IZVORNA PORUKA: teacher75

u mojoj tablici pise krompir da ide u ''''. mjesecu

IZVORNA PORUKA: teacher75

IZVORNA PORUKA: anidla

svidja mi se tvoja tablica 

hehehe, to je ona sa www.coolinarika.com

IZVORNA PORUKA: teacher75

IZVORNA PORUKA: anidla

ja ne mogu tu naci tabelu   

evo ti link:
http://www.coolinarika.com/clanak/printernet-kalendar-dohrane

IZVORNA PORUKA: leona81

po coolinarici je gluten sa '''' mj? a jagode sa 7? citrusi sa 8? 

IZVORNA PORUKA: teacher75

IZVORNA PORUKA: leona81

po coolinarici je gluten sa '''' mj? a jagode sa 7? citrusi sa 8? 

e ne pratim bas tako slijepo tu tabelu jer znam da jagode i citrusi ne idu tako rano, pa tu odstupam od tabele, a gluten smo uveli tek sa punih 7 mjeseci, tj. nekidan

IZVORNA PORUKA: teacher75

kad mi je sumnjivo nesto u ovoj tabeli, to radije ostavljam za kasnije, al necu uvoditi nesto ranije ako u tabeli pise da ide tek kasnije. tako ja radim 

IZVORNA PORUKA: leona81

ja sam ih nasla nekoliko i spojila u jednu...ono sto je sumnjivo i ja cu dati kasnije:)

IZVORNA PORUKA: mama Nataša

IZVORNA PORUKA: leona81

tabela nije izmisljotina dokonih ljudi vec je rezultat istrazivanja i novih saznanja strucnjaka, te se odredjene namirnice uvode kasnije ne samo zbog nezeljenih reakcija i alergija vec zbog toga sto bebini organi nisu dovoljno sazreli da provare nesto...naravno da ce beba pojesti nesto sto joj je ukusno, ali kakav haos u crijevima ili organizmu to cini...? ne moramo se slijepo drzati tablica, ali je jasno da neke stvari mogu jako da im naskode, ne odmah, vec kasnije...moja mama je npr sa mnom grijesila i davala mi svasta pa ja danas imam preosjetljivost na laktozu, koja se javila tek iza puberteta...

Djetetov probavni sustav sazrijeva prvih '''' mjeseci života. Prije nego je sustav spreman na ostalu hranu, većina čvrste hrane se slabo probavlja i može uzrokovati neugodne reakcije. Tako, primjerice, djetetova gušterača ne može lučiti enzim za razgradnju škroba (amilazu) prije navršenih šest mjeseci života. Isto tako, prije sedmoga ili osmoga mjeseca života djeca ne mogu probaviti žitarice kao ni vlakna iz povrća, budući da im još nije razvijena za to potrebna bakterijska flora. Dijete je u stanju probaviti gluten tek u dobi između osam i dvanaest mjeseci života. Sve dok se njegov nezreli probavni sustav ne razvije toliko da može probaviti drugu hranu bez problema, bilo bi lijepo i mudro djetetu dati mogućnost da slijedećih nekoliko mjeseci koristi dobit od hrane koje je savršeno prilagođena njegovim potrebama.
(Udruga za obitelj i roditeljstvo, Izvor)

Ovo je odlično sročeno

A ja sam se uvijek vodila savjetom jednog pedijatra - zašto bespotrebno opterećivati nezreo probavni trakt djeteta

Imam i ja neke tabele po kojima se vodima ali sam sve predviđeno odgađala za jedan mjesec. I do sad (kuc kuc , da se ne urekne ) nije bilo nikakvih problema

IZVORNA PORUKA: myb@by

Meni su ove tabele presmjesne. U jednoj pise ne paradajz u drugoj slobodno paradajz.Logicno da djetetu necu davati kivi, citruse itd.Ali nesto sto raste u mojoj basti dacu djetetu.
Ja se ne vodim tablicama uopste, a i granicu obaveznog dojenja bi malo korigovala, jer nisu sve bebe isti niti je mlijeko svake dojilje iste kalorijske vrijednosti.

