|
bloom -> RE: vitre (10.9.2009 10:44:19)
|
IZVORNA PORUKA: leli§
IZVORNA PORUKA: bloom
Mislim da se moze negdje platit na ime toga, ali da bude kategorija koja podflijeze zekatu i vitrama.
kako mislis "kategorija"??? kategorija novca? ili kategorija ljudi?[sm=zmeden.gif] majo si me zbunija
Uvjeti za obaveznost davanja zekata
- Biti musliman;
- Posjedovati puno vlasniÅ¡tvo (u dunjaluÄkom smislu) nad imovinom iz koje se izdvaja zekat;
- Biti umno zdrav i slobodan;
- Posjedovati tokom cijele godine imovinu u vrijednosti nisaba;
ZnaÄaj zekata
"Uzmi od dobara njihovih zekat da ih njime oÄistiÅ¡ i blagoslovljenim uÄiniÅ¡, i pomoli se za njih, molitva tvoja će ih, sigurno, smiriti. a Allah sve Äuje i sve zna." (Et-Tewba 103.)
Zekat se kao neupitna obaveza za muslimane spominje na više mjesta u Kur’anu, od toga na preko dvadeset mjesta zajedno sa namazom.
Muhammed s.a.s.v. je Äesto isticao znaÄaj zekata, kao jednog od pet stubova islama, za muslimana kao pojedinca, a takoÄ‘er ogroman znaÄaj i za zajednicu, pozivajući izmeÄ‘u ostalog muslimane da osiguraju i uvećaju svoju imovinu davanjem zekata.
ZnaÄaj zekata za pojedinca
Plaćanjem zekata, vjernik:
- Ispunjava neupitnu obavezu propisanu od Gospodara svih svjetova i time potvrÄ‘uje svoju pripadnost islamu i lojalnost zajednici, Äime stvara predpostavke da bude viÅ¡estruko nagraÄ‘en i na ovom i na budućem svijetu.
- Čisti svoju imovinu i stvara predpostavke za njeno unapređenje, osiguranje i uvećavanje.
- Čisti svoju dušu i štiti se od bolesti škrtosti i pohlepe.
- Razvija osjećaj zahvalnosti Allahu dž.Å¡. koji mu je podario nafaku i mogućnost da pomaže drugima, gradeći svijest da je Äovjek samo korisnik, a ne apsolutni vlasnik, imovine koja je trenutno u njegovom vlasniÅ¡tvu.
ZnaÄaj zekata za zajednicu
- Pomaže u razvijanju boljih međuljudskih odnosa;
- Ublažava socijalne razlike među ljudima;
- Pomaže razvoj zajednice potpomaganjem obrazovnih, razvojnih i drugih projekata važnih za opstanak i razvoj zajednice;
- Osigurava neophodnu podrÅ¡ku Älanova zajednice putem iskazivanja lojalnosti toj zajednici;
Nisab
Nisab je odreÄ‘ena vrijednost ili koliÄina imovine koju fiziÄko ili pravno lice treba posjedovati tokom godinu dana da bi podlijegala obavezi zekata.
Nisab podrazumjeva vrijednost ili koliÄinu imovine koja prelazi osnovne životne potrebe, kao Å¡to su hrana, odjeća, kuća, stan, prevozno sredstvo i osnovna sredstva za poslovanje i troÅ¡kovi vezani za pobrojano. Nisab za 1430./1431. 2009./2010. godinu iznosi 3850,00KM/1.970,00€
Pravila za raÄunanje zekata
Zekat na zlato i srebro
Musliman je dužan izdvojiti iz svoje imovine i dati zekat na zlato, bez obzira da li je ono u obliku zlatnog nakita, zlatnih legura, zlatnog novca ili zlatnog posuÄ‘a (koje je haram muslimanima da ga uptrebljavaju), ukoliko njegova vrijednost doseže vrijednost nisaba 91,6 grama Äistog zlata. Nisab za srebro, nakit i predmete od srebra iznosi 641,5g srebra. Zekat na zlato i srebro je 2,5% od ukupne vrijednosti zlata i srebra. Ulema je saglasna da se na dijamante, bisere, safire, rubine i druge vrste dragog kamenja ne daje zekat.
Prema većini pravnih Å¡kola zekat na zlatni i srebreni nakit podrazumjeva nakit koji nije u upotrebi, osim ako davaoc zekata ne pretjeruje u gomilanju nakita i uobiÄava upotrebljavati veliku koliÄinu nakita.
Međutim, prema, našoj, hanefijskoj pravnoj školi zekat se daje i na nakit koji je u upotrebi i ovog mišljenja bi se trebali pridržavati. Ulema je saglasna da se na dijamante, bisere, safire, rubine i druge vrste dragog kamenja ne daje zekat, osim ako se ne trguje njima.
Zekat na novac
Na novac, bez obzira u kojem obliku bio, koji se nalazi u posjedu vlasnika, na bankovnom raÄunu, pozajmljen drugoj osobi ili deponovan na odreÄ‘enom mjestu, daje se zekat 2,5% od ukupne vrijednosti novca. Na novac koji je pozajmljen drugom fiziÄkom ili pravnom licu daje se zekat samo ukoliko postoji odreÄ‘ena sigurnost da će taj novac biti vraćen.
Kamate od Å¡tednje ne bi trebalo uzimati u obzir prilikom obraÄuna zekata, već ih treba podijeliti kao sadaku ili dati u druge humanitarne svrhe.
