|
bloom -> RE: vitre (10.9.2009 10:44:19)
|
IZVORNA PORUKA: leli§
IZVORNA PORUKA: bloom
Mislim da se moze negdje platit na ime toga, ali da bude kategorija koja podflijeze zekatu i vitrama.
kako mislis "kategorija"??? kategorija novca? ili kategorija ljudi?[sm=zmeden.gif] majo si me zbunija
Uvjeti za obaveznost davanja zekata
- Biti musliman;
- Posjedovati puno vlasništvo (u dunjalučkom smislu) nad imovinom iz koje se izdvaja zekat;
- Biti umno zdrav i slobodan;
- Posjedovati tokom cijele godine imovinu u vrijednosti nisaba;
Značaj zekata
"Uzmi od dobara njihovih zekat da ih njime očistiš i blagoslovljenim učiniš, i pomoli se za njih, molitva tvoja će ih, sigurno, smiriti. a Allah sve čuje i sve zna." (Et-Tewba 103.)
Zekat se kao neupitna obaveza za muslimane spominje na više mjesta u Kur’anu, od toga na preko dvadeset mjesta zajedno sa namazom.
Muhammed s.a.s.v. je često isticao značaj zekata, kao jednog od pet stubova islama, za muslimana kao pojedinca, a također ogroman značaj i za zajednicu, pozivajući između ostalog muslimane da osiguraju i uvećaju svoju imovinu davanjem zekata.
Značaj zekata za pojedinca
Plaćanjem zekata, vjernik:
- Ispunjava neupitnu obavezu propisanu od Gospodara svih svjetova i time potvrđuje svoju pripadnost islamu i lojalnost zajednici, čime stvara predpostavke da bude višestruko nagrađen i na ovom i na budućem svijetu.
- Čisti svoju imovinu i stvara predpostavke za njeno unapređenje, osiguranje i uvećavanje.
- Čisti svoju dušu i štiti se od bolesti škrtosti i pohlepe.
- Razvija osjećaj zahvalnosti Allahu dž.š. koji mu je podario nafaku i mogućnost da pomaže drugima, gradeći svijest da je čovjek samo korisnik, a ne apsolutni vlasnik, imovine koja je trenutno u njegovom vlasništvu.
Značaj zekata za zajednicu
- Pomaže u razvijanju boljih međuljudskih odnosa;
- Ublažava socijalne razlike među ljudima;
- Pomaže razvoj zajednice potpomaganjem obrazovnih, razvojnih i drugih projekata važnih za opstanak i razvoj zajednice;
- Osigurava neophodnu podršku članova zajednice putem iskazivanja lojalnosti toj zajednici;
Nisab
Nisab je određena vrijednost ili količina imovine koju fizičko ili pravno lice treba posjedovati tokom godinu dana da bi podlijegala obavezi zekata.
Nisab podrazumjeva vrijednost ili količinu imovine koja prelazi osnovne životne potrebe, kao što su hrana, odjeća, kuća, stan, prevozno sredstvo i osnovna sredstva za poslovanje i troškovi vezani za pobrojano. Nisab za 1430./1431. 2009./2010. godinu iznosi 3850,00KM/1.970,00€
Pravila za računanje zekata
Zekat na zlato i srebro
Musliman je dužan izdvojiti iz svoje imovine i dati zekat na zlato, bez obzira da li je ono u obliku zlatnog nakita, zlatnih legura, zlatnog novca ili zlatnog posuđa (koje je haram muslimanima da ga uptrebljavaju), ukoliko njegova vrijednost doseže vrijednost nisaba 91,6 grama čistog zlata. Nisab za srebro, nakit i predmete od srebra iznosi 641,5g srebra. Zekat na zlato i srebro je 2,5% od ukupne vrijednosti zlata i srebra. Ulema je saglasna da se na dijamante, bisere, safire, rubine i druge vrste dragog kamenja ne daje zekat.
Prema većini pravnih škola zekat na zlatni i srebreni nakit podrazumjeva nakit koji nije u upotrebi, osim ako davaoc zekata ne pretjeruje u gomilanju nakita i uobičava upotrebljavati veliku količinu nakita.
Međutim, prema, našoj, hanefijskoj pravnoj školi zekat se daje i na nakit koji je u upotrebi i ovog mišljenja bi se trebali pridržavati. Ulema je saglasna da se na dijamante, bisere, safire, rubine i druge vrste dragog kamenja ne daje zekat, osim ako se ne trguje njima.
Zekat na novac
Na novac, bez obzira u kojem obliku bio, koji se nalazi u posjedu vlasnika, na bankovnom računu, pozajmljen drugoj osobi ili deponovan na određenom mjestu, daje se zekat 2,5% od ukupne vrijednosti novca. Na novac koji je pozajmljen drugom fizičkom ili pravnom licu daje se zekat samo ukoliko postoji određena sigurnost da će taj novac biti vraćen.
Kamate od štednje ne bi trebalo uzimati u obzir prilikom obračuna zekata, već ih treba podijeliti kao sadaku ili dati u druge humanitarne svrhe.
