Lejla Ka
|
IZVORNA PORUKA: lady84 Pa znas kako, svi kad ga vide, jer je masala beba od naramka, nemoj da ti bude gladan, ako treba daj mu i hapu, a ja se stvarno trudim da ga samo dojim, znam da od majcinog mlijeka nema nista bolje. Vjerovatno ni ja jos nisam sigurna da li sve radim dobro, pa zato i brinem. ma ona mi je rekla da moze doci i do toga da mu i manje dajem, ali ako ne bude mlijeka i da ga dohranjuejm, ali da sumnja da ce za to biti potrebe. ne znam, njemu ja sad 20 dana, pa vidjet cemo koliko je dobio na prvoj kontroli abd. Hvala ti Lejla Ka. Mlijeka se proizvodi koliko ga beba pojede. Što beba više jede više se mlijeka proizvodi. Što beba češće jede mlijeko se proizvodi brže. Nije tačno ono "dojit ću ako budem imala mlijeka", to je obrnuta postavka, i vjerujete mi jako namjerno i zlonamjerno smišljena. Istina je zapravo "Imat ću mlijeka ako budem dojila!" Negdje sam sigurno već pisala, ali rado ću ponoviti: Dojka mlijeko proizvodi stalno. Mlijeko polako ispunjava mrežu kanalića koje ga od žlijezda u unutrašnjosti dojke sprovode do otvora na bradavici. Kad beba počne sisati sisa brzim tempom. Taj tempo sisanja, bebina topla i vlažna usta, masaža bradavice bebinim jezikom dovode do toga da se u majčinom organizmu poveća nivo hormona oksitocina. Djelovanje oksitocina izaziva stezanje tkiva dojke oko kanalića i to pokreće tok mlijeka prema bebi, mlijeko bebi teče u usta. Ova pojava se naziva refleks otpuštanja mlijeka. Beba tad mjenja način sisanja u sporiji tempo sa pauzama za gutanje, i širokim pokretima brade i donje vilice. Nakon nekoliko minuta tok mlijeka prestaje, a beba treba opet da sisa ubrzanim tempom da bi pokrenula novi reflekst otpuštanja. Količina mlijeka koja se proizvodi slijedi Zakon ponude i potražnje. Kad beba završi podoj koji joj je dovoljan, u dojci (ili dojkama) ostaje neka količina mlijeka (cca 20% ukupne proizvedene količine) koja je znak dojci da je količina koju proizvodi dostatna. Kad beba posisa u podoju i tu "rezervnu" količinu mlijeka iz dojke dojka dobije signal da treba da proizvede više od dosadašnje količine. I onda žlijezde počnu da luče mlijeko brže i u većoj količini. Taj proces nivelacije bebine potražnje i majčine proizvodnje je konstantan tokom trajanja dojilačkog staža, nekad je izrazitiji, nekad neprimjetan. Iz gore opisanog vrlo je jednostavno vidjeti zašto su hranjenje na flašicu i uvođenje dohrane opasni za dojenje: Hranjenje na flašicu ne zahtjeva različite ritmove sisanja, traži drugačiji hvat bradavice i nema pauza u toku mlijeka. Hranjenja na flašicu zahtjeva manji trud i zbunjuje bebu (naročito u prvim danima i mjesecima), i ona vrlo lako slijedi liniju manjeg otpora te odbija dojku u korist flašice. Zbunjenost različitim načinima sisanja i hvatanja bradavice poznata kao konfuzija bradavice majci najčešće napravi ragade na bradavicama. Uvođenje dohrane remeti proces regulacije ponude i potražnje. Obrok dohrane zamjenjuje podoj. Majčin organizam to protumači tako da u tom periodu kad je beba nahranjena dohranom i sita (što je znatno duži period jer je dohrana teško svarljiva) beba nije gladna i da mlijeko u tom periodu ne treba, pa smanjuje brzinu i količinu mlijeka koje se proizvodi jer u dojkama ostaje znatno veća količina od one koja znači dovoljnu proizvodnju. Na ovaj način dohrana utiče na smanjenje proizvodnje majčinog mlijeka. Naše dojke nisu rezervoari, ne treba čekati da se napune, mlijeko u njima se ne može pokvariti, one su protočni sistem i mlijeko se luči i dok beba doji. Kad dijete podoji jednu i doji drugu, do kraja podoja na drugoj dojci u prvoj se već skupila nova količina mlijeka. Ovo je korisno znati za periode kad bebama naglo naraste apetit (npr. kod skoka u razvoju), da se i nakon podoja obje dojke bebi može ponuditi ona prva na novo hranjenje (naravno da je ta količina manja, ali je opet značajna, naročito za slanje signala za povećanje proizvodnje). Podoj na jednoj dojci nije nikakvo pravilo niti zakon. Imamo ih dvije da se međusobno pomažu. Ako osjetite da dijetetu nije dovoljan temeljit podoj na jednoj dojci slobodno ponudite drugu da doda. Slijedeći podoj započinjete na "načetoj" dojci, i opet ponudite drugu ako treba. Pokazalo se da je danas primarni strah koji osjećaju majke doilje, bez obzira na njihovo znanje o dojenju, strah od nedovoljne količine. A to je dosta nerealan strah, mada razumljiv jer smo mi naučili da se pouzdamo samo u mjerljivo i vidljivo. Vjerujete sebi i vjerujte bebi. Vi znate da prepoznate kad je sve OK, a kad nešto ne šima, pustite svoj instinkt da vam govori. Isključite malo čisti razum, obavezno isključite "dobronamjerne" savjete iz okoline koji preporučuju dodavanje.
_____________________________
Velika princeza E 2005 Maleni veseljak N 2008 I ovo su moja DjeCa pored djece, i moje Dojenje nakon dojenja
|