Od majčinog mlijeka do prvih kašica
Do 6 mjeseci majčino mlijeko može biti jedina hrana za dojenče uz dodatak potrebnih vitamina koje će preporučiti pedijatar. Tijekom cijele prve godine mlijeko ostaje glavna namirnica za dijete.
Dojenjem majka daje djetetu svu potrebnu energiju za njegov organizam, prehrambene tvari za rast i razvoj, ali i bliski emocionalno kontakt, koji je djetetu neophodan da dobro raste i napreduje.
Majčino mlijeko je savršena i prirodna hrana za svako novorođenče kojom prima svu energiju i prehrambene tvari koje su mu potrebne u prvih šest mjeseci života. Kad ga majka primi u naručaj i privine uz svoje tijelo, dijete se osjeća voljeno i zaštićeno. Uz osnovne prehrambene tvari koje mu daje majčino mlijeko, dojenče dobiva i dragocjenu zaštitu od infekcije što daje majčinom mlijeku jedinstvenu biološku vrijednost. Niti jedna druga hrana nema to svojstvo i danas je nedvojbeno znanstveno dokazano da je bolji učinak na zdravlje i sveukupna korist za dijete što majka uspije duže dojiti.
Nova hrana, koristan dodatak
- Svjetska zdravstvena organizacija preporuča isključivo dojenje do dobi od 6mjeseci. Samo rijetko se mogu uvesti u prehranu druge namirnice, ali nikada prije navršena 4 mjeseca.
- Od 6 mjeseci počinje razdoblje dohrane koje se često naziva i odbijanjem (odvikavanjem) od prsiju, što nije najsretniji naziv jer se s dojenjem nastavlja dalje i mlijeko ostaje glavna hrana do godine dana. Dojenje nije navika, nego potreba, jer mlijeko je osnovna hrana za dojenče tijekom cijele prve godine.
- Nakon dobi od 6 mjeseci počinju se uvoditi u prehranu i druge namirnice, ali samo kao nadopuna dojenju, a ne zamjena u kratkom vremenu. Naziv dohrana, što treba posebno naglasiti, znači samo dodatak osnovnoj prehrani, a to je majčino mlijeko (ili zamjensko, adaptirano ako dijete nije dojeno). Upravo stoga se takva hrana naziva komplementarna - dopuna osnovnoj prehrani. Uvođenje novih namirnica mora biti postupno kako bi dijete naučilo upoznati nove nepoznate okuse, prilagoditi se na hranu drugačijeg oblika (konzistencije) i priviknuti se na novi način hranjenja. Do dobi od dvije godine dijete završava prelazno razdoblje, dobiva istu hranu kao i drugi članovi obitelji. Majčino mlijeko se potpuno zamijeni uobičajenom prehranom uz obavezne dnevne obroke mlijeka i mliječnih pripravaka zbog toga što osiguravaju unos kalcija - minerala koji daje kostima čvrstoću.
Dohrana mora biti postupna Neke mame još uvijek misle da bi trebalo čim prije početi s dohranom i dati djetetu što prije čvrstu i hranu veće hranjive vrijednosti. Ovakvo mišljenje posljedica je iskustva prethodnih generacija (50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća) kad se je s dohranom počinjalo puno ranije, što se pokazalo pogrešnim.
- Još u majčinom trbuhu nerođeno dijete dobiva zalihu nekih tvari kao što je primjerice željezo, koje mu kasnije omogućuju rast. Već u prvim mjesecima života njegov organizam poseže za tim zalihama koje mu zajedno s dragocjenim prehrambenim tvarima iz majčinog mlijeka omogućuju skladan razvoj. Majčinim mlijekom zadovoljene su tako sve potrebe za normalni djetetov rast.