Zekat na pozajmice, državne obveznice, vrijednosne papire, dionice, primanja
Zekat na dionice se daje u procentu od 2,5%, a postoje dva načina za obračunavanje. Ukoliko vlasnik dionica trguje ili ima namjeru da sa dionicama trguje na berzi, u tom slučaju one se tretiraju kao trgovačka roba i obračunava se 2,5% od ukupne vrijednosti dionica na dan obračuna ili najbliži datum kada se sa dionicama trgovalo na berzi. Prilikom obračuna će se oduzeti troškovi transakcija koji podrazumjevaju troškove berze, brokerske kuće i ostale troškove. Ukoliko vlasnik dionica ne trguje sa dionicama niti ima namjeru u skorije vrijeme trgovati, u tom slučaju se obračunava zekat od 2,5% na ostvarenu dobit u toku godine i dividendu.
Zekat na pozajmice, godišnja primanja, državne obveznice, vrijednosne papire, osiguranja koja uključuju štednju (tekaful), obračunava se po stopi od 2,5% na ukupnu vrijednost. Što se tiče zekata na plate i ukupna godišnja primanja, to podrazumjeva plate i primanja koja su mnogo veća od prosječnih primanja u društvu i da nakon podmirivanja osnovnih životnih potreba i troškova osobe i njegove porodice, realno ostaje priličan iznos novca. Zekat na plate i godišnja primanja ima za cilj da suzbije rasipništvo i podstakne muslimana na primjereno trošenje svog novca. Svaki pojedinac treba potpuno savjesno ocijeniti da li su njegova primanja veća od potreba i troškova i na njih obračunati zekat.
Zekat na nekretnine
Zekat na nekretnine se obračunava po stopi od 2.5% na novac koji vlasnik dobije od iznajmljivanja nekretnine, bilo da se radi o zemljištu, kući, stanu, poslovnom prostoru, vikendici ili drugoj vrsti nekretnine. Ovaj zekat se daje odmah po dobijanju iznosa od iznajmljivanja, nakon što se odbiju troškovi koje je vlasnik imao, a vezani su za tu nekretninu, ukoliko oni na godišnjem nivou dostižu vrijednost nisaba. Zekat se ne daje na nekretnine koje vlasnik ili članovi njegove porodice koriste ili je izdao nekretninu bez naknade. Ukoliko se vlasnik nekretnina bavi prodajom istih onda se one tretiraju kao trgovačka roba i dužan je dati 2,5% od ukupne vrijednosti nekretnina, nakon što odbije troškove.
Zekat na trgovačku robu i poslovanje
Zekat na trgovačku robu podrazumjeva robu kojom osoba trguje radi ostvarivanja dobiti. Poslovni prostori, automobili, proizvodna i druga sredstva kojima se trgovac ili firma svakodnevno služi u poslu ne ulaze u obračun zekata. Zekat na trgovačku robu iznosi 2,5%. Prije obračunavanja zekata vlasnik trgovačke robe treba napraviti popis robe, kako u trgovini tako i u skladištima, odrediti njihovu vrijednost po aktuelnim tržišnim cijenama (u obzir uzeti diskontne cijene), dodati iznos novca zarađen od prodaje robe u toku obračunske godine, a zatim oduzeti obaveze prema dobavljačima, poreze, rate kredita ili pozajmica i ostale obaveze vezane za obračun trgovačke robe.
Firme koje se bave prodajom usluga kao što su marketingške, informatičke, ugostiteljske i slične firme, zastupništva obračunavaće zekat na dobit od prodaje usluga, nakon što oduzmu troškove poslovanja. Važno je napomenuti da se pod ovu kategoriju obaveze davanja zekata mogu uvrstiti i dobit od pronalazačkih i autorskih prava, prodaje trgovačkog imena, licence i znaka (brand name), kompjuterskih programa, internet stranica i hostinga, ukoliko je dobit od navedenog ostvarena u toku obračunske godine. Također je neophodno napomenuti da svaki posao koji podrazumjeva proizvodnju ili prikupljanje robe radi njene prodaje, kao što je uzgoj pilića, farme za proizvodnju jaja, mlijeka koja su namijenjena prodaji, prikupljanje i prodaja ljekovitog bilja, podliježe obavezi davanja zekata na tu robu, a zekat će se obračunavati 2,5% na ostvarenu neto dobit od tog posla u toku obračunske godine i zatečenu robu na dan obračuna (nakon odbijanja svih troškova i obaveza za nju). Treba voditi računa da se u obračun zekata ne uključi vrijednost robe koja je haram.
Primjer obračuna zekata
Prilikom obračuna zekata jedan od najbitnijih momenata je određivanje tačnog datuma od kada smo postali zekatni obveznici, tj. od kada posjedujemo vrijednost nisaba (koja za 1428./2007. je iznosila 2810 KM).
