škorpija -> RE: problemi sa dojenjem... (30.12.2010 20:14:07)
|
Mamin cvjetić, evo kopirala sam ti jedan tekst, prema novim tabelama Svjetske zdrsvstvene organizacije drugačije na kilaži dobivaju dojena djeca a drugačije ona koja su na AD mlijeku (dohrani). Moderatorice neka ga obrišu ako kršim pravila foruma[image]http://www.ringeraja.ba/forum/smileys/smiley1.gif[/image] --------------------------------------------------------------------------------------------------- Dobivanje na težini je, dugoročno gledano, najbolji dokaz da beba prima dovoljno mlijeka. Međutim, treba znati da moguća mala odstupanja od vrijednosti koje predstavljaju prosjek ne moraju uvijek biti signal za uzbunu. U tablici vam donosimo podatke dva najrelevantnija izvora: Nove standarde dječjeg rasta Svjetske zdravstvene organizacije (izdane 2006. godine), te podatke organizacije koja je najveći autoritet na području dojenja u svijetu - La Leche League Internatonal. Starost bebe Dobivanje na težini prema Novim standardima dječjeg rasta SZO iz 2006. godine Prosječno dobivanje na težini prema La Leche International 0-4 mjeseca 155 - 241 grama tjedno (cca 664 - 1030 grama mjesečno) 170 grama tjedno (oko 730 grama mjesečno) Za neke bebe prihvatljivo je i 113-142 grama tjedno (oko 480 - 608 grama mjesečno) 4-6 mjeseci 92 - 126 grama tjedno (oko 394 - 540 grama mjesečno) 113 - 142 grama tjedno (oko 480 - 608 grama mjesečno) 6-12 mjeseci 50 - 80 grama tjedno (oko 214 - 342 grama mjesečno) 57 - 113 grama tjedno (oko 244 – 480 grama mjesečno) Prosječna dojena beba će udvostručiti svoju težinu do 3. – 4. mjeseca, a većina beba do 6. mjeseca života. Do godine dana prosječna dojena beba će povećati svoju porođajnu težinu za 2 ½ - 3 puta. Kako znati da je opće stanje djeteta dobro? Koža Bebina koža je mekana, elastična i vlažna. Ako ju pritisnete prstom i maknete ga, isti tren se vrati natrag u ružičastu boju. Oko očiju i usta koža je ružičasta i vlažna. Ovo su znaci da dijete dobiva dovoljno tekućine. Mokre pelene Nakon 3. ili 4. dana života dijete bi trebalo imati barem 6 mokrih pelena. Nakon što je sav mekonij izašao i stolica postala senfasta, sjemenasta i žuta, treba očekivati barem 3-4 pokakane pelene dnevno (veličine najmanje 2,5 cm). Nakon 6. tjedna života neka djeca kakaju znatno rjeđe, pa i pauziraju po nekoliko dana. To je također sasvim normalno. U slučaju da dijete nakon 5. dana starosti nema dovoljno mokrih i zaprljanih pelena, trebalo bi pogledati signale koji upućuju na probleme i odvesti dijete liječniku. Budnost Dijete se smatra budnim (živahnim) ako svaki dan postoji period kada uspostavlja kontakt očima s roditeljima, prati što rade, zanima ga okolina i oponaša izraze lica. Plač Velik broj majki misli da im dijete ne dobiva dovoljno mlijeka ako je nemirno i plačljivo. Međutim, to nikako nije pokazatelj problema s dojenjem. Dojena djeca mogu biti nemirnija, naročito u početku, jer na taj način osiguravaju sebi češća hranjenja. Signali koji upućuju na moguće probleme i zahtijevaju nadzor liječnika su: - mlitavost
- letargija
- slab plač
- koža koja se ne vraća u ružičasto kad ju lagano stisnete
- suha usta i oči
- udubljena fontanela
- vrućica
Nekoliko činjenica koje biste trebali znati o normalnom dobivanju na težini Bez obzira da li su dojena ili ne, djeca gube na težini prva 3-4 dana nakon rođenja zbog gubitka tekućine iz tkiva i zbog izlaska mekonija. Normalnim se smatra ako dijete izgubi 5-7% svoje porođajne težine. Iako se gubljenje na težini i do 10% smatra normalnim, ono može značiti da majci treba dodatna pomoć pri dojenju. [image]http://www.roda.hr/_upload/tekstovi/doj_momze.jpg[/image]Većina djece vrati porođajnu težinu 10 dana do dva tjedna nakon rođenja. Dobivanje na težini treba uvijek mjeriti od najmanje težine nakon poroda. Što više dijete izgubi, duže će mu trebati da vrati porođajnu težinu. U slučaju da dijete u periodu 10-14 dana od rođenja nije vratilo svoju porođajnu težinu, treba obratiti pažnju na djetetovu i majčinu tehniku i praksu dojenja. Možda je potrebno dijete dojiti češće, duže ili ga stimulirati da doji učinkovitije. Nemojte dugo čekati da počnete rješavati ovaj problem. Što duže čekate, to će vam teže biti problem i ispraviti! Ne opterećujte se čestim vaganjem i mjerenjem svoje bebe. Vage su baždarene različito, pa su moguća velika odstupanja koja vas mogu nepotrebno zabrinuti. Ne zaboravite da puna pelena može težiti i do 250 grama. U većini slučajeva dovoljno je da se vaganje i mjerenje rasta u dužinu obave prilikom redovitih posjeta pedijatru tijekom prvih mjeseci bebina života. Što ako vaša beba odstupa od prosjeka? Moguća su odstupanja od gore navedenih brojki koja se još uvijek smatraju normalnim (uz uvjet da je opće stanje djeteta dobro i da ono ima dovoljan broj mokrih pelena). Ova odstupanja nastaju zbog činjenice da su bebe različite građe, imaju različit metabolizam, temperament, njihove majke ih doje različitom učestalošću, pa u skladu s tim i na različit način sagorijevaju kalorije. Duge i vitke bebe (tzv. banana tip) brže sagorijevaju kalorije nego što je to slučaj kod bucmastijih beba. Stoga ove bebe često brže rastu u dužinu, pa su na krivuljama visine iznad prosjeka, a na krivuljama težine ispod prosjeka. Bucmaste bebe (tzv. tip jabuke) brže namiču grame, ali sporije rastu u visinu. Temperament djeteta također može snažno utjecati na napredak u težini. Takozvane "dobre bebe" sagorijevaju manje kalorija, pa u skladu s tim i brže namiču grame. Bebe koje su aktivne i stalno u pokretu, obično sagorijevaju više kalorija i imaju predispoziciju da budu mršavije. Bebe hranjene na zahtjev koje imaju na raspolaganju dojku neograničeno vrijeme često brže napreduju u težini. Bebe koje noću spavaju zajedno s majkom pa uživaju mogućnost neograničenih noćnih podoja također često brže napreduju u težini. Bebe kojima roditelji pokušavaju nametati određene dnevne rasporede dojenja i spavanja često sporije napreduju u težini. To je ne samo zbog činjenice da zbog vremenski ograničenih podoja sigurno dobivaju manje mlijeka, nego je i majčino mlijeko onih majki koje rade duge razmake između podoja manje kalorično. O krivuljama rasta i novim standardima
|
|
|
|