IZVORNA PORUKA: teacher75

tablice ne mogu biti smijesne ako ih rade strucnjaci, nutricionisti i doktori. to sto su razlicite, vjerovatno je od drzave do drzave, pa se vode tim da uvode neke namirnice ranije koje su kod njih domace i koje organizam genetski lakse podnosi. kad se ne bi gledale tablice, onda bi odmah bebi sa 3-4 mjeseca davali buraniju, grah, meso itd... jer to raste u nasoj basti...slazem se da nisu potrebe svake bebe jednake, neke imaju veci apetit pa im mame ranije pocinju uvoditi dohranu. moja lana je po svim standardima od rodjenja bila prosjecna beba i tablica dohrane joj savrseno odgovara, kao i dojenje prvih '''' mjeseci, uopce nije bilo potrebe za zurbom...

IZVORNA PORUKA: teacher75

evo zanimljiv text o dohrani koji sam maznula od bebano.com:

Početak dohrane ne znači prestanak dojenja, kao ni zamjenu mliječne formule nemliječnom hranom. Dohrana znači upravo što i naziv govori: dodatak neke druge hrane majčinom mlijeku ili dojenačkoj formuli. U stručnoj literaturi naziva se još i komplementarnom hranom. Prema tome, komplementarnom prehranom naziva se sva druga hrana i tekućina osim majčina mlijeka ili dojenačke formule.
Uvođenje dohrane uzbudljiv je dio roditeljstva.

Katkad smo radoznali, nestrpljivi, čak i prestrašeni... kako će djeca prihvatiti okuse drugačije od onih na koje su navikli – drugačije od majčina mlijeka ili dojenačkog mliječnog pripravka (mliječne formule).

Dojena djeca su kroz majčino mlijeko djelomično okusila razne namirnice „kušajući“ hranu koju su jele njihove majke, ali to ne znači da će prihvatiti dohranu jer je riječ o drugačijoj teksturi, temperaturi, mirisu, okusu, okruženju...

Različiti su stavovi o vremenu uvođenja komplementarne hrane u pojedinim zemljama, jer je malo znanstvenih dokaza koliko vrijeme uvođenja ima dugoročni utjecaj na zdravlje. Različitost stavova dovodi u dilemu roditelje te se stoga često pitaju koji je pravi trenutak za uvođenje dohrane. S jedne strane preporučuje se isključivo dojenje ili mliječna formula prvih šest mjeseci kao dostatna hrana, ali u okolini često čujemo savjete kojima se teško oduprijeti.

Generacija naših majki vrlo je rano počinjala s dohranom - već oko trećeg mjeseca. Nažalost, neki još uvijek misle da ranije uvođenje krute hrane bolje navikava dijete na nove okuse i da će ono teže prihvatiti dohranu ako se čeka do navršenog šestog mjeseca života.

Taj običaj ranog uvođenja dohrane nastao je u vrijeme masovne primjene mliječnih formula. Roditelji kao da su se natjecali čije će dijete biti krupnije i koje će prihvatiti što veći broj namirnica u što kraćem vremenu. Težilo se tome da se dječja prehrana što prije izjednači s prehranom odraslih.

Zdravstveni stručnjaci i stručnjaci za dojenje slažu se da je najbolje pričekati da dojenče navrši bar šest mjeseci prije nego što mu ponudimo drugu hranu. Hrvatsko pedijatrijsko gastroenterološko društvo, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Europsko udruženje za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPHGAN), Europska unija (EU) 200''''. g., Američka akademija za pedijatriju (AAP) i Američko udruženje za srce (AHA) 2005. g., Europska akademija za alergologiju i kliničku imunologiju (EAACI) i druge organizacije, stoga preporučuju isključivo dojenje ili mliječnu formulu, dakle bez dodataka sokova, vode, čajeva, kašica ili druge hrane, prvih šest mjeseci djetetova života.

Razlog za takav stav je nezrelost probavnog sustava djeteta, odnosno fizička nespremnost da prihvati dohranu. Osim toga, prerano uvođenje krute hrane moglo bi umanjiti pa čak i ugroziti stvaranje majčina mlijeka. Time se povećava rizik od prestanka dojenja.