Tako ako smo na primjer 1. muharrema 1428. godine postali zekatni obveznik tj. imali 2810 KM i više u novcu, robi ili ostalim navedenim vrstama imovine na koje se daje zekat, obavezni smo da 1. muharrema 1429. sjedemo i obračunamo zekat, ukoliko i dalje posjedujemo navedenu vrijednost nisaba ili više od toga. Ako smo na primjer 1. muharrema 1428. imali 10.000 KM u novcu i 20.000 KM u robi (nakon podmirenja obaveza prema dobavljačima i plaćanja poreza i ostalih realnih troškova), a na dan obračuna zekata imali 20.000 KM u novcu zarađenom od prodaje trgovačke robe ili usluga, 100.000 KM u robi od koje smo dobavljačima dužni platiti 50.000 KM i na osnovu poreza platiti 17.000 KM, zekat ćemo obračunati na osnovu stanja na dan obračuna, bez obzira da li se tokom obračunske godine iznos novca i robe smanjivao ili povećavao. Tako da bi zekat na osnovu ovog primjera iznosio 20.000 + (100.000 - (50.000 + 17.000) = 53.000 x 0,025 = 1.325 KM.
Važno je napomenuti da se obračunskom godinom smatra hidžretska-lunarna godina i da i u slučaju da je zekatni obveznik na početku obračunske godine imao više sredstava na koja je dužan dati zekat nego na kraju godine - datuma obračuna, tj. da se njegova imovina umanjila, ali ne i postala manja od vrijednosti nisaba, dužan je dati zekat na osnovu stanja na datum obračuna. Ukoliko se obračun vrši za godinu prema gregorijanskom kalendaru tada će se obračunavati zekat od 2,5776%.
Zekat na minerale i rude
Zekat na minerale i rude podrazumjeva so, ugalj, naftu, šljunak, željznu rudu i ostale rude i prirodna blaga do kojih fizičko ili pravno lice dođe iskopavanjem. Zekat na minerale i rude je 20% od ukupne vrijednosti od koje se oduzmu svi troškovi (iskopavanje, transport, prodaja, iznos koncesije/poreza) i ovaj zekat se daje odmah po ostvarenju dobiti od iskopavanja.
Zekat na poljoprivredne proizvode
Zekat na poljoprivredne proizvode obračunava se na sve što izraste iz zemlje, a od čega čovjek ima određenu korist. Većina islamskih pravnika smatra da se to odnosi na svo voće i povrće, žitarice, rižu, soju, pamuk i med, dok neki u ovu kategoriju ubrajaju i ribu, morske plodove i duhan.Zekat na poljoprivredne proizvode se daje na ukupne prinose u iznosu od 10% za prirodno navodnjavane, 5% za vještački navodnjavane i 7,5% za poljoprivredne proizvode koji su navodnjavani dijelom prirodnim, a dijelom vještačkim putem. Zekat na poljoprivredne proizvode daje se odmah po žetvi ili ubiranju proizvoda.Nisab za poljoprivredne proizvode prema hanefijskom mezhebu (mezheb kojeg prakticiraju muslimani u BiH) nije tačno određen, nego se određuje prema potrebama davaoca zekata i podrazumjeva sve ono što prelazi osnovne potrebe davaoca. Prema drugim pravnim školama nisab za poljoprivredne proizvode je 653 kg.
Zekat na stoku
Ukoliko imate 30 goveda ili više, ali manje od 40, dužni ste izdvojiti jedno goveče u drugoj godini. Za broj goveda između 40 i 59, zekat je jedno june u trećoj godini, za 60-69 dvoje junadi, 70-79 jedna junica od tri godine i jedno june, za 80-89 dvije junice od tri godine, za 90-100 troje junadi. Za veći broj goveda, na svakih sljedećih 40 grla dodaje se jedno june u trećoj godini, a na svakih sljedećih 30 dodaje se jedno june u trećoj godini.
Za ovce ili koze izdvajate zekat ukoliko posjedujete 40 ili više grla. Ukoliko broj grla ne prelazi 120, dužni ste izdvojiti jednu ovcu ili kozu. Za broj grla između 121 i 200, zekat su dvije ovce ili koze, za 201-399 tri ovce ili koze, za 400-499 četiri ovce ili koze. Na svakih sljedećih 100 ovaca ovom broju dodaje se jedna ovca ili koza.
Uvjet obaveznosti davanja zekata na stoku je da stoka bude na ispaši veći dio godine
Stoka koja je namijenjena prodaji tretira se kao trgovačka roba, za nju ne važi gore navedeni nisab i u tom slučaju nisab je u vrijednosti nisaba za trgovačku robu, a zekat se obračunava na ukupnu vrijednost stoke. Stoka koja se koristi za vuču i druge poslove u poljoprivredi ne podliježe obavezi davanja zekata na nju.
Napomena
Budući da smo nastojali izraditi što jednostavniji i praktičniji priručnik za obračun zekata, ovaj zekat kalkulator sadrži samo osnovne kategorije i upustva koje bi trebale poslužiti kao dobra osnova za obračun zekata, a za sva delikatnija pitanja potrebno je obratiti se na kontakte navedene u dodatnim informacijama.