- Samo u slučaju da dojenče koje se hrani isključivo na prsima ne napreduje, ne dobiva dovoljno na težini ili količina mlijeka nije dovoljna da utaži djetetovu glad, pedijatar će odlučiti treba li početi s unosom druge hrane t.j. dohranom, ali nikako prije navršena 4 mjeseca. Prije te dobi dijete još ne kontrolira držanje glave, pokrete jezika, niti gutanja hrane koja nije isključivo tekuća. Sposobnost njegovog probavnog sustava mora biti takva da unos druge hrane osim mlijeka nema štetan učinak.
Djetetu treba više energije Nakon dobi od 6 mjeseci majčino mlijeko više ne osigurava sve prehrambene potrebe djeteta.
- Iako mlijeko ostaje osnovna namirnica, potrebe za energijom su povećane. Ta potreba se povećava progresivno s rastom djeteta. Aktivni pokreti uz rast i povećani rad mišića zahtijevaju dodatan unos energije (šećeri i masti), te minerala i bjelančevina. Dijete u dobi od 6-8 mjeseci prima samo 70% energetske potrebe organizma iz majčinog mlijeka, a s godinu dana samo 40%.
- Prirodne zalihe organizma su iscrpljene i jako raste potreba za povećanim unosom minerala i željeza (koji je neophodan za stvaranje novih eritrocita). Također je povećana potreba za cinkom i vitaminima (posebice vitaminom C pa i A).
- Da bi se zadovoljile nove potrebe, namirnice koje se unose kao dohrana moraju imati posebne specifične karakteristike.
Visoka prehrambena vrijednost u maloj količini Hrana mora biti bogata energijom i vrijednim prehrambenim sastojcima koji su stanju u maloj količini zadovoljiti potrebe organizma, jer je prirodno zapremnima želuca u toj mladoj dobi još mala.
Sigurnost Hrana koja se daje dojenčetu ne smije sadržavati tvari koje bi mogle biti štetne i mora biti priređena u savršeno higijenskim uvjetima.
- U prvom razdoblju dohrane gore spomenute karakteristike namirnica jamče najviše industrijski priređeni proizvodi namijenjeni posebno za rano djetinjstvo: homogenizirani i liofilizirani kao prvi mesni obroci, te kašice od cerealija (žitarica - za početne kašice samo riža i kukuruz). Poduzeća koja se bave proizvodnjom dječje hrane moraju provoditi strogu kontrolu primarnih sirovina primjenjujući u pripremi najsigurniju tehniku. Također poboljšavaju sastav namirnica obogaćivanjem i pravom ravnotežom u količini prehrambenih tvari sukladno dobi djeteta.
- Od 8-9 mjeseci može se početi ponuditi nešto od „normalnih“ namirnica koje koristi cijela obitelj vodeći računa o tome da se za dijete posebno priređuju: voće mora biti oljušteno i usitnjeno, povrće pasirano ili priređeno kao pire, meso maksimalno usitnjeno.
Unos namirnica koje se daju dohranom mora biti postupan. Svaka nova namirnica se daje u vrlo maloj količini i tek nakon nekoliko dana može se dati neka druga. Za to postoji nekoliko razloga:
- Lakše je ustanoviti uzrok moguće alergijske reakcije (osip, proljev povraćanje i drugi simptomi).
- Polagano napredovanje omogućuje djetetu da se upozna s novim okusima i lakše ih prihvati bez nepotrebne prisile.
- Dijete ima vremena da se privikne i na drugačiju konzistenciju hrane koja nije više isključivo tekuća nego kašasta i gusta te mora naučiti kako ju progutati.
Zašto se s dohranom započinje upravo u dobi od šest mjeseci? Postoji više razloga zbog kojih baš ta dob pravi trenutak za uvođenje novih namirnica u prehranu dojenčeta. Pogledajmo!
- To je razdoblje u kojem se javlja potreba za unosom tvari koje donose više energije i važnih prehrambenih sastojaka.
- Probavni sustav dojenčeta je dovoljno razvijen da može resorbirati u većoj količini različitu hranu.