No, nakon '''' mjeseci, samo majčino mlijeko nije dovoljno za daljnje potrebe zahtjevnog rasta i razvoja djeteta. U prosjeku, dojeno dijete u dobi od '''' do 8 mjeseci namiruje oko 70% svojih energetskih potreba iz majčina mlijeka, u dobi od 9 do 11 mjeseci oko 55%, dok u dobi od 12 do 23 mjeseca svega 40% svojih energetskih potreba.

Veće su i potrebe za vitaminima A i C, nekim vitaminima iz skupine B, željezom, kalcijem i cinkom.

Alergije

Važan razlog odgađanja uvođenja dohrane je veliki porast alergija na hranu u čitavom svijetu. Probavni sustav malog dojenčeta nije dovoljno zreo i propušta neprerađene sastojke hrane, čime se povećava mogućnost razvoja alergije, Ona se može očitovati na koži, probavnom ili dišnom sustavu. S navršenih šest mjeseci djetetov je organizam enzimatski i imunološki zreliji, crijevna sluznica nepropusnija, a ako je dojenče ipak alergično to se pokaže najčešće u roku od nekoliko dana. Time je lakše prepoznati i definirati namirnicu koja je izazvala reakciju, te će ona biti kroz neko vrijeme uklonjena iz jelovnika djeteta.

Zbog nezrelosti probavnog sustava (osobito enzimatskog dijela), većina čvrste hrane se slabo probavlja i može uzrokovati neugodne reakcije. Tako, primjerice, djetetova gušterača ne može lučiti enzim za razgradnju škroba prije navršenih šest mjeseci života. Prije sedmog ili osmog mjeseca života djeca ne mogu probaviti žitarice kao ni vlakna iz nekog povrća.

Novije studije govore da ako je dojenče na prsima preporuča se uvođenje glutena i prije šestog mjeseca života, dok za one na dojenačkom mliječnim pripravku tek iza devetog mjeseca.

Također novija istraživanja govore da nije potrebno odgađati uvođenje namirnica s alergenim potencijalom poput ribe, jaja ili glutena kod djece s pozitivnom obiteljskom anamnezom. Dojenje u prvih 4 do '''' mjeseci je jedina dijetetska mjera koja pridonosi prevenciji atopijskih bolesti, ali i nastavak dojenja uz dohranu do iza druge godine života. Na temelju velike Cochraneove studije iz 200''''. godine ishrana trudnice nema utjecaja na pojavu atopijskih bolesti u djeteta, dok za vrijeme dojenja majke djece s visokim rizikom za atopijske bolesti, trebaju izbjegavati kravlje mlijeko, kikiriki, jaja i orahe.

Alergijske reakcije vrlo su raznolike i mogu zahvatiti jedan ili više organskih sustava:

- kožne reakcije (pelenski osip, urtikarija, angioedem, atopijski dermatitis, svrbež, crvene oči);

- oralni alergijski sindrom (osjećaj pečenja ili svrbeža jezika, otekline jezika, usnica, nepca ili ždrijela);

- zahvaćenost dišnog sustava (simptomi astme i alergijskog rinitisa, kašalj, kihanje, curenje i začepljenost nosa);

- simptomi u probavnom sustavu (grčevi, nadimanje, plinovi, zatvor, mučnina, povraćanje i proljev)...

Reakcije se mogu javiti u svakoj životnoj dobi, ali su najčešće u prvim godinama života. U razvijenim zemljama navodi se učestalost tih reakcija u djece od 8 do 28%. Poznato je da djeca koja imaju alergiju na hranu češće imaju atopijski dermatitis ili/i astmu..

Na svaku pojavu nekog od navedenih simptoma, najbolje je obratiti se liječniku.



Alergene namirnice

Dijete može razviti alergiju na svaku namirnicu ako se ona uvede u neprikladnoj dobi, odnosno ako dijete ima obiteljsku sklonost alergijama. Namirnice koje najčešće uzrokuju alergije su: kravlje mlijeko, jaja, ribe, rakovi i školjke, žitarice, soja, kikiriki, orasi, bademi, lješnjaci i jagode. Alergijske reakcije na hranu nerijetko su uzrokovane i dodacima (aditivima) hrani, konzervansima i bojama te se pojavljuju u oko 1% djece. Smatra se da je učestalost reakcija na aditive u hrani zapravo veća, ali se zbog nedostatnih i nestandardiziranih testova rjeđe dokazuju.