Fond Bejtu-l-mal IZ u BiH i raspodjela sredstava iz tog Fonda
''Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga sakupljaju, i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženim, i u svrhu na Allahovom putu, i putniku namjerniku. Allah je odredio tako! A Allah sve zna i mudar je.'' (Et-Tevbe, 60.)
Organizirano prikupljanje zekata je praksa muslimana još iz vremena Božijeg poslanika Muhammeda alejhi selam i pravovjernih halifa, utemeljeno na Kur'anskim uputama i uputama Muhammeda alejhi selam, a Fond Bejtu-l-mal je drugi halifa hazreti Omer institucializirao i uspostavio kao državnu blagajnu. Većina uleme se slaže da pravo na prikupljanje zekata ima islamska vlast u islamskim državama, a u neislamskim državama zajednica muslimana na čelu sa vrhovnim vjerskim autoritetom. Kur'anski ajet u kojem se govori o obavezi zekata '' Uzmi od dobara njihovih zekat da ih njime očistiš i blagoslovljenim učiniš...'', praksa i upute Muhammeda alejhi selam, njegovih ashaba, kao i mišljenja većine uvaženih šerijatskih pravnika ukazuju na činjenicu da je zekat prvenstveno društvena obaveza i da je za potpuno ispunjenje te obaveze odgovorna cjelokupna zajednica muslimana, prije svega, u islamskim državama islamska vlast, a u neislamskim organizirane zajednice muslimana, koje su dužne da organiziraju prikupljanje i raspodjelu zekata u skladu sa Kur'anskim uputama i uputama Muhammeda alejhi selam, a također i zekatni obaveznici koji su dužni da savjesno i odgovorno ispune svoju obavezu. Od strane Islamske zajednice bivše Jugoslavije organizirano prikupljanje zekata i sadekatu-l-fitra je počelo početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka osnivanjem Fonda Gazi Husrev-begove medrese. Pojam Fonda Bejtu-l-mal na našim prostorima prvi put je korišten u članu 12. Ustava Islamske zajednice u SFRJ iz 1990. godine. Sadašnji Ustav IZ u BiH, koji je donesen 1997. godine, predvidio je da sredstva od zekata, sadekatu-l-fitra i kurbana čine Fond Bejtu-l-mal i da upravljanje tim fondom propisuje Sabor IZ u BiH posebnim aktom. Sabor IZ u BiH je 03.04.2004. godine donio Pravilnik o Fondu Bejtu-l-mal. Ovim pravilnikom definiran je Fond Bejtu-l-mal, ustanovljen je način punjenja i raspodjele sredstava iz njega, način upravljanja fondom i druga važna pitanja za funkcioniranje Fonda. U članu 7. je propisano da Fondom upravlja Rijaset IZ u BiH. U članu 8. navedenog pravilnika propisano je da se sredstva Fonda koriste za odgoj i obrazovanje u srednjim, višim i visokim obrazovnim institucijama koje djeluju u okviru Islamske zajednice u BiH ili je ona njihov osnivač, za održavanje i unapređenje mektebske nastave, za pomoć povratničkim džematima, kao i druge vidove islamskog rada koji se odvijaju kroz organe i ustanove IZ, a kojima se podiže vjerski kulturni, odgojni i obrazovni nivo muslimana, te za druge namjene koje su od opće koristi za muslimane i IZ. Odluku Rijaseta o raspodjeli sredstava iz Fonda mora potvrditi Sabor IZ u BiH kroz usvajanje integralnog budžeta Rijaseta i njegovih ustanova. Ovim pravilnikom je predviđeno da će se nastojati, sredstvima Fonda, u svakom vremenu osigurati najnužnije uvjete za rad Gazi Husrev-begove medrese, Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i Gazi Husrev-begove biblioteke. Također je predviđeno da Rijaset svake godine, prilikom odluke o raspodjeli, utvrdi optimalan iznos sredstava koja će iz ovog Fonda izdvojiti za pomoć povratnicima u razorene džemate i drugim socijalno ugroženim licima. Pravilnikom je, također, propisano da se akcija prikupljanja zekata i sadekatu-l-fitra sprovodi u organizaciji Rijaseta IZ u BiH i da se prikupljena sredstva posebno knjigovodstveno evidentiraju kao sredstva Fonda, a od ukupno prikupljanih prihoda od zekata i sadekatu-l-fitra na nivou medžlisa u BiH 70% ide u Bejtu-l-mal, 25% ide medžlisima za vjersko-prosvjetni fond pri medžlisu i izmirenja troškova ukupljanja, a 5% nadležnim muftilucima za vjersko-prosvjetni fond pri muftiluku. Od sredstva prikupljenih u dijaspori 60% ide u Fond Bejtu-l-mal, a 40% ostaje džematima i centralama IZ BiH u dijaspori. Mešihati islamske zajednice, na čijem području djeluju islamske obrazovne ustanove dužne su formirati svoj Fond Bejtu-l-mal i iz tog Fonda doznačiti 5% u Fond pri Rijasetu za finansiranje zajedničkih organa i institucija.
