Naravno da ih po ovom kijametu nisam izvodila, ali smo bili na Jahorini za vikend. U Sarajevu -10 a na Jahorini -1! Sunce i cisti zrak - osvjezenje i za nas i za nase bebe. Ne mozete vjerovati kakva nas je magla i smog docekala u SA... Pa nisam ni znala da je tako dok nisam otisla na planinu.
Inace, kako je dosla zima, nezgodno mi ih je izvoditi, obicno to bude iz stana do auta pa do moje mame.
A spakovati dvije bebe!!! Uff.. Dobru tehniku treba osmisliti!

_____________________________

Edi i Mak - DOUBLE BLESSING
27.05.2008.

Moji životi, ljubavi, sreće najveće...

Na ovaj zagadjeni zrak ne iznosim djecu. ALi ih vodim na planinu.
Što se tiče beba ima pravilo: mogu podnijeti onoliko minusa koliko imaju stepeni.

Naravno da je preeeeeeeeeeee prehladno voditi bebe van po ovom minusu. Ja svog Adija vodim samo na vakcinu a sve smo u kuci. Necu ga izvoditi dok ne bude +2 stepena minimalno.

Kazu celici se dijete. Ma celici nakon sto dobije upalu pluca i bronhitis .
Neka hvala, ljepse nam je u kuci sad


_____________________________

D 23.09.2006. :(
A 10.10.2008. :)

Yes yes, ja se pogrešno odrazih. Brzopletost.

Koliko mjeseci, toliko minusa.

Uvijek sam izvodila djecu vani bezobzirno koje je doba godine,kad nam se Belmin rodio cetvri sam dan sa njim isla u setnju,sjecam se da je bilo -20.
Sada kada ih je troje izlazimo nekoliko puta na dan,vecinom mi onda bolje i spavaju.

Djeca koja su puno zatvorena u kucama,skolama,vrticima prije se razbole npr imaju nahlade i sve ove viruse sto se ovdje moze dobiti nego kad su djeca na zdravom i cistom zraku.

Hm, slažem se sa konstatacijom da je dobro izvesti djecu na čist zrak. Ali šetnja bebe od 15-20 dana po ovom crnjaku (mislim konkretno na grad Sarajevo), smogu, magluštini, itd - ne mislim da je to zdravo.
A što se tiče virusa i nahlada, ne mogu tvrditi o školama i vrtićima, ali mogu tvrditi za kuću.
Kikici je tri godine i par mjeseci, i nikada (kuc-kuc) ama baš nikada nije bila bolesna.
Ali ne držim to do činjenice da je držim kuću, nego do fakta da prosuđujem i odlučujem na osnovu vanjskih uticaja kada je povoljno vrijeme za izlazak vani.

_____________________________

"Ja jesam siromah i samo snove imam. Pred noge tvoje polažem ih. Nježno gazi, jer gaziš po snovima mojim.“
W. B. Y

Bila sam kao i većina ovdje mišljenja da malu djecu ne treba izvoditi često, vani pogotovo u doba dok je Merjema bila mala.
Moja mam ju je čuvala i stalno je toplila, šuškala, ne daj Bože da joj se nosić sretne s vjetrom, zimom ili pahuljicom snijega. Kad se Imran rodio preselili smo se malo dalje i onda sam ja malo popustila u svemu tome. Moram priznati da nije baš tako često izlazio vani ali sam ga puuuuno manje toplila nego Merjemu. Čak sam ih jednom pustila da pokisnu, bili smo vani ispred kuće počela padati kiša a oni po malo pružali rukice da dohvate kapi i malo po malo izašli na kišu. Nisu baš bili mokri do gole kože ali se nisu razbolili poslije toga. Sad kad uporedim Merjema je bila puno češće bolesna nego Imran. Kod njega sam primijetila jedino česte upale krajnika i to skoro uvijek kad susretne s nekim osobama a sad evo ide i u obdanište.
E Burhan je posebna priča. Od svih njih je najviše proveo vani a sad mu je tek 15mj. Kad je pao prvi snijeg ove zime, mm ih je izveo u 19h ispred kuće da se sankaju, nije bilo previše hladno, kad su ušli čekao ih je topao čaj a nisam mogla da vjerujem šta je taj zrak i svježe vrijeme izvuklo iz njihovih nosića. Tona šlajma a nisu ni izgledali bolesno! Tad sam skontala da je to "zdravo".
Poslije toga su još par puta izlazili i snijeg se otopio. Ovaj zadnji smo dooobro iskoristili. Par puta su bili van, ispred kuće a onda smo išli i na Majevicu a bilo je mislim -8 ili-9. Dooobro sam ih utoplila, ponijela odjeću da ih presvučem, igrali smo se vani nekih20-30min. ušli u toplu vikendicu, malo se odmorili 15tak min. i opet vani 15-20min. pa opet unutra presvlačenje i kući. Taj dan smo od vikendice do auta pješačili otprilike 1 kilometar, sigurno. Kad sam ih raspremila u vikendici bili su topli i jedino su im nosići i obraščići bili rumeni i pomalo hladni. Imran tih dana nije išao u obdanište, Merjema nije išla u školu, nisu šmrcali, kihali ama baš ništa. Kad je Imran ponovo krenuo u obdanište 4 dana poslije dolazi s gnojnom upalom krajnika i to prelazi i na Burhana. U prvom momentu sam odmah pomislila na hladno vrijeme ali mi je dr. rekla da nema veze s tim nego je to upala čiju bakteriju dijeca pokupe u obdaništu.