Zekat na pozajmice, državne obveznice, vrijednosne papire, dionice, primanja
Zekat na dionice se daje u procentu od 2,5%, a postoje dva naÄina za obraÄunavanje. Ukoliko vlasnik dionica trguje ili ima namjeru da sa dionicama trguje na berzi, u tom sluÄaju one se tretiraju kao trgovaÄka roba i obraÄunava se 2,5% od ukupne vrijednosti dionica na dan obraÄuna ili najbliži datum kada se sa dionicama trgovalo na berzi. Prilikom obraÄuna će se oduzeti troÅ¡kovi transakcija koji podrazumjevaju troÅ¡kove berze, brokerske kuće i ostale troÅ¡kove. Ukoliko vlasnik dionica ne trguje sa dionicama niti ima namjeru u skorije vrijeme trgovati, u tom sluÄaju se obraÄunava zekat od 2,5% na ostvarenu dobit u toku godine i dividendu.
Zekat na pozajmice, godiÅ¡nja primanja, državne obveznice, vrijednosne papire, osiguranja koja ukljuÄuju Å¡tednju (tekaful), obraÄunava se po stopi od 2,5% na ukupnu vrijednost. Å to se tiÄe zekata na plate i ukupna godiÅ¡nja primanja, to podrazumjeva plate i primanja koja su mnogo veća od prosjeÄnih primanja u druÅ¡tvu i da nakon podmirivanja osnovnih životnih potreba i troÅ¡kova osobe i njegove porodice, realno ostaje priliÄan iznos novca. Zekat na plate i godiÅ¡nja primanja ima za cilj da suzbije rasipniÅ¡tvo i podstakne muslimana na primjereno troÅ¡enje svog novca. Svaki pojedinac treba potpuno savjesno ocijeniti da li su njegova primanja veća od potreba i troÅ¡kova i na njih obraÄunati zekat.
Zekat na nekretnine
Zekat na nekretnine se obraÄunava po stopi od 2.5% na novac koji vlasnik dobije od iznajmljivanja nekretnine, bilo da se radi o zemljiÅ¡tu, kući, stanu, poslovnom prostoru, vikendici ili drugoj vrsti nekretnine. Ovaj zekat se daje odmah po dobijanju iznosa od iznajmljivanja, nakon Å¡to se odbiju troÅ¡kovi koje je vlasnik imao, a vezani su za tu nekretninu, ukoliko oni na godiÅ¡njem nivou dostižu vrijednost nisaba. Zekat se ne daje na nekretnine koje vlasnik ili Älanovi njegove porodice koriste ili je izdao nekretninu bez naknade. Ukoliko se vlasnik nekretnina bavi prodajom istih onda se one tretiraju kao trgovaÄka roba i dužan je dati 2,5% od ukupne vrijednosti nekretnina, nakon Å¡to odbije troÅ¡kove.
Zekat na trgovaÄku robu i poslovanje
Zekat na trgovaÄku robu podrazumjeva robu kojom osoba trguje radi ostvarivanja dobiti. Poslovni prostori, automobili, proizvodna i druga sredstva kojima se trgovac ili firma svakodnevno služi u poslu ne ulaze u obraÄun zekata. Zekat na trgovaÄku robu iznosi 2,5%. Prije obraÄunavanja zekata vlasnik trgovaÄke robe treba napraviti popis robe, kako u trgovini tako i u skladiÅ¡tima, odrediti njihovu vrijednost po aktuelnim tržiÅ¡nim cijenama (u obzir uzeti diskontne cijene), dodati iznos novca zaraÄ‘en od prodaje robe u toku obraÄunske godine, a zatim oduzeti obaveze prema dobavljaÄima, poreze, rate kredita ili pozajmica i ostale obaveze vezane za obraÄun trgovaÄke robe.
Firme koje se bave prodajom usluga kao Å¡to su marketingÅ¡ke, informatiÄke, ugostiteljske i sliÄne firme, zastupniÅ¡tva obraÄunavaće zekat na dobit od prodaje usluga, nakon Å¡to oduzmu troÅ¡kove poslovanja. Važno je napomenuti da se pod ovu kategoriju obaveze davanja zekata mogu uvrstiti i dobit od pronalazaÄkih i autorskih prava, prodaje trgovaÄkog imena, licence i znaka (brand name), kompjuterskih programa, internet stranica i hostinga, ukoliko je dobit od navedenog ostvarena u toku obraÄunske godine. TakoÄ‘er je neophodno napomenuti da svaki posao koji podrazumjeva proizvodnju ili prikupljanje robe radi njene prodaje, kao Å¡to je uzgoj pilića, farme za proizvodnju jaja, mlijeka koja su namijenjena prodaji, prikupljanje i prodaja ljekovitog bilja, podliježe obavezi davanja zekata na tu robu, a zekat će se obraÄunavati 2,5% na ostvarenu neto dobit od tog posla u toku obraÄunske godine i zateÄenu robu na dan obraÄuna (nakon odbijanja svih troÅ¡kova i obaveza za nju). Treba voditi raÄuna da se u obraÄun zekata ne ukljuÄi vrijednost robe koja je haram.