Prikupljeni zekat i sadekatu-l-fitr u 2008./1429.
- U 1429./2008. godini je ukupno prikupljeno............................................ 7.979.140,90KM
- U Bejtu-l-mal od prikupljanih iznosa za zekat i sadekatu-l-fitr je uplaćeno: 5.511.694,18KM
- Ukupno prikupljeni iznos po medžlisima u BiH:.........................................5.511.646,00 KM
- Od toga u Bejtu-l-mal je uplaćeno:...........................................................3.944.543,18 KM
- Medžlisi su zadržali predviđenih 30%: ......................................................1.567.102,82 KM
- U dijaspori je ukupno prikupljeno: ...........................................................2.250.830,90 KM
- Od tog iznosa u Bejtu-l-mal je uplaćeno:..................................................1.350.487,74 KM
- Džemati u dijaspori su zadržali predviđenih 40%:......................................900.343,16 KM
- Direktno na račun Rijaseta IZBiH fizička i pravna lica su uplatila:...............216.664,10KM
Raspodjela sredstva iz Fonda Bejtu-l-mal u 1430/2009. godini
Sredstva iz Fonda su raspoređena na slijedeći način:
Štampa i pravdanje blokova..............................................................................45.000,00 KM
Pomoći poridacama šehida................................................................................50.000,00 KM
Seminar o zekatu...............................................................................................8.500,00 KM
Pomoći socijalno ugroženim...............................................................................50.000,00 KM
Pomoći za povratak.........................................................................................200.000,00 KM
RTV Islamske zajednice u BiH-Bir...................................................................200.000,00 KM
Elči Ibrahimpašina medresa u Travniku...............................................................50.000,00 KM
Gazi Husrevbegova medresa............................................................................765.000,00 KM
Gazi Husrevbegova biblioteka..........................................................................567.000,00 KM
Fakultet Islamskih nauka...............................................................................1.630.000,00KM
Donacije za medrese, pedagoške fakultete...........................................................580.000,00 KM
Donacije muftilucima........................................................................................490.000,00 KM
Centar za islamsku arhitekturu............................................................................103.500,00 KM
MINA...............................................................................................................85.000,00 KM
Vjersko-prosvjetne aktivnosti Rijaseta..............................................................275.000,00 KM
Donacija za Preporod......................................................................................255.000,00 KM
Donacija za Glasnik IZ u BiH.............................................................................60.000,00 KM
Donacija za Udruženje Ilmije..............................................................................75.000,00 KM
Komisija za fetve i rad Ustavnog suda IZ............................................................45.000,00 KM
Troškovi Sabora IZ............................................................................................60.000,00 KM
Troškovi sjednica Rijaseta IZ.............................................................................15.000,00 KM
Seminari i kursevi.................................................................................................5.000,00 KM
Pomoći drugima i stipendije................................................................................164.500,00 KM
Institut za istraživanje bošnjačke tradicije............................................................50.000,00 KM
UKUPNO: 5.828.500,00 KM
Sadekatu-l-fitr (Autor: mr. Šefik Kurdić)
(Poglavlje iz knjige: RAMAZAN I TERAVIH NAMAZ U SVJETLU HANEFIJSKOG MEZHEBA, Izdavač: Islamska pedagoška akademija Zenica, 2002. god.)
Sadakatu-l-fitr ili zekatu-l-fitr ili, kako se kod nas skraćeno kaže vitre, uz zekat na imovinu, predstavlja idealan socijalni program na zemlji. Prakticiranjem tih propisa uveliko se neutralizira razlika između bogatih i siromašnih i veoma efikasno jačaju bratske veze među muslimanima. Zahvaljujući toj instituciji, kao i instituciji zekata, osiguran je život miliona beskućnika u svijetu, a brojnoj djeci omogućeno je normalnije življenje i sretnije školovanje.
Otuda u islamskom društvu nema mjesta ekstremnom kapitalizmu. On nije moguć upravo zahvaljujući sadakatu-lfitru, kako napominje šehid Mustafa Busuladžić, zekatu i zabrani kamate. Busuladžić divno primjećuje: Da se ocijeni uloga i životna sposobnost ovog sistema, potrebno je prelistati islamsku povijesnicu. Dok su se zekat (i zekatu-l-fitr, kao njegova manifestacija - op. autora) i zapovijed o zabrani kamate izvodili u praksi, islamske zemlje cvatu, muslimani nose trijumf pobjede i slave, a islam, gdje se širi, otjelovljuje carstvo zadovoljstva, ljubavi i socijalne pravde. I ne samo to! Socijalne revolucije, komunistički i nihilistički pokreti islamskoj historiji savršeno su nepoznati. Građanski ratovi i bune u muslimanskim zemljama bile su političke prirode, a nikada posljedice socijalne bijede i siromaštva. (Mustafa Busuladžić, Muslimani u Evropi, str. 42, )
Očito da mudrost propisivanja sadakatu-l-fitra leži upravo u tome.