E sad zaista izbjegavam da ih izvodim u šetnje u grad jer mi nema niakvog smisla zbog silnog smoga posebno kad je maglovito.
Evo u nastavku dva teksta koja su na neki način vezana za ovu temu.  Nadam se da nisu previše dugi a ako jesu neka ih moderatori skrate kao i moj post, ja ne mogu kraće

< Poruku je uredio Aminad -- 22.1.2009 23:40:27 >

_____________________________

Merjema 02.08.2002.
Imran 11.11.2005.
Burhan 27.11.2007.

http://www.euroalba.com/index.php?option=com_content&task=view&id=181&Itemid=38

Zima i dječja dob






Promjena godišnjih doba i početak hladnijeg razdoblja godine rijetko je kome ugodno. Za mame s malom djecom, ali i onom rane školske dobi, postavlja se niz problema i dilema.
Kako bi vam malo olakšali neke dvojbe pokušati ćemo odgovoriti na gore postavljena pitanja

Kako sačuvati dijete od prehlade
Spriječiti prehladu gotovo je nemoguće. Dijete još nije došlo u dodir s nizom virusa koji uzrokuju infekcije dišnih putova - od obične prehlade pa do teških komplikacija kao što je upala najsitnijih bronhalnih ogranaka – bronhiolitis. Prirodni obrambeni sustav (imunitet) postiže zrelost oko 4-5 godine i do te dobi djeca najviše pobolijevaju. No, postoji i povećana sklonost pojedinca na infekciju – dok će jedno dijete iste dobi na infekciju istim virusom imati samo običnu prehladu, drugo će dobiti upalu uha, donjih dišnih putova, te u izrazito nepovoljnoj situaciji upalu pluća. Dob djeteta veoma je važan čimbenik u pobolu. Nije svejedno je li dijete krenulo u jaslice ili u vrtić. Dijete mlade dobi gotovo na svaku prehladu ima i povišenu temperaturu i nerijetko se nju nadoveže upala uha. Pregrijavanje, suh zrak, ali i pothlađivanje, pogoduje pojavi prehlade jer smanjuje otpornost sluznice dišnog sustava.

Pravilna prehrana
Prevencija prehlade počinje još u razdoblju lijepog vremena. Jesen nudi obilje plodova svake vrste, a vitamini i minerali koje sadrži svježe voće odlična su stimulacija obrambenog sustava (imunitet). Citrično voće kao naranča, limun i grejp, sadrži veliku količinu vitamina C, ali ga treba davati s oprezom – ne prije godine dana zbog moguće pojave alergije. Kruške, jabuke šljive sadrže također niz korisnih sastojaka, te i ovo voće svakodnevno treba biti na jelovniku, no nemojte zaboraviti ni povrće (rajčica, mrkva, brokula, cvjetača te lisnato povrće). Ako dijete jedan dan ne prihvati određenu namirnicu, nakon par dana ponudite je ponovno bez puno riječi. Nemojte kupovati velike količine ni voća ni povrća jer stajanjem u hladnjaku ono gubi na kvaliteti. Ako je to ikako moguće trebalo bi kupovati i voće i povrće poznatog porijekla uzgojeno sa što manje pesticida.