Alergija na kravlje mlijeko javlja se u oko 2,5% dojenčadi i u djece do druge godine života. To je najčešća alergijska reakcija u djece te dobi. Objašnjava se činjenicom da su bjelančevine kravljeg mlijeka najčešće prve strane bjelančevine s kojima dolazimo u kontakt. U kravljem mlijeku nalazi se dvadeset__ak tvari koje mogu uzrokovati alergijsku reakciju, a njihova se alergogenost ne umanjuje pasterizacijom. Oko 50% bolesnika alergičnih na kravlje mlijeko, alergično je i na kozje mlijeko. U oko 50% bolesnika koji su zbog alergije na kravlje mlijeko uzimali sojino mlijeko, razvije se osjetljivost i na soju. Na sreću, preosjetljivost na kravlje mlijeko često nije trajna. Oko 85% djece kojoj je bila dokazana alergija na kravlje mlijeko prestaje biti alergično do treće godine, pa nakon toga mogu konzumirati kravlje mlijeko bez posljedica.


Čest uzrok alergijskim reakcijama su i jaja. Češća je alergija na bjelanjak nego na žumanjak jajeta. Zanimljivo je da bolesnici alergični na jaja često imaju pozitivne kožne alergijske testove na piletinu, iako piletinu mogu jesti bez alergijskih reakcija.

Neželjene reakcije na ribu, školjke ili rakove mogu biti alergijske i nealergijske prirode. Neke osobe nakon konzumiranja tih namirnica (plava riba, dagnje, škampi) mogu osjetiti mučninu, povraćati, imati grčeve i urtikariju. Mogu se pojaviti i vrlo ozbiljne alergijske reakcije, osobito na ribu, rakove (riječni i morski rakovi, jastog, škampi), školjke (dagnje, kamenice, priljepci) te na hobotnicu i lignje. Te su reakcije češće u osoba koje konzumiraju veće količine tih namirnica. Alergijske reakcije na ribu najčešće se pripisuju pastrvi, lososu, bijeloj ribi, štuki, srdeli, inćunu, brancinu, tuni itd. Neki alergeni riba su termostabilni, a drugi termičkom obradom gube alergogenost. Dijete može biti alergično na samo jednu vrstu ribe ili na ribe različitih vrsta.


Od voća, najčešće alergijske reakcije uzrokuju kikiriki, lješnjak, orah, badem, jagoda i kivi. U mlađim dobnim skupinama češće su reakcije na brašno (pšenično, ječmeno, kukuruzno), rajčicu, peršin, gorušicu (senf) itd.

IZVORNA PORUKA: teacher75

evo jos:

Što ne nuditi na početku?

Nije preporučljivo dodavati sol u prehranu djece do godine dana jer funkcije bubrega nisu dovoljno razvijene, a s druge strane razvija se okus za jače slano. Dijete do 12 mjeseci starosti treba unijeti manje od 1 gram soli dnevno. Imajući u vidu da su mnoge namirnice koje dijete konzumira već posoljene (npr. kruh) te da majčino mlijeko ili dojenačka formula sadrže dovoljne količine soli, svako dodatno soljenje djetetove hrane bilo bi preveliko opterećenje za bubrege što može predstavljati početni mehanizam nastanka povišenog krvnog tlaka.

Ako kupujete gotove kašice za djecu, posebno pripazite na količinu soli u njima, jer je prečesto ta hrana presoljena. Hrana koja ima previše soli je ona koja ima 0,'''' grama (ili više) natrija na 100 grama, a hrana koja ima malo soli je ona koja ima 0,1 gram (ili manje) natrija na 100 grama.

Djeci nije potrebno dodavati ni šećer. Važno je da okuse namirnice u punini okusa, bez dodane soli ili šećera. Ne zaboravite da će djeca cijeloga života imati prilike konzumirati slatko i da je u početku važno da nauče jesti zdravo, u nadi da će te navike zadržati i poslije u životu. Ako dijete najprije proba zaslađene namirnice, vrlo vjerojatno ih poslije neće prihvatiti bez šećera. Kao što će i teže prihvatiti vodu ako je u početku dohrane naviklo na slatke sokove ili čajeve.