To najbolje ilustrira predaja Abdullaha b. 'Abbasa, na, koji kaže: “Allahov Poslanik, s.a.v.s, naredio je postaču sadekatu-l-fitr kao mehanizam za čišćenje bespotrebnog i bestidnog govora i kao hranu siromašnima!” (Hadis bilježe Ebu Davud u Sunenu: Kitabu-z-zekat, 17 - Babu zekati-l-fitri, hadis br. 1609; Ibn Madže u Sunenu: 8 - Kitabu-z-zekat, 21 - Babu sadekati-l-fitri, hadis br. 1827; Ed-Darekutni, u Sunenu: Kitabu zekati-l-fitri, hadis br. 1 i kaže da u senedu nema loših prenosilaca i Hakim u El-Mustedreku, 1/409 i kaže: Hadis je autentičan prema uvjetima Buharije a s njim se slaže i hafiz Zehebi)
Na temelju spomenutog hadisa nedvosmisleno se tretiraju dvije komponente:
1. Tretira se postač u toku ramazana i čišenje njegovog posta od bespotrebnog i bestidnog govora, jer obaveza je sačuvati jezik i ostale organe, kao što su sačuvani stomak i spolni organ. Bez obzira na to koliko osoba čuvala svoj jezik od ružnog govora, oko od gledanja u zabranjeno i uho od slušanja pokuđenog, gotovo je nemoguće sve to sačuvati, tako da se, dijeljenje sadakatu-l-fitra doima kao pravi deterdžent za ćišćenje svih mrlja nastalih tokom ramazana. Dijeljenjem sadakatu-lfitra neutralizira se navedena vrsta nedostatka, baš kao što sehvi-sedžda neutralizira neke nedostatke prilikom obavljanja namaza.
To je lijepo komparirao veliki islamski učenjak Veki' b. El-Džerrah, kada je rekao: “Sadekatu-l-fitr za ramazan isto je što je sehvi-sedžda za namaz. On nadomješta nedostatke u postu, kao što sehvi-sedžda nadomješta propuste u namazu!” (Dr. Jusuf el-Karadavi, Fikhu-z-zekat, 2/922)
2. Tretira se društvo i širenje ljubavi i solidarnosti u društvu. Posebno se tretiraju siromašni u društvu i oni koji su nasušno potrebni pomoći. Bajram koji dolazi nakon ramazana treba da bude dan radosti i veselja za sve, a ne samo za bogate i one koji imaju. To je prilika za radost cijele zajednice. Bar na dan Bajrama siromašni neće morati imati brigu o svojoj opskrbi i sasvim normalno mogu se opustiti i uživati u bajramskim čarima i radostima. Abdullah b. Omer, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, naredio dijeljenje sadakatu-l-fitra, naglasivši: “Opskrbite siromahe na dan Bajrama!" (Hadis bilježi Darekutni u Sunenu: Kitabu zekati-l-fitri, hadis br. 67)
Kakav je propis davanje sadakatu-l-fitra?
Sadakatu-l-fitr koji je propisan 2. god. po Hidžri, iste godine kada je propisan i ramazanski post, smatra se, u hanefijskoj pravnoj školi, vadžibom, sukladno njihovoj podjeli naredbi na farz i vadžib. (En-Nevevi, El-Minhadz, šerh Sahihu Muslim b. elHadždžadž, 7/58; El-Ihtijar, 1/158; Meraki-l felah, str. 663) Oni svoj stav temelje na vjerodostojnoj predaji Abdullaha b. Omera, na, u kojoj se kaže da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, naredio davanje sadakatu-lfitra svakom slobodnom muslimanu i robu, muškarcu i ženi, velikom i malom, u iznosu jednog sa´a hurmi ili sa´a ječma.” (Hadis bilježi Buhari u Sahihu: 24 - Kitabu-z-zekat, 70 - Babu fardi sadekatu-l-fitri, hadis br. 1503)
Međutim, preostala trojica velikih imama, shodno citiranima riöecima fereda/naredio je, smatraju da je dijeljenje sadakatu-l-fitra farz. Dr. Jusuf El-Karadavi napominje da nema razlike u definiranju propisa u slučaju sve četverice imama, s obzirom da se Ebu Hanifin stav samo terminološki razlikuje od stava ostalih imama, pa je za njega vadžib, ustvari ono što je za njih farz! (Vidi: Nejlu-levtar, 4/213 i Fikhu-z-zekat, 2/919)
Neki smatraju da je ova dužnost sunneti-muekkede, poput malikija, koji to prenose od Ešheba, (Ibn Rušd, Bidajetu-l-mudžtehid, 1/278) pa do onih koji smatraju da je propisivanjem zekata, sadekatu-l-fitr derogiran i postao mustehab. (O tome vidi: Fethu-l-Bari, 3/430-431 i Hasan Škapur, Buharijina zbirka hadisa, 2/508)
Ko daje i za koga se daje sadekatu-l-fitr?