Boravak na svježem zraku
Djeca vole kad se oko njih nešto događa. Odlazak u kupovinu u dane vikenda sigurno ih privlači, ali ipak bi bilo korisnije da dan provedu na livadi u šumi, svakako negdje u prirodi gdje se također neće dosađivati. Kroz zatvorene prostore velikih trgovačkih centara prođe mnogo ljudi i bez obzira na ventilaciju zrak je zagađen, a mogućnost infekcije znatna. Prehladu ne uzrokuje hladan, nego zrak tijekom zimskih mjeseci zagađen mnoštvom virusa i bakterija u zatvorenim prostorima u kojima boravi veliki broj ljudi. Dim i smog smanjuju otpornost sluznice dišnog sustava. Ipak, izlaganje organizma preniskim temperaturama kroz duže vrijeme (pothlađivanje) smanjuje obrambene snage organizma i pogoduje pojavi bolesti.

Kako odjenuti dijete za šetnju
Najčešće pogreška je previše odjeće. Naravno da ćete dijete koje se aktivno kreće drugačije obući nego bebu koja tijekom šetnje mirno spava u kolicima. Slojevito odijevanje korisno je i za male i za velike jer uvijek možete suvišnu odjeću skinuti ili pak ponovno obući ako se za to ukaže potreba. Oni odjevni predmeti kao što su odjeća za bebe, donje rublje te košulje, moraju biti od pamuka koji omogućuje da koža diše. Oni vanjski slojevi mogu sadržavati i dio sintetičkih vlakana radi lakšeg održavanje. Vjetrovke kao i "skafanderi” za dojenčad praktična su odjeća za vrlo hladne dane kad se temperatura spusti ispod ništice, pod uvjetom da se ispod njih nalaze slojevi pamučne odjeće. Kod kuće također nije dobro dijete preutopljavati jer dječji metabolizam je živahan, a budući da su stalno u pokretu stvaraju puno topline.

Kako ćete procijeniti je li djetetu toplo
Vašim živahnim mališanima koji trčkaraju i stalno su u pokretu gotovo da nije nikada hladno, njihovi aktivni mišići stvaraju puno topline. Ako se ravnate po tome da ih oblačite kao i sebe, njima će uvijek biti pretoplo već i samim tim što je dječji metabolizam brži i tijelo djeteta proizvodi više topline. Naravno za bebe u kolicima vrijede druga pravila, ovisno o njihovoj dobi. Tu je potreban osobit oprez ako je temperatura znatno ispod ništice. Termoregulacija u mladoj dobi još je nezrela, periferna cirkulacija slabija (ruke, a osobito noge u dojenačkoj dobi su hladne). Ako beba spava, što znači da miruje, mišići stvaraju malo topline i lako dođe do pothlađivanja. Isto se može dogoditi malom djetetu koje sjedi u otvorenim kolicima, a dan je hladan, temperatura ispod ništice. Mišići nisu aktivni, djetetu je hladno, a malo dijete (2-3 godine) to još ne zna reći. Pothlađivanje samo nije uzrok prehlade, ali pogoduje pojavi bolesti jer smanjuje obrambenu sposobnost organizma te može biti povod nastanku infekcije. Bakterije koje se nalaze na sluznici nosa i ždrijela i u normalnim okolnostima ne čine nikakve smetnje u stanju nepovoljnom za obranu organizma postaju aktivne i izazivaju upalu.

