 |
RE: Finansijsko-pravna pitanja u vezi duga, k...
8.4.2013 22:14:11
|
|
|
|
hanabanana
|
IZVORNA PORUKA: U plusu
Nažalost, kao što je Emmy navela, problemi su nastali kada ovaj jedinstveni registar nije postojao i kada je jedna osoba mogla biti jemac ili korisnik po 10 i više osnova i kada se jednostavno vjerovalo na riječ osobi kojoj su ljudi bili jemac.
Ja se ne bih sa ovim složila. Razloga je više. Prvo, i prije deset_ godina, kao i danas se traži da računovodstvo firme potpiše administrativnu zabranu kako za korisnika kredita tako i za jemca. Kako je onda moguće da je neko mogao biti jemac po deset_ i više kredita? U mojoj kompaniji računovodstvo takve administrativne zabranje nije ovjeravalo ukoliko je zaduženja po adm zabrana prelazilo zakonski maksimu. Isto tako su kod ispunjavanja podataka davali tačne informacije o zaduženju pojedinog radnika.
Drugi razlog je onaj koji bilježim iz vlastita iskustva. Kod prvog hipotekarnog kredita jedan od mojih jemaca je bila i osoba čija su ukupna lična primanja bila niža za 100 maraka od moje rate kredita. Kako je takva osoba uopće mogla biti prihvaćena kao jemac?! Pitala sam i banku zašto inzistiraju na drugom jemcu kad je evidentno da ta osoba neće moći vraćati moj kredit ukoliko ja to ne budem radila. I čemu onda i hipoteka na stanu?!
I treći najbitniji razlog, zbog kojeg sam već rekla da su banke zloupotrijebile institu jemca u smislu obiligacionog prava, da li je bilo tko od nas ko je bio korisnik kredita, ili jemac, dobio ugovor ranije na čitanje, da isti odnese kući i pročita ga ili mu je samo nakon provedene procedure i odobrenog kredita rečeno da dodje u banku i pokažu samo stranicu na koju treba da se potpišu?
Slažem se da nepoznavanje prava ne opravdava, ali smatram da sa ugovorenom stranom je nužno ako ništa pročitati sve stavke ugovora.
IZVORNA PORUKA: U plusu
U pogledu kredita, kamata i važnih investicija, vjerujemo da je to inspirativna tema puna analize gdje zapravo trebamo uporediti postojeće prednosti i mane. Recimo kreditni rejting BiH pada što vjerovatno poskuljuje novac koji finansijske institucije pribavljaju, odnosno može uticati na povećanje kamata, dok cijene na tržištu nekretnina i dalje padaju i u toj shizoidnoj situaciji treba proanalizitrati rizik i donijeti odluku.
Obično kod rješavanja nekih važnih pitanja dolazimo do ugodne, ali počesto nedostižne, mogućnosti štednje, pa nas zanima da li štedite, vjerujete li štednji u banci?
Kreditne i rejting BiH je znao biti puno bolji nego što je sada, ali banke to nije ponukalo da umanje kamatne stope. S toga svaka diskusija o tome da se zbog kreditnog rajtinga povećaju kamate nema opravdanje. Naročito zato što na našem tržištu, BiH, kredite se vraćaju u procentu od 85 %, ovo je podatak koji se odnosi na kredite koje imaju fizička lica.
Cijene nekretnina u BiH bile su sve osim realne. Ovdje mislim na cijene prije tri godine. Razlog pada cijene nekretnina, konkretno u gradu Sarajevu, imamo i zahvaliti i naselju koje je niklo u naselju Stup. U jednom trenutku na tržištu se našlo blizu 750 stanova sa cijenom koja je bila vrlo konkurentna. Na ovom slučaju se pokazalo apsolutno djelovanje zakona ponuda-potražnja.
Mislim da je takav potez trebao napraviti Zavod za izgradnju, a ne privatne firme, te na taj način direktno diktirati cijenu nekretnina u Sarajevu.
Ja sam iskoristila momenat koji je bio prije dvije godine, prodala sam svoj dvosoban stan i kupila veći.
Iskoristila sam trenutak i svoj dvosoban stan prodala po cijeni koja je bila vrlo visoka, te kupila veći stan po povoljnijoj cijeni.
< Poruku je uredio hanabanana -- 8.4.2013 22:16:51 >
|
|
|
|
Odštampaj