Primjer obraÄuna zekata
Prilikom obraÄuna zekata jedan od najbitnijih momenata je odreÄ‘ivanje taÄnog datuma od kada smo postali zekatni obveznici, tj. od kada posjedujemo vrijednost nisaba (koja za 1428./2007. je iznosila 2810 KM).
Tako ako smo na primjer 1. muharrema 1428. godine postali zekatni obveznik tj. imali 2810 KM i viÅ¡e u novcu, robi ili ostalim navedenim vrstama imovine na koje se daje zekat, obavezni smo da 1. muharrema 1429. sjedemo i obraÄunamo zekat, ukoliko i dalje posjedujemo navedenu vrijednost nisaba ili viÅ¡e od toga. Ako smo na primjer 1. muharrema 1428. imali 10.000 KM u novcu i 20.000 KM u robi (nakon podmirenja obaveza prema dobavljaÄima i plaćanja poreza i ostalih realnih troÅ¡kova), a na dan obraÄuna zekata imali 20.000 KM u novcu zaraÄ‘enom od prodaje trgovaÄke robe ili usluga, 100.000 KM u robi od koje smo dobavljaÄima dužni platiti 50.000 KM i na osnovu poreza platiti 17.000 KM, zekat ćemo obraÄunati na osnovu stanja na dan obraÄuna, bez obzira da li se tokom obraÄunske godine iznos novca i robe smanjivao ili povećavao. Tako da bi zekat na osnovu ovog primjera iznosio 20.000 + (100.000 - (50.000 + 17.000) = 53.000 x 0,025 = 1.325 KM.
Važno je napomenuti da se obraÄunskom godinom smatra hidžretska-lunarna godina i da i u sluÄaju da je zekatni obveznik na poÄetku obraÄunske godine imao viÅ¡e sredstava na koja je dužan dati zekat nego na kraju godine - datuma obraÄuna, tj. da se njegova imovina umanjila, ali ne i postala manja od vrijednosti nisaba, dužan je dati zekat na osnovu stanja na datum obraÄuna. Ukoliko se obraÄun vrÅ¡i za godinu prema gregorijanskom kalendaru tada će se obraÄunavati zekat od 2,5776%.
Zekat na minerale i rude
Zekat na minerale i rude podrazumjeva so, ugalj, naftu, Å¡ljunak, željznu rudu i ostale rude i prirodna blaga do kojih fiziÄko ili pravno lice doÄ‘e iskopavanjem. Zekat na minerale i rude je 20% od ukupne vrijednosti od koje se oduzmu svi troÅ¡kovi (iskopavanje, transport, prodaja, iznos koncesije/poreza) i ovaj zekat se daje odmah po ostvarenju dobiti od iskopavanja.
Zekat na poljoprivredne proizvode
Zekat na poljoprivredne proizvode obraÄunava se na sve Å¡to izraste iz zemlje, a od Äega Äovjek ima odreÄ‘enu korist. Većina islamskih pravnika smatra da se to odnosi na svo voće i povrće, žitarice, rižu, soju, pamuk i med, dok neki u ovu kategoriju ubrajaju i ribu, morske plodove i duhan.Zekat na poljoprivredne proizvode se daje na ukupne prinose u iznosu od 10% za prirodno navodnjavane, 5% za vjeÅ¡taÄki navodnjavane i 7,5% za poljoprivredne proizvode koji su navodnjavani dijelom prirodnim, a dijelom vjeÅ¡taÄkim putem. Zekat na poljoprivredne proizvode daje se odmah po žetvi ili ubiranju proizvoda.Nisab za poljoprivredne proizvode prema hanefijskom mezhebu (mezheb kojeg prakticiraju muslimani u BiH) nije taÄno odreÄ‘en, nego se odreÄ‘uje prema potrebama davaoca zekata i podrazumjeva sve ono Å¡to prelazi osnovne potrebe davaoca. Prema drugim pravnim Å¡kolama nisab za poljoprivredne proizvode je 653 kg.
Zekat na stoku
Ukoliko imate 30 goveda ili viÅ¡e, ali manje od 40, dužni ste izdvojiti jedno goveÄe u drugoj godini. Za broj goveda izmeÄ‘u 40 i 59, zekat je jedno june u trećoj godini, za 60-69 dvoje junadi, 70-79 jedna junica od tri godine i jedno june, za 80-89 dvije junice od tri godine, za 90-100 troje junadi. Za veći broj goveda, na svakih sljedećih 40 grla dodaje se jedno june u trećoj godini, a na svakih sljedećih 30 dodaje se jedno june u trećoj godini.
Za ovce ili koze izdvajate zekat ukoliko posjedujete 40 ili viÅ¡e grla. Ukoliko broj grla ne prelazi 120, dužni ste izdvojiti jednu ovcu ili kozu. Za broj grla izmeÄ‘u 121 i 200, zekat su dvije ovce ili koze, za 201-399 tri ovce ili koze, za 400-499 Äetiri ovce ili koze. Na svakih sljedećih 100 ovaca ovom broju dodaje se jedna ovca ili koza.
Uvjet obaveznosti davanja zekata na stoku je da stoka bude na ispaši veći dio godine
Stoka koja je namijenjena prodaji tretira se kao trgovaÄka roba, za nju ne važi gore navedeni nisab i u tom sluÄaju nisab je u vrijednosti nisaba za trgovaÄku robu, a zekat se obraÄunava na ukupnu vrijednost stoke. Stoka koja se koristi za vuÄu i druge poslove u poljoprivredi ne podliježe obavezi davanja zekata na nju.
