IZVORNA PORUKA: Iman83

IZVORNA PORUKA: hanabanana


I treći najbitniji razlog, zbog kojeg sam već rekla da su banke zloupotrijebile institu jemca u smislu obiligacionog prava, da li je bilo tko od nas ko je bio korisnik kredita, ili jemac, dobio ugovor ranije na čitanje, da isti odnese kući i pročita ga ili mu je samo nakon provedene procedure i odobrenog kredita rečeno da dodje u banku i pokažu samo stranicu na koju treba da se potpišu?

Slažem se da nepoznavanje prava ne opravdava, ali smatram da sa ugovorenom stranom je nužno ako ništa pročitati sve stavke ugovora.

Radila sam u banci, na kreditima fizičkih lica...i uvijek nudila i g.dužniku i jemcu da prvo pročitaju ugovore, pa onda isti potpišu.
Znaš koliko ih je čitalo...1%
Znalo se desiti da jemci ovjere papire na bjanko, da niko ni u njihovom računovodstvu ne zna koliki iznos kredita diže g.dužnik pa ostanu paf kad dođu na gotov čin a ono g.dužnik umjesto 5000 diže 20000 KM.
Toliko o tome da računovodstva vode računa o svojim uposlenicima.
A sve ovo u vrijeme postojanja CRK-a.

IZVORNA PORUKA: hanabanana

Ovo je ono što je pogrešno i na što sam ja skrenula pažnju. Ugovor se nudi ( a morao bi se dati ) na čitanje onda kada je stvar gotova i Ugovor potpisan od strane banke a kredit odobren. To u biti znači da je sve gotovo bez da je stranka prije toga imala mogućnost da ugovor pročita.

IZVORNA PORUKA: MicoTico

E sad, ima ugovor , svu kalkulaciju troškova(naknada, proviizija, kamata, koliko dobije , koliko vrati) prije potpisivanja ugovora, može i odustati čak i kad potpiše ugovor (koji nosi kući sa sobom, ne ostavlja ga za Boga miloga u banci). Pa kako ga onda banka prevari, da mi je samo znati.

IZVORNA PORUKA: Iman83

MT, u kojoj banci ti radiš?

IZVORNA PORUKA: damma

mi smo razmisljali da otvorimo poseban racun za stednju..ne znam da li je bolje u nasoj banci ili nekoj drugoj?

IZVORNA PORUKA: adonermy

zdravo drage moje,planiram da dignem kredit i imam svu dokumentaciju al me interesuje da li mogu placeni racuni od interneta i kablovkse da se predaju jer traze zadnja dva razlicita racuna da bih mogla dic kredit ,a racuni od struje i vode nisu na moje ime vec mog svekra a on je na putu i kod njega su racuni pa me interesuje da li iko to zna

IZVORNA PORUKA: hanabanana

Ja se ne bih sa ovim složila. Razloga je više. Prvo, i prije deset_ godina, kao i danas se traži da računovodstvo firme potpiše administrativnu zabranu kako za korisnika kredita tako i za jemca. Kako je onda moguće da je neko mogao biti jemac po deset_ i više kredita? U mojoj kompaniji računovodstvo takve administrativne zabranje nije ovjeravalo ukoliko je zaduženja po adm zabrana prelazilo zakonski maksimu. Isto tako su kod ispunjavanja podataka davali tačne informacije o zaduženju pojedinog radnika.

Kreditne i rejting BiH je znao biti puno bolji nego što je sada, ali banke to nije ponukalo da umanje kamatne stope. S toga svaka diskusija o tome da se zbog kreditnog rajtinga povećaju kamate nema opravdanje. Naročito zato što na našem tržištu, BiH, kredite se vraćaju u procentu od 85 %, ovo je podatak koji se odnosi na kredite koje imaju fizička lica.

Cijene nekretnina u BiH bile su sve osim realne. Ovdje mislim na cijene prije tri godine. Razlog pada cijene nekretnina, konkretno u gradu Sarajevu, imamo i zahvaliti i naselju koje je niklo u naselju Stup. U jednom trenutku na tržištu se našlo blizu 750 stanova sa cijenom koja je bila vrlo konkurentna. Na ovom slučaju se pokazalo apsolutno djelovanje zakona ponuda-potražnja.
Mislim da je takav potez trebao napraviti Zavod za izgradnju, a ne privatne firme, te na taj način direktno diktirati cijenu nekretnina u Sarajevu.

Ja sam iskoristila momenat koji je bio prije dvije godine, prodala sam svoj dvosoban stan i kupila veći.
Iskoristila sam trenutak i svoj dvosoban stan prodala po cijeni koja je bila vrlo visoka, te kupila veći stan po povoljnijoj cijeni.

IZVORNA PORUKA: MicoTico

Ne znam kako je u drugim bankama, alu u ovoj u kojoj ja radimKlijent, po apliciranju kredita, doobija sve potrebne brošure, informacione listove, kalkulaciju troškova i primjer ugovora, nepotpisanog naravno. Po odobrenju kredita, čak i ako je potpisao može odustati
Evo doslovno prepisujem isječak iz inf.lista:
Korisnik kredita ima pravo da odustane od zaključenog ugovora o kreditu, bez navođenja razloga zaodustanak, u roku od 14 dana od dana zaključenja ugovora, pod uslovom da nije počeo koristiti
odobrena sredstva, ili se nije izričito odrekao prava na odustanak
. Korisnik kredita je dužan da o svojojnamjeri da odustanka od ugovora obavjestiti Banku u pisanoj formi, pri čemu se datum prijema togobavještenja smatra datumom odustanka od ugovora.


E sad, ima ugovor , svu kalkulaciju troškova(naknada, proviizija, kamata, koliko dobije , koliko vrati) prije potpisivanja ugovora, može i odustati čak i kad potpiše ugovor (koji nosi kući sa sobom, ne ostavlja ga za Boga miloga u banci). Pa kako ga onda banka prevari, da mi je samo znati.

IZVORNA PORUKA: U plusu

IZVORNA PORUKA: hanabanana

Ja se ne bih sa ovim složila. Razloga je više. Prvo, i prije deset__ godina, kao i danas se traži da računovodstvo firme potpiše administrativnu zabranu kako za korisnika kredita tako i za jemca. Kako je onda moguće da je neko mogao biti jemac po deset__ i više kredita? U mojoj kompaniji računovodstvo takve administrativne zabranje nije ovjeravalo ukoliko je zaduženja po adm zabrana prelazilo zakonski maksimu. Isto tako su kod ispunjavanja podataka davali tačne informacije o zaduženju pojedinog radnika.

Iskustva vašeg poslodavca nisu bila dominantna iskustva u samoj praksi, što očigledno dokazuje mnoštvo slučajeva gdje je jedna osoba bila zadužena po više osnova i daleko iznad vlastitih finansijskih mogućnosti. Uostalom, imajući u vidu i pozitivno pravo, poslodavci ni tada, a ni sada nisu u obavezi ovjeravati administrativne zabrane i saglasnosti na zapljenu primanja, odnosno starati se o evidenciji zaduživanja uposlenika (druga stvar je postupanje po dostavljenim zabranama). Proizilazi da je pojava jedinstvenog registra uveliko uredila samu oblast i omogućila transparentnost tamo gdje je ona potrebna - na kreditnim odborima finansijskih institucija, a ne u računovodstvima poslodavaca.