Vadžib je svakom imućnom muslimanu, kojem preko potreba njegove porodice pretekne jedan sa´a (pregršt) hrane za jedan dan i noć, dati bajramsku sadaku ili sadaku za završetak posta, zvanu sadakatu-l-fitr. Čovjek će dati za sebe i za svoju malodobnu djecu. Ako djeca imaju vlastitu imovinu, onda će staratelj dati iz njihove imovine. To je stav Ebu Hanife i Ebu Jusufa, dok Muhammed ima suprotno mišljenje. Tim davanjem zadužena je i žena. Muž nije dužan dati za svoju ženu, već je ona dužna to učiniti iz svoje imovine. Neće roditelj dati za svoju odraslu djecu. Također, majka neće dati za svoju djecu, makar ne budu imali oca, ali je, zato, djed zadužen za njih dati. (El-Hidaje, 1/113; Hašijetu-t-Tahtavi, 2/402-403; Fikhu-l-ibadat, str. 106-107 i A. Zečević, Fikh, str. 70 i Fikhu-z-zekat, 2/924-930)
Međutim, postoji Tahavijina predaja da se sadakatu-l-fitr daje za svaku osobu koju kućedomaćin izdržava, bila ona malodobna ili odrasla, slobodna ili rob, pa makar bila i kršćanin. Zabilježeno je da je Omer b. Abdulaziz davao sadakatu-l-fitr i za svoje robove nemuslimane. (Uporedi: Buharijina zbirka hadisa, 2/509.)
Kome se daje sadakatu-l-fitr?
Sadakatu-l-fitr daje se onima kojima se daje i zekat. Kome se ne može dati zekat, ne može se dati ni sadakatu-l-fitr. Ipak, prilikom davanja, prednost treba dati siromasima. (Vidi: Fikhu-l-ibadat, str. 107) U našim uvjetima, posljednjih decenija, sadakatu-l-fitr davan je odgojno-obrazovnim institucijama koje obrazuju i odgajaju potreban kadar, što spada pod kategoriju fi sebilillah.
Treba naglasiti da većina islamskih ućenjaka, za razliku od Ebu Hanife, ne dozvoljava davanje sadakatu-l-fitra siromašnim nemuslimanima pod zaštitom islamske države.
Dr. Jusuf el-Karadavi naglašava da se sadakatu-l-fitr ne smije davati neprijatelju islama, otpadniku od islama, grešniku koji prkosi muslimanima svojim griješenjem i lijenčini koji ima načina da radi i zaradi a neće. Također, zabranjeno je davati ocu, djetetu i ženi, jer bi to bilo, ustvari, davati samome sebi. (Vidi: Zekatu-l-fitr, 2/959)
Koliko iznosi sadakatu-l-fitr?
Sadakatu-l-fitr iznosi jednu polovicu sa'a pšenice, što odgovara kolićini 1kg i 666 g ili čitav sa´a ječma, što odgovara 3 kg i 332 g, ili hurme ili suhog grožda. Ustvari, navedene namirnice spominju se u brojnim predajama od Allahovog Poslanika, s.a.v.s, pa se mnogi učenjaci njih srtriktno i drže, tako da većina imama ne dozvoljava davanje sadakatu-l-fitra u bilo čemu drugom izuzev u spomenutim namirnicama.
Stav hanefijske pravne škole daleko je fleksibilniji: smatra se da je cilj sadekatul-fitra unošenje radosti i sreće za vrijeme Bajrama u srca muslimana i onih kojima je pomoć potrebna, pa se, otuda, dozvoljava davanje sadakatu-l-fitra i u novcu, ako će to biti korisnije za siromašnog kome je upućen. Hasan el-Basri davanje u novcu smatra dozvoljenim; Ebu Ishak tvrdi da je zapamtio svoje prethodnike da su davali sadakatu-l-fitr u novcu, kao protuvrijednost hrani, dok se prenosi za 'Ata'a da je običavao davati sadakatu-l-fitr u srebrenom novcu, kao protuvrijednost hrani preporučenoj u brojnim
predajama. (Fikhu-z-zekat, 2/948-949)
Očito je da se ovdje radi o onome što je najkorisnije i najstabilnije u jednom društvu. U vrijeme Poslanika, s.a.v.s, to su bile navedene namirnice. Da je to došlo Japancima, kako primjećuje dr. Jusuf elKaradavi, njima bi bilo naredeno da dijele u riži. (Isti izvor, 2/946)
Najlakši i najjednostavniji naćin u današnje vrijeme jeste davanje u novcu. Posebno, ako se ima u vidu da se i iz udaljenih mjesta šalje sadekatu-l-fitr, pa bi bilo kakav drugi način davanja otežao primjenu ovog propisa. Mislim da je zaključak dr. El-Karadavija sasvim logičan. On, naime, slažući se s hanefijskim stavom u vezi s pitanjem davanja sadekatu-l-fitra, zaključuje da su dva temeljna razloga što je Vjerovjesnik, s. a.v. s, naredio davanje sadakatu-l-fitra u navedenim namirnicama:
1. Zbog činjenice da je mali broj ljudi u arapskom svijetu u to vrijeme posjedovao novac, daleko lakše bilo im je izdvojiti namirnice, nego hranu, i
2. Zbog promjenljivosti vrijednosti novca, pa ukoliko bi se odredila određena valuta, ona bi, zbog česte devalvacije i slično, možda, nekada bila bezvrijedna. Zato je Poslanik islama, s.a.v.s, to odredio u namirnicama koje će uvijek imati svoju vrijednost. (Uporedi: Isti izvor, 2/949)
Kada se daje sadakatu-l-fitr?