Napomena
Budući da smo nastojali izraditi Å¡to jednostavniji i praktiÄniji priruÄnik za obraÄun zekata, ovaj zekat kalkulator sadrži samo osnovne kategorije i upustva koje bi trebale poslužiti kao dobra osnova za obraÄun zekata, a za sva delikatnija pitanja potrebno je obratiti se na kontakte navedene u dodatnim informacijama.
Fond Bejtu-l-mal IZ u BiH i raspodjela sredstava iz tog Fonda
''Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga sakupljaju, i onima Äija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženim, i u svrhu na Allahovom putu, i putniku namjerniku. Allah je odredio tako! A Allah sve zna i mudar je.'' (Et-Tevbe, 60.)
Organizirano prikupljanje zekata je praksa muslimana joÅ¡ iz vremena Božijeg poslanika Muhammeda alejhi selam i pravovjernih halifa, utemeljeno na Kur'anskim uputama i uputama Muhammeda alejhi selam, a Fond Bejtu-l-mal je drugi halifa hazreti Omer institucializirao i uspostavio kao državnu blagajnu. Većina uleme se slaže da pravo na prikupljanje zekata ima islamska vlast u islamskim državama, a u neislamskim državama zajednica muslimana na Äelu sa vrhovnim vjerskim autoritetom. Kur'anski ajet u kojem se govori o obavezi zekata '' Uzmi od dobara njihovih zekat da ih njime oÄistiÅ¡ i blagoslovljenim uÄiniÅ¡...'', praksa i upute Muhammeda alejhi selam, njegovih ashaba, kao i miÅ¡ljenja većine uvaženih Å¡erijatskih pravnika ukazuju na Äinjenicu da je zekat prvenstveno druÅ¡tvena obaveza i da je za potpuno ispunjenje te obaveze odgovorna cjelokupna zajednica muslimana, prije svega, u islamskim državama islamska vlast, a u neislamskim organizirane zajednice muslimana, koje su dužne da organiziraju prikupljanje i raspodjelu zekata u skladu sa Kur'anskim uputama i uputama Muhammeda alejhi selam, a takoÄ‘er i zekatni obaveznici koji su dužni da savjesno i odgovorno ispune svoju obavezu. Od strane Islamske zajednice bivÅ¡e Jugoslavije organizirano prikupljanje zekata i sadekatu-l-fitra je poÄelo poÄetkom sedamdesetih godina proÅ¡log vijeka osnivanjem Fonda Gazi Husrev-begove medrese. Pojam Fonda Bejtu-l-mal na naÅ¡im prostorima prvi put je koriÅ¡ten u Älanu 12. Ustava Islamske zajednice u SFRJ iz 1990. godine. SadaÅ¡nji Ustav IZ u BiH, koji je donesen 1997. godine, predvidio je da sredstva od zekata, sadekatu-l-fitra i kurbana Äine Fond Bejtu-l-mal i da upravljanje tim fondom propisuje Sabor IZ u BiH posebnim aktom. Sabor IZ u BiH je 03.04.2004. godine donio Pravilnik o Fondu Bejtu-l-mal. Ovim pravilnikom definiran je Fond Bejtu-l-mal, ustanovljen je naÄin punjenja i raspodjele sredstava iz njega, naÄin upravljanja fondom i druga važna pitanja za funkcioniranje Fonda. U Älanu 7. je propisano da Fondom upravlja Rijaset IZ u BiH. U Älanu 8. navedenog pravilnika propisano je da se sredstva Fonda koriste za odgoj i obrazovanje u srednjim, viÅ¡im i visokim obrazovnim institucijama koje djeluju u okviru Islamske zajednice u BiH ili je ona njihov osnivaÄ, za održavanje i unapreÄ‘enje mektebske nastave, za pomoć povratniÄkim džematima, kao i druge vidove islamskog rada koji se odvijaju kroz organe i ustanove IZ, a kojima se podiže vjerski kulturni, odgojni i obrazovni nivo muslimana, te za druge namjene koje su od opće koristi za muslimane i IZ. Odluku Rijaseta o raspodjeli sredstava iz Fonda mora potvrditi Sabor IZ u BiH kroz usvajanje integralnog budžeta Rijaseta i njegovih ustanova. Ovim pravilnikom je predviÄ‘eno da će se nastojati, sredstvima Fonda, u svakom vremenu osigurati najnužnije uvjete za rad Gazi Husrev-begove medrese, Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i Gazi Husrev-begove biblioteke. TakoÄ‘er je predviÄ‘eno da Rijaset svake godine, prilikom odluke o raspodjeli, utvrdi optimalan iznos sredstava koja će iz ovog Fonda izdvojiti za pomoć povratnicima u razorene džemate i drugim socijalno ugroženim licima. Pravilnikom je, takoÄ‘er, propisano da se akcija prikupljanja zekata i sadekatu-l-fitra sprovodi u organizaciji Rijaseta IZ u BiH i da se prikupljena sredstva posebno knjigovodstveno evidentiraju kao sredstva Fonda, a od ukupno prikupljanih prihoda od zekata i sadekatu-l-fitra na nivou medžlisa u BiH 70% ide u Bejtu-l-mal, 25% ide medžlisima za vjersko-prosvjetni fond pri medžlisu i izmirenja troÅ¡kova ukupljanja, a 5% nadležnim muftilucima za vjersko-prosvjetni fond pri muftiluku. Od sredstva prikupljenih u dijaspori 60% ide u Fond Bejtu-l-mal, a 40% ostaje džematima i centralama IZ BiH u dijaspori. MeÅ¡ihati islamske zajednice, na Äijem podruÄju djeluju islamske obrazovne ustanove dužne su formirati svoj Fond Bejtu-l-mal i iz tog Fonda doznaÄiti 5% u Fond pri Rijasetu za finansiranje zajedniÄkih organa i institucija.
