), a zapravo bi bebi trebalo ponuditi dojku kad god je budna. Noćni podoji kad postoji problem sa dojenjem su izuzetno važni jer se noću lakše aktivira hormon prolaktin koji je odgovoran za proizvodnju. U ovom uzrastu bi trebali imati minimalno 2 noćna podoja.
2. Tvoja beba pravi duge pauze i dosta spava zato što je AD teško za probavu, uvali joj se u želudac i dugo je drži sitom dok se ne provari. To je pogubno za tvoju proizvodnju mlijeka jer onda tvoje grudi "misle" da bebi ne treba mlijeko satima, pa onda tako i proizvode, sporo i manje. Šta ćeš po tom pitanju odgovorit ću ti u daljem tekstu.
3. Majčino mlijeko (kod isključivo dojenih beba) se provari za cca 1,5 sat i tad beba osjeća potrebu da opet jede. To je sasvim normalan ritam novorođene bebe, da traži često. To je kod tvoje bebe poremečeno dodavanjem AD. Kad se beba večinski hrani majčinim mlijekom, a u ovim prvim danima živote ne bi je trebalo puštati bez obroka duže od 2-3 sata, 4-5 sati možda jednom dnevno, u noći ili iza kupanja. No to se sve ne odnosi još uvijek na vas.
Tvoja beba sad uz AD može dugo spavati.
4. To ću ti polako opisati u daljem tekstu.
5. Kod dojene beba ocjena da li dobiva dovoljno hrane posmatra se ovako:
Beba do 6 sedmica starosti bi morala imati minimalno 3-4 stolice i 6-8 mokrih pelena u toku 24 sata. Postoje neki slučajevi kad dojene bebe u tim ranim danima mogu preskočiti koji dan stolicu, ali to ne bi trebalo olako shvatiti i treba biti pod kontrolom pedijatra. Pored toga pratiš opće stanje djeteta, da je mirno kad je budno, da prito pogledom, reaguje na dodire, da nije stalno uspavano i letargično, da nema neutješnog plača, da nema neobjašnjive nervoze... Ovi simptomi naravno nisu dokaz gladi već samo dodatna procjena da li je beba zadovoljna. Ako oni izostaju to nije znak da je beba gladna već da nešto ne štima i da treba provjeriti šta je razlog. Osnovni znakovi procjene su dakle stolica i mokrenje. Neko okvirno vaganje može pomoći, ali je vrlo nepouzdano i može obeshrabriti ako se radi često.
6. Ti proizvodiš mlijeko, to je normalan proces koji krene nakon poroda. Međutim on se nastavlja i reguliše isključovo bebinim sisanjem. Mlijeko se proizvodi prema tome koliko ga beba popije. Kad beba preskače podoja (zato što je dobila dohranu) grudi misle da joj tad ne treba i usporavaju proizvdnju, smanjuju količinu. Ništa što jedeš ili piješ, ništa što radiš neće potaći veću proizvodnju osim da beba često doji i pri tom pojede svo mlijeko koje se nalazi u dojkama. Tek kad se dojka isprazni ona zna da treba više mlijeka i ona će ga proizvesti.
Da ti slikovito opišem kako se količina mlijeka reguliše kad beba doji:
Dojka proizvodi mlijeko, stalno. Mlijeko polako puni kanale koji vode do bradavice. Kad beba počne da doji ona sisa brzo, bez pauza. To stimuliše bradavicu i u dojci se dešava jedan proces koji se naziva refleks otpuštanja mlijeka. Tkivo oko kanala se steže i mlijeko poteče prema bradavici. Tad mlijeko bebi samo curi u usta. Beba tad bez napora jede. Ti to možeš primjetiti po usprenom sisanju i pauzama u pokretima brade, možeš čak i čuti kad beba guta. Ovo curenje prestane nakon nekoliko minuta. Beba nakon toga opet počinje ubrzano sisati da bi pokrenula slijedeći refleks. Svaki slijedeći refleks se dešava nešto kasnije od tog prvog jer su tad dojke dosta pune, ali ne znači da je dojka nakon prvog refleksa prazna.
Kako dojka zna koliko treba da proizvede? Dojka nije posuda, ona ne zahtjeva neko određeno vrijeme da se napuni. Ona će se puniti onoliko često koliko beba često doji. Kako ona to zna? Kad beba doji i podoji neki svoj obrok u dojci koja zna koliko će beba pojesti ostane određena manja količina mlijeka. to je kao neka rezerva koja dojci govori da je obrok koji je proizvela dovoljan. Ako se bebi poveća apetiti i beba tokom podoja pojede i tu rezervu, dojka prema tome zaključi da je mlijeka bilo malo i da treba povećati proizvodnju. Isto se tako reguliše i brzina proizvodnje, kad beba traži češće jesti onda će prije potrošiti rezervu i dojka će znati da treba proizvoditi brže.
Iz ovoga možeš zaključiti koliko je štetno za vaše dojenje što beba doji rijetko, te što dobije dohranu nakon podoja, a da se tvoje dojke najvjerovatnije nisu kvalitetno ispraznile i one će prema tome zaključiti da bebi ne treba više.
Šta se još dešava kod ovakvog kombinovanog hranjenja? Bebi je puno lakše piti na flašicu, to ne zahtjeva napor, kako beba malo poviće mlijeko curi. Kad doji beba se mora potruditi da izazove refleks otpuštanja mlijeka. Onda kad prvi iscuri treba raditi da dođe do drugog. To bebi koja samo doji nije nikakav realan napor, ali ako je beba upoznala hranjenje na flašicu ona će znati da postoji lakši način da se najede. Tad beba počinje da odbija dojku u korist flašice.
Isto tako, način na koji je bradavica pravilno u bebinim ustima potpuno je drugačiji nego kad je flašica u ustima i beba nastoji bradavicu uhvatiti kao flašicu. To onda uzrokuje da treba još više truda za dojenje, a postiže se manje rezultata. Bebu to frustrira, a majci oštećuje bradavice.
|
|
|
|