|
milenium -> Urtikarija (7.6.2010 22:23:59)
|
Urtiakarije: uzrok, simptomi i lijeÄenje
U ne tako davnoj proÅ¡losti alergije su bile potpuna nepoznanica, ne zbog slabih dijagnostiÄkih metoda, nego upravo zbog toga Å¡to je bilo malo takvih pacijenata. U posljednja dva desetljeća doÅ¡lo je do vrlo uznemirujućeg porasta broja oboljelih od razliÄitih alergijskih stanja
Urtikarije ili koprivnjaÄe spadaju u red dermatoza, odnosno bolesti kože koje su uzrokovane alergijskim reakcijama prvog tipa. Iza ove struÄne definicije krije se opis jedne od najuÄestalijih alergijskih promjena na koži. S obzirom da te promjene neodoljivo podsjećaju na reakciju koja se na koži javi usljed kontakta sa žarom ili koprivom (lat. Urtica dioica), ovaj oblik dermatoze po tome je i dobio naziv urtikarija ili koprivnjaÄa.
Dermatolozi smatraju da je izmeÄ‘u 20 i 25 posto ljudi na svijetu bar jednom u životu imalo problema sa urtikarijom. Takozvane urtike, odnosno sitne, tvrde izboÄine na koži, obiÄno blijedo do jarkocrvene boje, prvi su simptom pojave urtikarije. Praćene su vrlo neugodnim i jakim svrbežom, koji ne prestaje ni nakon grebanja, te peckanjem i bockanjem. Vrlo Äesto se mogu javiti i poviÅ¡ena tjelesna temperatura, te jaki otoci u podruÄju oÄiju, usana, zglobova, ali i jezika, grkljana i ždrijela, Å¡to može dovesti i do otežanog gutanja te osjećaja guÅ¡enja. Može se javiti i proliv i povraćanje, u težim sluÄajevima urtikarije mogu dovesti i do astmatiÄnog napada, a ponekad i do generaliziranih stanja praćenih anafilaktiÄkim Å¡okom, te zastojem disanja i rada srca, Å¡to može uzrokovati i smrt.
Kako nastaje? Urtikarije se dijele u dvije grupe prema dužini trajanja: na akutne, one koje traju unutar razdoblja od 6 sedmica, i hroniÄne, koje traju duže od 6 sedmica. Spadaju u red alergijskih reakcija ranog tipa, jer se vrlo brzo, već 20-30 minuta do nekoliko sati nakon kontakta, odnosno unosa u organizam, razvijaju promjene na koži, tzv. urtike.
Smatra se da je glavni mehanizam nastanka urtikarija vezan za reakciju antigen-antitijelo na mastocitu, specifiÄnoj ćeliji smjeÅ¡tenoj u potkožnom tkivu. Antigen je u ovom sluÄaju alergen unesen iz spoljne sredine, a antitijelo je smjeÅ¡teno na mastocitu, koji potom puca i oslobaÄ‘a histamine, prostaglandine, leukotrijene, te na koncu i acetilholin, Å¡to pokreće imunoloÅ¡ke mehanizme u organizmu i javlja se alergijska reakcija.
Koji su uzroci? Postoje razliÄiti uzroci nastajanja urtikarije, pa se prema uzroku urtikarije dijele na kontaktne i fizikalne. Kad govorimo o kontaktnim urtikarijama, najÄešći uzroci su hrana, lijekovi, ubodi insekata, kontakt sa kukcima i životinjama, inhaliranje nekih alergena (praÅ¡ina, životinjska dlaka, dim, polen), toksini nekih biljaka, kozmetiÄki preparati, deterdženti i sl. U kontaktu sa nekom od navedenih supstanci javljaju se osip i crvenilo karakteristiÄni za urtikarije.
Fizikalne urtikarije najÄešće se pojavljuju nakon nekog fizikalnog podražaja kao Å¡to je hladnoća, toplina, sunce, voda, pritisak na kožu, fiziÄki napor, znojenje usljed bavljenja fitnesom ili tjelesnim vježbama i dr.
Kontaktne urtikarije. One su i najuÄestalije i pretpostavlja se da je u posljednjih dvadeset godina broj oboljelih od te vrste urtikarija porastao za Äak 40%. Brojni su alergeni koji se kriju u hrani, a koji mogu prouzroÄiti pojavu urtika. Vrlo Äesto ćete Äuti da su neki ljudi alergiÄni na jagode, maline, breskve, paradajz, mlijeko i mlijeÄne proizvode, jaja, sladoled, ribe i Å¡koljke (kamenice i dagnje najÄešće), gljive, konzervirane proizvode, kikiriki, ljeÅ¡njake i orahe, Äak i na kakao i Äokoladu, a sve viÅ¡e, nažalost, i na pÅ¡eniÄno braÅ¡no.