Prikupljeni zekat i sadekatu-l-fitr u 2008./1429.
- U 1429./2008. godini je ukupno prikupljeno............................................ 7.979.140,90KM
- U Bejtu-l-mal od prikupljanih iznosa za zekat i sadekatu-l-fitr je uplaćeno: 5.511.694,18KM
- Ukupno prikupljeni iznos po medžlisima u BiH:.........................................5.511.646,00 KM
- Od toga u Bejtu-l-mal je uplaćeno:...........................................................3.944.543,18 KM
- Medžlisi su zadržali predviđenih 30%: ......................................................1.567.102,82 KM
- U dijaspori je ukupno prikupljeno: ...........................................................2.250.830,90 KM
- Od tog iznosa u Bejtu-l-mal je uplaćeno:..................................................1.350.487,74 KM
- Džemati u dijaspori su zadržali predviđenih 40%:......................................900.343,16 KM
- Direktno na raÄun Rijaseta IZBiH fiziÄka i pravna lica su uplatila:...............216.664,10KM
Raspodjela sredstva iz Fonda Bejtu-l-mal u 1430/2009. godini
Sredstva iz Fonda su rasporeÄ‘ena na slijedeći naÄin:
Å tampa i pravdanje blokova..............................................................................45.000,00 KM
Pomoći poridacama šehida................................................................................50.000,00 KM
Seminar o zekatu...............................................................................................8.500,00 KM
Pomoći socijalno ugroženim...............................................................................50.000,00 KM
Pomoći za povratak.........................................................................................200.000,00 KM
RTV Islamske zajednice u BiH-Bir...................................................................200.000,00 KM
ElÄi IbrahimpaÅ¡ina medresa u Travniku...............................................................50.000,00 KM
Gazi Husrevbegova medresa............................................................................765.000,00 KM
Gazi Husrevbegova biblioteka..........................................................................567.000,00 KM
Fakultet Islamskih nauka...............................................................................1.630.000,00KM
Donacije za medrese, pedagoške fakultete...........................................................580.000,00 KM
Donacije muftilucima........................................................................................490.000,00 KM
Centar za islamsku arhitekturu............................................................................103.500,00 KM
MINA...............................................................................................................85.000,00 KM
Vjersko-prosvjetne aktivnosti Rijaseta..............................................................275.000,00 KM
Donacija za Preporod......................................................................................255.000,00 KM
Donacija za Glasnik IZ u BiH.............................................................................60.000,00 KM
Donacija za Udruženje Ilmije..............................................................................75.000,00 KM
Komisija za fetve i rad Ustavnog suda IZ............................................................45.000,00 KM
Troškovi Sabora IZ............................................................................................60.000,00 KM
Troškovi sjednica Rijaseta IZ.............................................................................15.000,00 KM
Seminari i kursevi.................................................................................................5.000,00 KM
Pomoći drugima i stipendije................................................................................164.500,00 KM
Institut za istraživanje boÅ¡njaÄke tradicije............................................................50.000,00 KM
UKUPNO: 5.828.500,00 KM
Sadekatu-l-fitr (Autor: mr. Šefik Kurdić)
(Poglavlje iz knjige: RAMAZAN I TERAVIH NAMAZ U SVJETLU HANEFIJSKOG MEZHEBA, IzdavaÄ: Islamska pedagoÅ¡ka akademija Zenica, 2002. god.)
Sadakatu-l-fitr ili zekatu-l-fitr ili, kako se kod nas skraćeno kaže vitre, uz zekat na imovinu, predstavlja idealan socijalni program na zemlji. Prakticiranjem tih propisa uveliko se neutralizira razlika izmeÄ‘u bogatih i siromaÅ¡nih i veoma efikasno jaÄaju bratske veze meÄ‘u muslimanima. Zahvaljujući toj instituciji, kao i instituciji zekata, osiguran je život miliona beskućnika u svijetu, a brojnoj djeci omogućeno je normalnije življenje i sretnije Å¡kolovanje.
Otuda u islamskom druÅ¡tvu nema mjesta ekstremnom kapitalizmu. On nije moguć upravo zahvaljujući sadakatu-lfitru, kako napominje Å¡ehid Mustafa Busuladžić, zekatu i zabrani kamate. Busuladžić divno primjećuje: Da se ocijeni uloga i životna sposobnost ovog sistema, potrebno je prelistati islamsku povijesnicu. Dok su se zekat (i zekatu-l-fitr, kao njegova manifestacija - op. autora) i zapovijed o zabrani kamate izvodili u praksi, islamske zemlje cvatu, muslimani nose trijumf pobjede i slave, a islam, gdje se Å¡iri, otjelovljuje carstvo zadovoljstva, ljubavi i socijalne pravde. I ne samo to! Socijalne revolucije, komunistiÄki i nihilistiÄki pokreti islamskoj historiji savrÅ¡eno su nepoznati. GraÄ‘anski ratovi i bune u muslimanskim zemljama bile su politiÄke prirode, a nikada posljedice socijalne bijede i siromaÅ¡tva. (Mustafa Busuladžić, Muslimani u Evropi, str. 42, )
OÄito da mudrost propisivanja sadakatu-l-fitra leži upravo u tome.