Kako postupiti kad se jave znaci bolesti
Djetetova bolest je uvijek neugodno iznenađenje. I što je najčešće gotovo uvijek se javi u nezgodno vrijeme. Upravo ste pripremili savršeni plan kako ćete provesti vikend kad primijetite da su djetetove oči sjajne, usne crvene, a čelo toplo, ruke obično hladne. Naravno vikend je propao. Ali pitate se zašto se to događa baš u petak. Inkubacija t. j. vrijeme od zaraze do prvih simptoma, obično traje dva do tri dana. Najprije je nosić malo začepljen, a zatim nastupa ostalo.
U ovoj fazi bolesti liječenje je simptomatsko: osigurati prohodnost nosa (fiziološka otopina, ev. dječje kapi za nos), sniziti temperaturu antipiretikom (paraceatamol), osigurati dovoljan unos tekućine, ne siliti dijete da pojede obrok ako to ne želi. Dijete ne mora ležati u krevetu kad se razboli. Ono će samo ograničiti svoju aktivnost ako se ne osjeća dobro. Ovisno o dobi djeteta pokušajte ga zabaviti tako da se ipak malo više odmara: slikovnice, priče, dječje emisije na TV i slično.
Osobito neugodno iznenađenje je pojava bolesti ako ste na zimovanju u hotelu primjerice, gdje vam nedostaje niz neophodnih sitnica. Nemojte zaboraviti ponijeti neophodne lijekove kad idete na put i termos bocu za prokuhanu toplu vodu kojom ćete prirediti čaj. Zabavite dijete i promatrajte kako se ponaša kad temperatura počinje padati. Ako je živahno, to je dobar znak. Pospanost, nemir, povraćanje, čak i kad temperatura nije posebno visoka, zahtijevaju pozornost i praćenje djetetovog ponašanja. U tom slučaju uputno je obratiti se liječniku. Svaka mama s malom bebom zna da joj je najlakše kod kuće. Ako krećete na put, posebice u zimskim uvjetima o tome treba voditi računa. Visoke planine, niske temperature i hotelski smještaj nisu rješenje za obitelj s malom djecom.

Može li određeni  način grijanja pogodovat prehladi?
Najpogodniji način grijanja ovisi o okolnostima u kojima obitelj živi. Vrlo je važno da je bez obzira način grijanja izvršena provjera uređaja. To je posebice važno ako stan odnosno kuća ima vlastito (etažno) grijanje na plin. Prije početka sezone grijanja ne smije se zaboraviti na provjeru dimnjaka i drugih uređaja. Trovanja plinom, odnosno ugljikovim monoksidom zbog nepotpunog sagorijevanja, u zimskim mjesecima i nisu rijetka pojava, nažalost, često s fatalnim ishodom. Plinsko etažno grijanje jest vrlo komforno jer ga se može koristiti kad i koliko želite, ali zahtjeva znatan oprez.
Centralno grijanje preko velikih sustava grijanja kao što su toplane daje nešto veću sigurnost, ali grijanje je rijetko usklađeno s potrebama i vanjskom temperaturom jer se određene strukture odupiru uvođenju uređaja kojima bi se mogla regulirati temperatura u odnosu klimatske uvjete.
Grijanje pećima na drva ima neke prednosti (ne suši toliko zrak), ali zahtjeva i puno vremena u pripremi drva za loženje, a dim može biti vrlo neugodan i štetan. Održavanja dimnjaka i peći je neophodno jer i tu postoji mogućnost stvaranja ugljikovog monoksida zbog nepotpunog sagorijevanja uslijed manjka kisika, s posljedicom opasnog trovanja. Nezgodna strana ovakvog načina grijanja je neujednačena temperatura u prostorijama.
Grijanje električnim (termo-akumulacijskim) pećima ili električno centralno grijanje je ugodan način grijanja, ali najskuplji.
Svako grijanje manje ili više suši zrak u prostorijama,stoga je neophodne češće otvarati prozore kako bi došlo do izmjene zraka.
Dječja koža je osjetljiva na toplinu stoga je potreba znatan oprez ako se dijete približi izvoru topline (čak i zagrijanom radijatoru) jer se može opeći. Dječji krevetić nikada ne bi smio biti blizu izvora topline,nego uvijek zaklonjen u kutu sobe u kojem nema većeg strujanja zraka. Stavljanje posuda s vodom za vlaženje zraka ili vlažnih ručnika na radijator osigurati će potrebitu količinu, a mogu se koristiti i posebni ovlaživači zraka. Suhi zrak u prostorijama smanjuje obrambenu sposobnost sluznice dišnih putova, te je stoga vlaženje zraka neophodno.
Ugodna temperatura (mikroklimatski uvjeti) u prostoriji za boravak je 20° C, a postotak vlage od 60%. Kad je u kući mala beba, obično se više grije, što nije neophodno, jer dijete nije dobro previše utopliti. Termoregulacija (centar za temperaturu u mozgu) nezrela je i ako se novorođenče ostavi duže vrijeme blizu izvora topline, njegova će se tjelesna temperatura povisiti. Kad se dijete previja, a vani je hladno, može se uključiti i dodatni izvor topline (kalorifer ili slično). Temperatura prostorije u kojoj bebu kupate (novorođenče i malo dojenče) treba biti 22–23° C, temperatura vode 37° C. Starije dojenče može ostati duže u kadici ako ga to veseli i poigrati, uz uvjet da je voda dovoljno topla (da se nije ohladila). Dijete koje boravi u pregrijanim prostorijama podložno je prehladi, te o tome treba uvijek voditi računa. Ako vam u prostoriji nije hladno, nije ni djetetu. Pregrijavanje neće dijete zaštiti od prehlade, zamatanje u topli ručnik i nešto viša temperatura u prostoriji u kojoj se dijete kupa više je pitanje ugode nego potrebe. Drhtanje koje se kod beba nerijetko vidi nakon kupanje rezultat je procesa termoregulacije koji služi održavanju stalne topline tijela. Površne krvne žile se stisnu, cirkulacija krvi kroz kožu se smanji, a drhtanje je doprinos mišića u održavanju optimalne tjelesne temperature.