Islamski učenjaci složili su se da obaveza sadakatu-l-fitra pada na koncu ramazana. Većina ih smatra da ga treba podijeliti dan ili dva prije Bajrama, a po nekima može se dati i od samog početka ramazana. Evza'i, Ahmed, Ishak i, po jednom mišljenju i Šafija, smatraju da je vadžib dati ga sa zalaskom sunca posljednjeg dana ramazana. Ebu Hanife, pak, smatra da obaveza davanja sadakatu-lfitra nastaje s pojavom zore prvog ramazanskog bajrama do samog čina klanjanja Bajram-namaz. (Fikhu-z-zekat, 2/952)
To se temelji na Poslanikovim, s.a.v.s, rijećima da se sadakatu-l-fitr dadne prije izlaska ljudi na bajram-namaz. (Hadis biljeii Buhari u Sahihu 24 - Kitabu-z-zekat, 70 - Babu fardi sadekati-l-fitr, hadis br. 1503)
Ikrime, r.a, također se slaže da to treba učiniti pred sami bajram-namaz i to temelji na ajetu: “Postići će šta želi onaj koji se očisti i spomene ime Gospodara svoga pa namaz obavi!” (El- Eala, 14-15) On pod čišćenjem podrazumijeva sadakatu-l-fitr, kao ćišćenje posta od svih natruha i nedostataka.
Islamski učenjaci složili su se u tome, da, ako prođe vrijeme davanja sadakatu-lfitra, ostaje obaveza da se to izmiri bilo kada do kraja života. (Uporedi: M. Štulanović, Ramazanski post, str. 26)
[image]http://www.dzemat-oberhausen.de/templates/menu2/up.gif[/image]
Kategorije korisnika zekata Uzvišeni Allah dž.š. je jasno odredio kojim se korisnicima može dati zekat i ko ima pravo na njega, taksativno pobrojavši kategorije korisnika. Nije ga dozvoljeno dati mimo toga nekom drugom. Allah dž.š. kaže: “Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga sakupljaju, i onima èija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženima, i u svrhe na Allahovom putu, i putniku-namjerniku. Allah je odredio tako! - A Allah sve zna i mudar je.” (Sura Et-Tevbe, 60)
Siromasi: U arapskom se kaže za siromaha faqir mn. fuqara'. Siromah je onaj koji ne posjeduje imovinu u kolièini jednog nisaba, i koji se može unaprijediti i oploditi, ili posjeduje nisab, all kojeg treba iskoristiti u neku potrebu, ili potrošiti za nešto što je prijeko potrebno, kao što je kuæa za stanovanje, odjeæa, nauène knjige za kojima ima potrebu. Ako neko posjeduje nisab i nije ga potrebno usmjeriti u neku potrebu, ne smatra se siromašnim i zabranjeno mu je primiti zekat. Obaveza mu je da daje druge vidove davanja kao što su sadekatul-fitr, kurban i izdržavanje bliskih srodnika. (El-Hedijjetul-`ala'ijje)Nevoljnici: U arapskom su oznaèeni rijeèju miskin mn. mesakin, a oznaèava osobu koja ne posjeduje nikakvu imovinu. On je u lošijem stanju od siromaha. Allah dž.š. kaže “ili ubogoga nevoljnika” (Sura El-Beled, 16.) Oznaèava èovjeka koja boravi na prašnjavoj zemlji zbog velikog siromaštva. On je u potrebi da traži od drugih za neophodnu hranu i odjeæu kojom de pokriti tijelo. To mu je dozvoljeno, ako nije u stanju da zaradi, za razliku od onoga koji je u moguænosti da zaradi i kome nije dozvoljeno da traži, osim ako nije u moguænosti da radi zbog zauzetosti džihadom ili sticanjem šerijatski utemeljene nauke. Allah (dž.š.) kaže: “I to siromasima koji, zauzeti na Allahovom putu, nemaju vremena da zaraðuju, pa onaj koji u to nije upuæen misli da su, zbog skromnosti, imuæni; poznaješ ih po izgledu njihovu, oni proseæi ne dodijavaju ljudima. A ono što od imetka drugima date, - Allah, sigurno za to zna.” (Sura El-Bekare, 273)
|
|
|
|