To najbolje ilustrira predaja Abdullaha b. 'Abbasa, na, koji kaže: “Allahov Poslanik, s.a.v.s, naredio je postaÄu sadekatu-l-fitr kao mehanizam za Äišćenje bespotrebnog i bestidnog govora i kao hranu siromaÅ¡nima!†(Hadis bilježe Ebu Davud u Sunenu: Kitabu-z-zekat, 17 - Babu zekati-l-fitri, hadis br. 1609; Ibn Madže u Sunenu: 8 - Kitabu-z-zekat, 21 - Babu sadekati-l-fitri, hadis br. 1827; Ed-Darekutni, u Sunenu: Kitabu zekati-l-fitri, hadis br. 1 i kaže da u senedu nema loÅ¡ih prenosilaca i Hakim u El-Mustedreku, 1/409 i kaže: Hadis je autentiÄan prema uvjetima Buharije a s njim se slaže i hafiz Zehebi)
Na temelju spomenutog hadisa nedvosmisleno se tretiraju dvije komponente:
1. Tretira se postaÄ u toku ramazana i ÄiÅ¡enje njegovog posta od bespotrebnog i bestidnog govora, jer obaveza je saÄuvati jezik i ostale organe, kao Å¡to su saÄuvani stomak i spolni organ. Bez obzira na to koliko osoba Äuvala svoj jezik od ružnog govora, oko od gledanja u zabranjeno i uho od sluÅ¡anja pokuÄ‘enog, gotovo je nemoguće sve to saÄuvati, tako da se, dijeljenje sadakatu-l-fitra doima kao pravi deterdžent za ćišćenje svih mrlja nastalih tokom ramazana. Dijeljenjem sadakatu-lfitra neutralizira se navedena vrsta nedostatka, baÅ¡ kao Å¡to sehvi-sedžda neutralizira neke nedostatke prilikom obavljanja namaza.
To je lijepo komparirao veliki islamski uÄenjak Veki' b. El-Džerrah, kada je rekao: “Sadekatu-l-fitr za ramazan isto je Å¡to je sehvi-sedžda za namaz. On nadomjeÅ¡ta nedostatke u postu, kao Å¡to sehvi-sedžda nadomjeÅ¡ta propuste u namazu!†(Dr. Jusuf el-Karadavi, Fikhu-z-zekat, 2/922)
2. Tretira se druÅ¡tvo i Å¡irenje ljubavi i solidarnosti u druÅ¡tvu. Posebno se tretiraju siromaÅ¡ni u druÅ¡tvu i oni koji su nasuÅ¡no potrebni pomoći. Bajram koji dolazi nakon ramazana treba da bude dan radosti i veselja za sve, a ne samo za bogate i one koji imaju. To je prilika za radost cijele zajednice. Bar na dan Bajrama siromaÅ¡ni neće morati imati brigu o svojoj opskrbi i sasvim normalno mogu se opustiti i uživati u bajramskim Äarima i radostima. Abdullah b. Omer, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, naredio dijeljenje sadakatu-l-fitra, naglasivÅ¡i: “Opskrbite siromahe na dan Bajrama!" (Hadis bilježi Darekutni u Sunenu: Kitabu zekati-l-fitri, hadis br. 67)
Kakav je propis davanje sadakatu-l-fitra?
Sadakatu-l-fitr koji je propisan 2. god. po Hidžri, iste godine kada je propisan i ramazanski post, smatra se, u hanefijskoj pravnoj Å¡koli, vadžibom, sukladno njihovoj podjeli naredbi na farz i vadžib. (En-Nevevi, El-Minhadz, Å¡erh Sahihu Muslim b. elHadždžadž, 7/58; El-Ihtijar, 1/158; Meraki-l felah, str. 663) Oni svoj stav temelje na vjerodostojnoj predaji Abdullaha b. Omera, na, u kojoj se kaže da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, naredio davanje sadakatu-lfitra svakom slobodnom muslimanu i robu, muÅ¡karcu i ženi, velikom i malom, u iznosu jednog sa´a hurmi ili sa´a jeÄma.†(Hadis bilježi Buhari u Sahihu: 24 - Kitabu-z-zekat, 70 - Babu fardi sadekatu-l-fitri, hadis br. 1503)
MeÄ‘utim, preostala trojica velikih imama, shodno citiranima riöecima fereda/naredio je, smatraju da je dijeljenje sadakatu-l-fitra farz. Dr. Jusuf El-Karadavi napominje da nema razlike u definiranju propisa u sluÄaju sve Äetverice imama, s obzirom da se Ebu Hanifin stav samo terminoloÅ¡ki razlikuje od stava ostalih imama, pa je za njega vadžib, ustvari ono Å¡to je za njih farz! (Vidi: Nejlu-levtar, 4/213 i Fikhu-z-zekat, 2/919)
Neki smatraju da je ova dužnost sunneti-muekkede, poput malikija, koji to prenose od Ešheba, (Ibn Rušd, Bidajetu-l-mudžtehid, 1/278) pa do onih koji smatraju da je propisivanjem zekata, sadekatu-l-fitr derogiran i postao mustehab. (O tome vidi: Fethu-l-Bari, 3/430-431 i Hasan Škapur, Buharijina zbirka hadisa, 2/508)
Ko daje i za koga se daje sadekatu-l-fitr?