Treba li prehrani tijekom zimskih mjeseci dodati vitamine
Vitamini su tvari koje dolaze u organizam u malim količinama, ali su neophodne za pravilno funkcioniranje metabolizma stanice, ali i organizma u cijelosti. O vitaminima se obično počne više govoriti u zimskim uvjetima, no unos ovih neophodnih tvari dobro usklađenom prehranom organizam treba i prima svakodnevno. Mišljenje da će uzimanje većih količina vitamina C liječi gripu ili prehladu nije potpuno točno, ali febrilno stanje povećava potrebu većeg unosa vitamina C. Vitamin C ima niz uloga u organizmu, između ostalog ima značajno mjesto i u obrani organizma, štiti membranu stanice, djeluje kao antioksidans t.j. štiti stanicu od slobodnih radikala (koji nastaju tijekom procesa oksidacije u stanici), djeluje na aktivnost bijelih krvnih stanica kod infekcija. Dragocjena tekućina, kao što je majčino mlijeko, osigurava dojenčetu dovoljne količine vitamina C pod uvjetom da ga majka uzima dovoljno, a dojenačke mliječne formule spremljene su po uzoru na majčino mlijeko i oponašaju njegov kompleksni sastav glede prehrambenih tvari te minerala i vitamina, zadovoljavajući tako potrebe dječjeg organizma. Unos vitamina C u dobi malog i predškolskog djeteta, pa i kasnije, ovisi o jelovniku. Ako dijete ne dobiva dovoljno svježeg voća ili ga odbija jesti, dodatak vitamina C u sirupu ili tabletama je poželjan kao i nekih drugih vitamina ukoliko nisu dovoljno zastupljeni u prehrani. U svakom slučaju pristup je individualan i dobro je prije nabave preparata, posebice multivitaminskih, upitati za savjet pedijatra koji prati i pozna dijete. Vitamine nije dobro koristiti nekontrolirano zbog mogućnosti predoziranja nekih od njih (A i D vitamini). Uz vitamine značajno mjesto u obrani organizma imaju i esencijalne masne kiseline (Omega 3) kao i mineralne soli željeza kalcija i cinka. Jedna dobro izbalansirana prehrana sadrži sve neophodne nabrojene elemente.

Odlazak na zimovanje
Sigurno je vrlo ugodna promjena od svakodnevnog životnog ritma i za roditelje i za djecu. Prava kontinentalna snježna zima u prirodi može pružiti znatno zadovoljstvo. Nemojte stavljati pred sebe niti pred mališane prevelike zadatke. Ako dijete nije spremno stati na skije, nemojte ga siliti - pokušat će slijedeće sezone. Sposobnosti svakog djeteta su drugačije, iako općenito koordinaciju pokreta potrebnih za održanje ravnoteže na skijama, a posebice na klizaljkama, dijete postigne s oko 4-5 godina (mada ima djece koja to postižu ranije). Neka uči hodati po snijegu, a sanjkanje može biti vrlo ugodna razonoda i za djecu i za roditelje. S pripremama za zimovanje dobro je početi i prije zime. Pregled pedijatra prije odlaska na zimovanje ovisi o zdravstvenom stanju vašeg djeteta. Ako je ono sklono čestim infekcijama dišnih putova, promjena klime i boravak na svježem čistom zraku samo će mu koristiti. I za djecu koja boluju od astme odlazak u planine ima vrlo povoljan učinak. Ukoliko vaše dijete ima neku kroničnu bolest ili ide na redovite kontrole zbog neke kronične bolesti (srčane mane, bolesti bubrega i slično), svakako se prije odlaska na zimovanje posavjetujte sa specijalistom koji ga prati.