ObiÄno se kod tih namirnica već u prvom kontaktu sa usnama razvije senzitivnost, i ubrzo se nakon unosa u organizam javljaju vrlo neugodne urtike. Pretpostavlja se da je porast broja alergiÄnih na prehrambene namirnice danak razliÄitim aditivima koji se sve viÅ¡e dodaju namirnicama - salicilati, Na-benzoat, nitriti, nitrati i dr. Zbog toga se preporuÄuje, naroÄito bebama i malo djeci, davati hranu poznatog porijekla, sa Å¡to manje dodanih aditiva, konzervansa i umjetnih boja i sladila, te pojaÄivaÄa okusa.
Kontaktne urtikarije mogu izazvati i lijekovi: penicilin, acetilsalicilna kiselina, neki nesteroidni analgetici, neki diuretici i antihipertenzivi, opijati, insulin, kontrastna sredstva… Kao alergijska reakcija na neke od lijekova urtikarija se javlja vrlo brzo, otprilike unutar dva sata od peroralnog uzimanja lijeka, odnosno unutar sat vremena poslije davanja injekcionog rastvora. Ponekad majke beba i male djece mogu sumnjati da je urtikarija izazvana lijekovima, a ustvari je kod beba i djece vrlo Äest uzroÄnik akutnih urtikarija virusna infekcija od koje dijete boluje. Stoga je dobro promatrati vaÅ¡e dijete par sati nakon davanja lijeka da biste utvrdili Å¡to bi mogao biti pravi uzroÄnik alergijske reakcije.
Dodir nekih trava i biljaka za neke ljude može izazvati pravu moru, a za neke može biti i smrtonosan. Razlog tome su fitotoksini, odnosno biljni otrovi, koji se aktiviraju dodirom sa kožom. Kopriva ili žara je jedna od najpoznatijih biljaka, koja uzrokuje pojavu sitnih izboÄina, crvenih i vrlo bolnih, po kojim je ova skupina alergijskih stanja i dobila ime. Korovske biljke takoÄ‘er mogu izazvati neugodne reakcije na koži, ali vrlo Äesto i neke kućne biljke. Žene, nažalost, vrlo Äesto zaboravljaju da neki od kozmetiÄkih preparata (kreme, losioni, tonici) mogu izazvati vrlo burne reakcije na licu i koži tijela, a najÄešći razlog tome su konzervansi i umjetne boje, koje se dodaju.
Fizikalne urtikarije. Vrlo je zanimljivo da se urtikarije mogu javiti i nakon izlaganja odreÄ‘enim fizikalnim podražajima. Jeste li znali da hladnoća može izazvati urtikariju? To je jedna od najÄešćih urtikarija, a izazvana je djelovanjem hladnih predmeta, vode ili vjetra. Za nju je tipiÄna pojava urtika na mjestima koja su najviÅ¡e izložena hladnoći - lice, ruke, noge. ÄŒesto je bolesnici prvi put primijete pri ulasku u hladnu vodu, kada se mogu javiti i proÅ¡irene promjene u smislu generalizirane urtikarije, a kod naglog ulaska ili skoka u hladnu vodu može se razviti i najteži oblik alergijske reakcije - anafilaktiÄki Å¡ok, koji može zavrÅ¡iti i smrtonosno ako se odmah ne pruži pomoć.
Kod ovog oblika urtike nastaju vrlo brzo, već nakon nekoliko minuta izlaganja hladnoći, no za njih je karakteristiÄno i da se brzo povuku, Äim se oboljeli utopli. NajviÅ¡e su izražene zimi, Å¡to oboljelima može onemogućiti normalan život, odlazak na posao i sl. U takvim je sluÄajevima potrebno izbjegavati kontakt s hladnim predmetima, hladnom vodom i ledom Å¡to je viÅ¡e moguće, te izbjeći konzumiranje hrane i pića direktno iz frižidera. Naime, kod uzimanja hladne hrane ili pića može se razviti otok usana, jezika, grla ili jednjaka, Å¡to takoÄ‘er može ugroziti bolesnika. Pored neophodne antihistaminske terapije, takvim bolesnicima se preporuÄuje obavezno utopljavanje (Å¡al, kapa, rukavice, tople Äarape).
Urtikarija koja nastaje kao posljedica izlaganja fiziÄkom pritisku najÄešće se pojavljuje na izloženim dijelovima tijela, rukama, stopalima, ramenima. Ponekad je moguće da se takva urtikarija pojavi nakon dužeg noÅ¡enja vrlo neudobne obuće, ili nakon noÅ¡enja tereta u podruÄju ramena.
U ljetnom periodu mogu se javiti holinergijska te solarna urtikarija. Holinergijska urtikarija nastaje kao posljedica jakog znojenja, nakon fitnesa ili druge tjelesne aktivnosti, ali je vrlo Äesto izazvana i emocionalnim stresom.