- Rizik od alergije je manji zahvaljujući većoj učinkovitosti crijevne sluznice.
- Manje je izražen nagon za sisanjem
- Dijete uspije uskladiti pokrete mišića jezika.
- Povećano je lučenje sline koja pomaže u gutanje namirnica veće gustoće
- Pokreti glave su dobro kontrolirani: dijete pri hranjenju drži glavu u poželjnom položaju i okrene je kad više nije gladno.
- Dob od šest mjeseci je obično i vrijeme nicanja prvih mliječnih zubi.
Obroci prema dobi
6 MJESECI - U početku većina mama će se zapitati: kakav bi bio idealni prvi obrok kao zamjena za majčino mlijeko?Obrok mora biti takav da ga dijete može progutati bez poteškoća i dobar po sastavu. No, ne dobar da bi se svidio mami nego treba biti prilagođen djetetovom ukusu, koji je zasigurno znatno drugačiji nego u odraslih. Pri rođenju djetetova sposobnost prihvaćanja okusa je znatno drugačija. Postoji preosjetljivost na gorko i kiselo, a omiljeno okus je slatko. Evo zašto je voće primjerenije za prvi dodir dojenčeta sa žličicom nego povrće. Lako ga slijedi povrće slatkastog i neutralnog okusa kao što je mrkva i krumpir. Kao prvi obroci mogu se ponuditi mliječne kašice s rižinim i kukuruznim pahuljicama (jer ne sadrže gluten) koje su vrlo koristan obrok u djece koja se hrane zamjenskim mlijekom (mliječna formula) pr. Humana žitne pahuljice s dodatkom voća (jabuka, banana).
Prvi pokušaji ne trebaju obeshrabriti Vrlo je vjerojatno da dijete neće biti oduševljeno prvom kašicom koju mu mama ponudi bez obzira koliko je ljubavi i truda uloženo u pripremu. Ono se nađe pred nepoznatim okusom koji ne poznaje. Konzistencija hrane koja je gusta i kašasta također mu je strana, ne zna je progutati, a žličica, u odnosu na majčina prsa, je previše tvrda. Normalno je da okreće glavu i ne želi je prihvatiti.
- Ne treba dojenče prisiljavati: u dobi od šest mjeseci obroci dohrane su vrlo mali i dostatni u maloj količini Najbolje ih je dati kao podnevni obrok, dok i dalje, tijekom dana mlijeko zadovoljava sve ostale potrebe. Dijete neka bude na prsima kao i dosada i u istoj količini jer u početku dohrane unos hrane je malen.
7-9 MJESECI
Dijete raste, jelovnik je bogatiji U ovom razdoblju ponuda namirnica se povećava, postaje raznolikija.
- Mogu se uvesti u prehranu i žitarice koje sadrže gluten (pšenica, zob, ječam i druge), jer je sluznica crijeva zrelija, iako ima stručnjaka koji ipak preporučaju da se ove vrijedne namirnice ipak uvode nešto kasnije (bolje 9 mjeseci nego 7). I meso, izvor biološki vrijednih bjelančevina koje sadrže esencijalne aminokiseline postaje sastavni dio jelovnika dojenčeta. Meso mladih životinja kao janjetina i teletina te piletina, puretina ali i pršut, sve kuhano i homogenizirano (potpuno usitnjeno), osiguravaju i bogat unos željeza. I nemasni sir obogaćuje djetetov jelovnik. Riba je vrlo vrijedna namirnica, ali je potreban znatan oprez zbog moguće alergije, posebice u osjetljive dojenčadi (ekcem i druge alergijske bolesti).
- U ovoj dobi dva obroka kašica zamjenjuju dva mliječna obroka, ali i ovdje treba podsjetiti na prethodno navedeno pravilo: postupno, polagano uvođenje novih namirnica i nadasve strpljivost. Nije neophodno da su podnevni i večernji obrok različiti. Obroci na prsima, odnosno redovni mliječni obroci zamjenskim mlijekom (mliječna formula), nadoknaditi će prehrambene potrebe.