Kako zaštiti djetetovu kožu u zimskom razdoblju
Do treće godine života dječja koža vrlo je osjetljiva na velike temperaturne razlike i o tome treba voditi računa. Već i na odlazak u običnu gradsku šetnju po hladnom vremenu koža primjetno reagira. Prije izlaska na hladnoću kožu treba zaštiti odgovarajućom kremom ili uljem. Promjene na koži očituju se crvenilom, koje se javlja par sati nakon izlaganja hladnoći. Ako izloženost hladnoći potraje duže, mogu se javiti mjehurići. Prvo što ćete učiniti ako ste vani ili na snijegu je staviti na kožu ulje koje uvijek nosite sa sobom jer se na taj način isušena koža rehidrira. Čim dođete kući stavite hidratantnu kremu kako bi se koža rashladila i kad se osuši koristiti će primjena posebne kortizonske kreme za djecu. Kortizonske kreme za djecu djeluju svojim aktivnim principom samo na površini kože i ne izazivaju nuspojave. No, ako primjenjujete kortizonske kreme, ipak se posavjetujte s liječnikom. Kortizonske kreme su vrlo učinkovite, ali duža primjena može izazvati atrofiju kože na mjestu primjene. Tijekom boravka na planini, promjene su najočitije na licu te rukama, a ako se radi o dojenčetu ili malom djetetu do dobi od dvije godine, javljaju se oko usta jer je taj predio uvijek vlažan i koža osjetljivija (pojačano slinjenje, nicanje zubi, dudica). Suha i crvena koža nije normalno zdrava koža djeteta koja je na dodir meka i prirodno lijepa.
Dječja koža ima slabu nezrelu obranu, gotovo da nema zaštitnog keratinskog sloja i vrlo je osjetljiva na primjenu sapuna i losiona za pranje kože odrasle osobe, ma kako bila kvalitetna. Zaštitni lipidni (masni) sloj također u ranoj dobi ne postoji i da bi se spriječila iritacija i pomogla zaštita kože, korisna je primjena preparata koji sadrže riblje ulje
No, nije samo hladnoća ta koja škodi koži na većim visinama. Sunčeve zrake na planinama vrlo su agresivne jer su direktne i jer snijeg daje učinak ogledala od kojeg se one reflektiraju što pojačava djelovanje ultraljubičastih zraka. Osim zaštite od hladnoće i isušivanja, treba primijeniti i visoku ili potpunu zaštitu od ultraljubičastih zraka. Sunce je neophodno za djetetovo zdravlje i korisno utječe na stvaranje endogenog vitamina D, potrebnog u rastu i mineralizaciji kosti. No, izlaganje suncu mora biti u razumnim granicama i uz dobru zaštitu kože. Najbolje je ograničiti izlaganje suncu na 2 puta po 20 minuta ako se radi djetetu od godine dana i mlađem. Melanin (tamni pigment koji koži daje boju) u toj dobi još "ne pozna” učinak sunčevih zraka i učinak djelovanja sunčevih zraka biti će nešto sporiji.
Prim.mr.sc. Ružica Duplančić–Šimunjak, dr.med., pedijatar

< Poruku je uredio Aminad -- 22.1.2009 23:41:06 >

_____________________________

Merjema 02.08.2002.
Imran 11.11.2005.
Burhan 27.11.2007.

http://www.ringeraja.hr/ako-sprijeciti-bolesti-disnih-putova_444.html
Kako spriječiti bolesti dišnih putova?

Autor:
doc. dr. sc Milivoj Jovančević

Poznato je da su najzdravija djeca koja se po cijele dane igraju vani. U čemu je tajna njihova zdravlja?