Vadžib je svakom imućnom muslimanu, kojem preko potreba njegove porodice pretekne jedan sa´a (pregrÅ¡t) hrane za jedan dan i noć, dati bajramsku sadaku ili sadaku za zavrÅ¡etak posta, zvanu sadakatu-l-fitr. ÄŒovjek će dati za sebe i za svoju malodobnu djecu. Ako djeca imaju vlastitu imovinu, onda će staratelj dati iz njihove imovine. To je stav Ebu Hanife i Ebu Jusufa, dok Muhammed ima suprotno miÅ¡ljenje. Tim davanjem zadužena je i žena. Muž nije dužan dati za svoju ženu, već je ona dužna to uÄiniti iz svoje imovine. Neće roditelj dati za svoju odraslu djecu. TakoÄ‘er, majka neće dati za svoju djecu, makar ne budu imali oca, ali je, zato, djed zadužen za njih dati. (El-Hidaje, 1/113; HaÅ¡ijetu-t-Tahtavi, 2/402-403; Fikhu-l-ibadat, str. 106-107 i A. ZeÄević, Fikh, str. 70 i Fikhu-z-zekat, 2/924-930)
Međutim, postoji Tahavijina predaja da se sadakatu-l-fitr daje za svaku osobu koju kućedomaćin izdržava, bila ona malodobna ili odrasla, slobodna ili rob, pa makar bila i kršćanin. Zabilježeno je da je Omer b. Abdulaziz davao sadakatu-l-fitr i za svoje robove nemuslimane. (Uporedi: Buharijina zbirka hadisa, 2/509.)
Kome se daje sadakatu-l-fitr?
Sadakatu-l-fitr daje se onima kojima se daje i zekat. Kome se ne može dati zekat, ne može se dati ni sadakatu-l-fitr. Ipak, prilikom davanja, prednost treba dati siromasima. (Vidi: Fikhu-l-ibadat, str. 107) U našim uvjetima, posljednjih decenija, sadakatu-l-fitr davan je odgojno-obrazovnim institucijama koje obrazuju i odgajaju potreban kadar, što spada pod kategoriju fi sebilillah.
Treba naglasiti da većina islamskih ućenjaka, za razliku od Ebu Hanife, ne dozvoljava davanje sadakatu-l-fitra siromašnim nemuslimanima pod zaštitom islamske države.
Dr. Jusuf el-Karadavi naglaÅ¡ava da se sadakatu-l-fitr ne smije davati neprijatelju islama, otpadniku od islama, greÅ¡niku koji prkosi muslimanima svojim grijeÅ¡enjem i lijenÄini koji ima naÄina da radi i zaradi a neće. TakoÄ‘er, zabranjeno je davati ocu, djetetu i ženi, jer bi to bilo, ustvari, davati samome sebi. (Vidi: Zekatu-l-fitr, 2/959)
Koliko iznosi sadakatu-l-fitr?
Sadakatu-l-fitr iznosi jednu polovicu sa'a pÅ¡enice, Å¡to odgovara kolićini 1kg i 666 g ili Äitav sa´a jeÄma, Å¡to odgovara 3 kg i 332 g, ili hurme ili suhog grožda. Ustvari, navedene namirnice spominju se u brojnim predajama od Allahovog Poslanika, s.a.v.s, pa se mnogi uÄenjaci njih srtriktno i drže, tako da većina imama ne dozvoljava davanje sadakatu-l-fitra u bilo Äemu drugom izuzev u spomenutim namirnicama.
Stav hanefijske pravne Å¡kole daleko je fleksibilniji: smatra se da je cilj sadekatul-fitra unoÅ¡enje radosti i sreće za vrijeme Bajrama u srca muslimana i onih kojima je pomoć potrebna, pa se, otuda, dozvoljava davanje sadakatu-l-fitra i u novcu, ako će to biti korisnije za siromaÅ¡nog kome je upućen. Hasan el-Basri davanje u novcu smatra dozvoljenim; Ebu Ishak tvrdi da je zapamtio svoje prethodnike da su davali sadakatu-l-fitr u novcu, kao protuvrijednost hrani, dok se prenosi za 'Ata'a da je obiÄavao davati sadakatu-l-fitr u srebrenom novcu, kao protuvrijednost hrani preporuÄenoj u brojnim
predajama. (Fikhu-z-zekat, 2/948-949)
OÄito je da se ovdje radi o onome Å¡to je najkorisnije i najstabilnije u jednom druÅ¡tvu. U vrijeme Poslanika, s.a.v.s, to su bile navedene namirnice. Da je to doÅ¡lo Japancima, kako primjećuje dr. Jusuf elKaradavi, njima bi bilo naredeno da dijele u riži. (Isti izvor, 2/946)
NajlakÅ¡i i najjednostavniji naćin u danaÅ¡nje vrijeme jeste davanje u novcu. Posebno, ako se ima u vidu da se i iz udaljenih mjesta Å¡alje sadekatu-l-fitr, pa bi bilo kakav drugi naÄin davanja otežao primjenu ovog propisa. Mislim da je zakljuÄak dr. El-Karadavija sasvim logiÄan. On, naime, slažući se s hanefijskim stavom u vezi s pitanjem davanja sadekatu-l-fitra, zakljuÄuje da su dva temeljna razloga Å¡to je Vjerovjesnik, s. a.v. s, naredio davanje sadakatu-l-fitra u navedenim namirnicama:
1. Zbog Äinjenice da je mali broj ljudi u arapskom svijetu u to vrijeme posjedovao novac, daleko lakÅ¡e bilo im je izdvojiti namirnice, nego hranu, i
2. Zbog promjenljivosti vrijednosti novca, pa ukoliko bi se odredila odreÄ‘ena valuta, ona bi, zbog Äeste devalvacije i sliÄno, možda, nekada bila bezvrijedna. Zato je Poslanik islama, s.a.v.s, to odredio u namirnicama koje će uvijek imati svoju vrijednost. (Uporedi: Isti izvor, 2/949)
Kada se daje sadakatu-l-fitr?