Solarna urtikarija je dosta rjeÄ‘a, a izazvana je izloženošću ultraljubiÄastim (UV) zrakama od vidljivog do UVA i UVB spektra. Urtike kod prave solarne urtikarije nastaju odmah i povuku se nakon Å¡to se bolesnik makne sa sunca. Takav bolesnik treba izbjegavati izlaganje suncu i koristiti kreme sa visokim SPF faktorima, od 40 do 60.
Od solarne urtikarije treba razlikovati urtikariju na toplinu koja je izazvana izloženošću visokim temperaturama. Takve promjene se Äesto javljaju kod kuharica, radnika u metalnoj industriji, odnosno u svim uvjetima gdje postoje izvori visokih temperature.
Iako je pomalo nevjerovatno, postoji i tzv. akvagena urtikarija, odnosno urtikarija na vodu. Kod tih bolesnika svaki kontakt s vodom bilo koje temperature može izazvati ovaj vrlo rijedak oblik fizikalne urtikarije. NajÄešće se promjene javljaju nakon plivanja.
Sve ove urtikarije koje smo pomenuli su manje-viÅ¡e akutne za koje se zna uzrok nastajanja, dok su hroniÄne urtikarije dosta ozbiljnije prirode, jer se kod tih oblika u otprilike 50 posto sluÄajeva ne može utvrditi pravi uzrok bolesti.
KroniÄna urtikarija oznaÄava izbijanje urtika u razdoblju dužem od 6 tjedana. Dok se akutna urtikarija Äešće javlja meÄ‘u djecom i mlaÄ‘im osobama, kroniÄna urtikarija Äešće s javlja kod odraslih osoba, najÄešće kod žena u srednjoj životnoj dobi. KroniÄna urtikarija predstavlja dijagnostiÄki i terapijski problem, jer se u 20 do 30 posto sluÄajeva dokaže uzrok bolesti, dok u 70-80 posto sluÄajeva kroniÄna urtikarija ostaje nepoznatog uzroka.
Kako lijeÄiti? Nakon Å¡to dermatolog utvrdi da se radi o urtikariji, potrebno je uraditi alergijske testove dok bolest joÅ¡ traje da biste saznali pravi uzrok nastanka urtikarije. NajÄešće se rade tzv. prick testovi, odnosno kožni testovi, gdje se alergen unosi ubodom u potkožno tkivo da bi eventualno doÅ¡lo do izazivanja alergijske reakcije. Kada utvrdite na koji od alergena ste osjetljivi, potrebno je sprijeÄiti daljni dodir te ubuduće izbjegavati kontakt sa tim alergenom. U sluÄajevima kad je urtikariju izazvao neki alergen iz hrane potrebno je odmah uzimati laksative, odnosno sredstva za Äišćenje, da biste oÄistili organizam od prisutnih alergena. Pritom se takoÄ‘er propisuje i stroga dijeta, koja zabranjuje unos proteina nekoliko dana.
Ljekar će propisati terapiju koja se sastoji uglavnom od antihistaminika, lijekova koji neutraliziraju djelovanje osloboÄ‘enog histamina u koži, te na taj naÄin uklanjaju neugodne simptome urtikarije. Na tržiÅ¡tu danas postoje antihistaminici prve i druge generacije, koji se obiÄno daju oralno, na usta, dok je u težim sluÄajevima nužno davati ih intramuskularno ili u infuziji (kloropiramin). Vrlo teÅ¡ki sluÄajevi urtikarija zahtijevaju terapiju kortikosteroidima. U odreÄ‘enim sluÄajevima preporuÄuje se hiposenzibilizacija, odnosno daje se imunoglobulinska terapija. Imunoterapija traje dosta dugo, jer se nakon pozitivnog kožnog testa postepeno u organizam unose razliÄite koncentracije alergena da bi se stimulirao organizam na stvaranje povećane koncentracije IgE antitijela, imunoglobulina zaduženih za odbranu organizma. Ta se terapija daje u specijaliziranim zdravstvenim ustanovama pod strogim nadzorom ljekara.
Danas se u većini sluÄajeva preporuÄuju antihistaminici druge generacije, koji nemaju sedativni (uspavljujući) uÄinak. Ponekad će vam ljekar ukljuÄiti i neke kortikosteroidne kreme ili masti (0,5% i 1% hidrokortizon) da biste sprijeÄili neugodan svrbež i oticanje. No, trebate imati na umu da urtikarije nisu nimalo bezazlena oboljenja te da ih ni u kom sluÄaju ne smijete lijeÄiti sami, na svoju ruku, bez obzira Å¡to možda znate koji vam lijek može odgovarati. Neadekvatno lijeÄene urtikarije mogu preći u hroniÄnu formu, koja se poslije vrlo teÅ¡ko lijeÄi, i može prouzroÄiti dugotrajne i opasne posljedice po vaÅ¡e zdravlje.
Treba znati da antihistaminike trebate nastaviti piti 14 dana nakon Å¡to prestanu simptomi, i da nikako sami ne prekidate terapiju kad se uÄini da su tegobe proÅ¡le.
|
|
|
|