|
RE: Ishrana bebe od (4,5) 6 do 12 m... 17.7.2012 8:03:29
|
|
|
|
djoisa
|
ja iskuham koljenicu jednom sedmicno, temeljac odnosno zele drzim u tp zdjeli u frizideru..potrosim u roku 5 -6 dana..koljenica se mora jako dugo kuhati da bi iz nje dobili ono najbolje..temeljac procjedim i ubacim malo mesa..kasnije dodajem povrce.. kuham je po ovom "receptu" ..ne zapecem kosti, ne dodajem so ni persun..stavim kost u lonac nalijem vodu, na laganu vatru i zaboravim na nju nekoliko sati.. Juneći/teleći temeljac Izaberite dijelove sa kostima: koljenicu, zglobove, rebra, dijelove od vrata i sl. Zamolite mesara da koljenicu nareže na manje dijelove, kako biste kasnije mogli lakše doći do koštane srži. Stavite kosti u lonac i pokrijte vodom. Dodajte malo octa (može i jabučni) – ovo pomaže da se minerali izvuku iz kostiju i ostanu u juhi. Neka sve tako odstoji jedan sat. Dijelove koji na sebi sadrže meso, možete u međuvremenu zapeći u pećnici na laganoj temperaturi dok ne uhvate boju, ovo daje bolji okus temeljcu ali nije obavezno. Zapečene dijelove i sok koji su pustili dodajte u lonac, i dodajte povrće – mrkve, luk i celer. Zakuhajte. Na vrhu će se skupiti dosta pjene, ovo je nečistoća i treba je ukloniti žlicom. Zatim smanjite vatru, dodajte svježi timjan i zgnječeni papar u zrnu i ostavite da kuha. Za pravi, gusti, želatinozni temeljac, kuhajte ovo 12 ili više sati na tihoj vatri. Prema Sally Fallon, autorici Nourishing Traditions: The Cookbook that Challenges Politically Correct Nutrition and the Diet Dictocrats - i do 72 sata. Neposredno prije završetka kuhanja, dodajte svježi peršin i prokuhajte još 10 minuta. Procijedite temeljac i ostavite da se ohladi. Odvojite meso od kostiju i spremite za kasnije za jelo. Ohlađeni temeljac se pretvara u gustu želatinu, a na vrhu je skupljena masnoća - ovu masnoću bacite jer nema dobar okus nakon toliko sati kuhanja. Temeljac se može podijeliti u male porcije i zamrznuti pa kasnije koristiti za kuhanje jela, za variva, umake, gulaše i juhe. Ovako kuhani temeljac obično je jakog koncentriranog okusa pa se treba razrijediti vodom da bi ga jeli kao juhu ili u drugim jelima. Obratite pažnu da temeljac nije posoljen već se sol normalno dodaje u jela za koja koristite temeljac. Drugi način kuhanja juhe od kostiju je kraći, prema doktorici Campbell McBride. U juhu se dodaje sol i kuha se 3 sata, što je po mom mišljenju prekratko - ja je kuham najmanje 6 sati. S ovako kuhane juhe ne treba uklanjati masnoću. Juha se ne razrjeđuje vodom već se jede ili pije direktno takva kakva jest. Može se čuvati u frižideru do 7 dana. Osobe sa probavnim smetnjama i crijevnim bolestima trebaju piti ovu juhu više puta u toku dana. Kad procijedimo juhu vrlo je važno da odvojimo sve one masne i želatinozne dijelove oko kostiju i da izvučemo srž iz kostiju, to su najzdraviji dijelovi jer osiguravaju najbolje ljekovito sredstvo za zacjeljivanje crijevne stijenke. Samo gole kosti se bacaju. Podgrijavamo samo onu količinu juhe koju ćemo upotrebiti i to nikad ne radimo u mikrovalnoj pećnici jer mikrovalna pećnica uništava hranu. Važno je pojesti sve masne dijelove sa kostiju i srž iz kostiju jer je ona ljekovita. U juhu možemo dodati razmućeni žumanjak ili žličicu maslaca ili kokosovog ulja, ako juha nije dovoljno masna. Kokošji temeljac Kokošja juha je naročito blaga za osobe sa osjetljivim crijevima i probavnim tegobama. Upotrebite cijelu kokoš ili dijelove kokoši sa kostima: vrat, leđa, prsne kosti, krila. Po mogućnosti dodajte i pileće noge. Najbolje su kokoši iz domaćeg ili organskog uzgoja. Postupak je isti kao sa junećim temeljcem, koristi se isto povrće i začini ali kokoš ne treba stavljati u pećnicu da se zapeče. Sve ide direktno u hladnu vodu, sa povrćem i malo octa. Kad zakuha, uklanja se pjena i kuha se na laganoj vatri 6 – 8 sati. Kad se juha procijedi, meso se očisti od kostiju i spremi za kasnije za jelo. Ovo se meso može koristiti za razne salate ili zapečence s povrćem, ili se može od njega napraviti pašteta. Kad se temeljac ohladi, poprima želatinozni oblik. Želatin je vjerojatno najstariji functional food, stoljećima se znalo za njegovu ljekovitost. Sadrži aminokiseline arginin i glicin u velikim količinama što omogućuje da se proteini iz hrane najbolje iskoriste čak i ako je prehrana siromašna proteinima. Najvažnija funkcija želatina je da pomaže probavu i vrlo uspješno se koristi za tretiranje mnogih probavnih tegoba i crijevnih bolesti, kao i kod viška kiseline u želucu, kolitisa i Crohnove bolest. Mala djeca neće imati probavnih teškoća kad se želatin dodaje u njihovo mlijeko. Pokazalo se da želatin pomaže i kod drugih kroničnih bolesti, kao što su anemija, dijabetes, distrofija mišića, čak i rak. Američki istraživač Francis Pottenger otkrio je da je želatin hidrofilni koloid, što znači da privlači i zadržava tekućinu, pa tako olakšava probavu jer privlači probavne sokove na hranu u probavnom sustavu.
|
|
|