Islamski uÄenjaci složili su se da obaveza sadakatu-l-fitra pada na koncu ramazana. Većina ih smatra da ga treba podijeliti dan ili dva prije Bajrama, a po nekima može se dati i od samog poÄetka ramazana. Evza'i, Ahmed, Ishak i, po jednom miÅ¡ljenju i Å afija, smatraju da je vadžib dati ga sa zalaskom sunca posljednjeg dana ramazana. Ebu Hanife, pak, smatra da obaveza davanja sadakatu-lfitra nastaje s pojavom zore prvog ramazanskog bajrama do samog Äina klanjanja Bajram-namaz. (Fikhu-z-zekat, 2/952)
To se temelji na Poslanikovim, s.a.v.s, rijećima da se sadakatu-l-fitr dadne prije izlaska ljudi na bajram-namaz. (Hadis biljeii Buhari u Sahihu 24 - Kitabu-z-zekat, 70 - Babu fardi sadekati-l-fitr, hadis br. 1503)
Ikrime, r.a, takoÄ‘er se slaže da to treba uÄiniti pred sami bajram-namaz i to temelji na ajetu: “Postići će Å¡ta želi onaj koji se oÄisti i spomene ime Gospodara svoga pa namaz obavi!†(El- Eala, 14-15) On pod Äišćenjem podrazumijeva sadakatu-l-fitr, kao ćišćenje posta od svih natruha i nedostataka.
Islamski uÄenjaci složili su se u tome, da, ako proÄ‘e vrijeme davanja sadakatu-lfitra, ostaje obaveza da se to izmiri bilo kada do kraja života. (Uporedi: M. Å tulanović, Ramazanski post, str. 26)
[image]http://www.dzemat-oberhausen.de/templates/menu2/up.gif[/image]
Kategorije korisnika zekata Uzvišeni Allah dž.š. je jasno odredio kojim se korisnicima može dati zekat i ko ima pravo na njega, taksativno pobrojavši kategorije korisnika. Nije ga dozvoljeno dati mimo toga nekom drugom. Allah dž.š. kaže: “Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga sakupljaju, i onima èija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženima, i u svrhe na Allahovom putu, i putniku-namjerniku. Allah je odredio tako! - A Allah sve zna i mudar je.†(Sura Et-Tevbe, 60)
Siromasi: U arapskom se kaže za siromaha faqir mn. fuqara'. Siromah je onaj koji ne posjeduje imovinu u kolièini jednog nisaba, i koji se može unaprijediti i oploditi, ili posjeduje nisab, all kojeg treba iskoristiti u neku potrebu, ili potrošiti za nešto što je prijeko potrebno, kao što je kuæa za stanovanje, odjeæa, nauène knjige za kojima ima potrebu. Ako neko posjeduje nisab i nije ga potrebno usmjeriti u neku potrebu, ne smatra se siromašnim i zabranjeno mu je primiti zekat. Obaveza mu je da daje druge vidove davanja kao što su sadekatul-fitr, kurban i izdržavanje bliskih srodnika. (El-Hedijjetul-`ala'ijje)Nevoljnici: U arapskom su oznaèeni rijeèju miskin mn. mesakin, a oznaèava osobu koja ne posjeduje nikakvu imovinu. On je u lošijem stanju od siromaha. Allah dž.š. kaže “ili ubogoga nevoljnika†(Sura El-Beled, 16.) Oznaèava èovjeka koja boravi na prašnjavoj zemlji zbog velikog siromaštva. On je u potrebi da traži od drugih za neophodnu hranu i odjeæu kojom de pokriti tijelo. To mu je dozvoljeno, ako nije u stanju da zaradi, za razliku od onoga koji je u moguænosti da zaradi i kome nije dozvoljeno da traži, osim ako nije u moguænosti da radi zbog zauzetosti džihadom ili sticanjem šerijatski utemeljene nauke. Allah (dž.š.) kaže: “I to siromasima koji, zauzeti na Allahovom putu, nemaju vremena da zaraðuju, pa onaj koji u to nije upuæen misli da su, zbog skromnosti, imuæni; poznaješ ih po izgledu njihovu, oni proseæi ne dodijavaju ljudima. A ono što od imetka drugima date, - Allah, sigurno za to zna.†(Sura El-Bekare, 273)
|
|
|
|