10-12 MJESECI
Za stolom s odraslima Dijete stabilno sjedi u svom visokom stolcu, nikli su mu i prvi mliječni zubi, žličica više nije nikakav problem, pokreti ruku su precizniji, a porastao je i interes za hranu. Dnevna količina mlijeka daje djetetu potrebit unos kalcija, ali sad mu i druga hrana osigurava unos bjelančevina željeza, vitamina i naravno energije.
- Vrijeme je za unos namirnica koje prate dijete kroz cijelo razdoblje rasta i postaju sastavni dio jelovnika i niza jela, ali su i sastavni dio prehrane odraslih. Jedna takva namirnica je jaje. Uvodi se kasnije i vrlo oprezno jer bjelančevina jajeta može biti snažan alergen, ali ima visoku biološku vrijednost. Treba razlikovati žumanjak i bjelanjak jer je ovaj drugi snažniji alergen. Sa žumanjkom se može početi ranije i umiješati malu količinu u obrok povrća već u dobi od 10 mjeseci. Krajem prve godine, ako nije bilo nikakve nepoželjne reakcije, dijete može dobiti cijelo jaje dva puta tjedno. Treba napomenuti da je važna termička obrada jajeta, a to znači da djetetu treba dati tvrdo kuhano jaje jer je tako sigurnije (salmonella!).
- Dnevni ritam osnovnih obroka ostaje isti: jedna kašica u podne, druga uvečer, a ostalo su mliječni obroci – majčino ili zamjensko mlijeko (kravlje mlijeko, ni izvorno, ni konzumno ne daje se u prvoj godini života !). I dalje djetetu treba dati jesti na njegov zahtjev – ponuditi mu obrok u određeno vrijeme, ako odbije, ponuditi mu kasnije. Ako je potrebno dijete može dobiti dva međuobroka (jutarnji i popodnevni), kojih je osnova voće ili jogurt. No, broj obroka manje je važan od njihove prehrambene vrijednosti: u maloj količini kašaste i druge primjerene hrane (tjestenina, riža) mora biti sadržana količina potrebnih bjelančevina, ugljikohidrata, masti kao i vitamina te minerala i minerala u tragovima. Dijete mora dobiti esencijalne aminokiseline, a one se nalaze samo u bjelančevinama životinjskog porijekla (meso, mlijeko jaja, riba), te stoga vegetarijanska prehrana ne može zadovoljavati prehrambene potrebe organizma u rastu i razvoju.
Nakon godine dana…
Dijete mora dobiti mlijeko dva puta dnevno Početkom druge godine dijete je spremno, postupno, bez žurbe prihvatiti jelovnik odraslih, naravno bez ekscesa masti i začina. Ako ga je majka uspjela dojiti do godine dana uputno je da to nastavi i dalje jednom ili bolje dva puta dnevno sve do navršene dvije godine. Djetetu će to činiti samo dobro, a pomoći će mu i u stjecanju sigurnosti.
Dnevna količina mlijeka mora iznositi 500 ml podijeljeno u dva obroka. Ukoliko dijete nije dojeno do treće godine, korisni su obroci zamjenskog mlijeka koje nosi oznaku 3 (pr. Humana 3), jer se nerijetko događa da dijete odbija izvorno kravlje mlijeko. Ukoliko dobiva obroke konzumnog mlijeka, ono mora biti punomasno – nikako obrano ili razrijeđeno. Mlijeko osigurava potrebnu količinu kalcija za organizam u rastu sve do završetka mineralizacije kostiju što se događa oko 25 godine života.
Prim.mr.sc. Ružica Duplančić–Šimunjak, dr.med., pedijatar
http://www.euroalba.com/index.php?option=com_content&task=view&id=185&Itemid=38