Neka vaš izbor budu zdrave namirnice i voda, a tek poslije, kad dijete bude starije, samo će upoznati svijet slatkiša. Neka istraživanja pokazuju da konzumacija šećera utječe na zdravlje kostiju i zubi, budući da tijelo iz njih izvlači kalcij da bi se zadržao dobar omjer nutrijenata u krvi.

Prije djetetovog prvog rođendana ne nudite kravlje mlijeko, agrume ni med. Kravlje mlijeko nije dobar izvor željeza, pa njegova upotreba u prehrani djece može izazvati anemiju. Agrumi mogu izazvati pojavu bolnog pelenskog osipa, a med može sadržavati spore koje uzrokuju botulizam.

Izbjegavajte djeci mlađoj od 10 mjeseci pripremati obroke od špinata, repe, cikle ili blitve jer te namirnice mogu sadržavati potencijalno škodljive spojeve iz tla.

Ne nudite im grickalice: smoki, štapiće, čipseve, bombone itd., koji, osim što mogu uzrokovati gušenje, imaju veliku energetsku vrijednost, a vrlo malu nutritivnu. Dijete njima ne unosi dovoljnu količinu nutrijenata potrebnih za rast i razvoj, ali zato unosi preveliku količinu energije i potencijalno alergogenih sastojaka, a često i sol. Isto je i sa slatkišima kao što su lizalice, čokolade, keksi, kolači, kupovni pudinzi i voćni jogurti.

IZVORNA PORUKA: leona81

Prije djetetovog prvog rođendana ne nudite kravlje mlijeko, agrume ni med. Kravlje mlijeko nije dobar izvor željeza, pa njegova upotreba u prehrani djece može izazvati anemiju. Agrumi mogu izazvati pojavu bolnog pelenskog osipa, a med može sadržavati spore koje uzrokuju botulizam.

ovo je isto u svim tablicama koje sam dosad nasla tako da mi nije jasno zasto davati kravlje mlijeko prije godine dana???tako je nama i nasa pedijatrica rekla...upozorila nas je jos na jaje, paradajz i jagode...ostalo je rekla da pratimo tablice ali da je ovo najbitnije, i da se cuvamo piletine koja nije domaca...

ja jos pored toga pazim na gluten...iako su tu bas podijeljena misljenja, a moja beba nije iskljucivo dojena '''' mj...tako da sam tu u dilemi...

ja pazim na ovo sve prvenstveno jer u cijeloj mojoj porodici ima jako puno alergija na svasta nesto...pa sam i ja alergicna i smeta mi jako puno stvari a mlijeko je prvo na listi...mislim da sam razvila i intoleranciju na odredjenu hranu ali o tome ne bih previse dok ne budem uradila testove...sve ovo ima veze s mojom nepravilnom prehranom od rodjenja...isto tako vjerujem da su ljudi razliciti i da je za nekoga nesto otrov a za nekoga lijek...

IZVORNA PORUKA: leona81

IZVORNA PORUKA: teacher75

tablice ne mogu biti smijesne ako ih rade strucnjaci, nutricionisti i doktori. to sto su razlicite, vjerovatno je od drzave do drzave, pa se vode tim da uvode neke namirnice ranije koje su kod njih domace i koje organizam genetski lakse podnosi. kad se ne bi gledale tablice, onda bi odmah bebi sa 3-4 mjeseca davali buraniju, grah, meso itd... jer to raste u nasoj basti...slazem se da nisu potrebe svake bebe jednake, neke imaju veci apetit pa im mame ranije pocinju uvoditi dohranu. moja lana je po svim standardima od rodjenja bila prosjecna beba i tablica dohrane joj savrseno odgovara, kao i dojenje prvih '''' mjeseci, uopce nije bilo potrebe za zurbom...

potpisujem...moja beba je super napredovala ali sam ja malo ranije pocela s dohranom jer sam osjetila da je spremna za to...1, 2 kasikice, pa nakon vise od mjesec tek prvi obrok...nikad nije vracala jezikom i i dalje je dojila jednako...jos uvijek nemamo cijela 2 obroka, voce jedemo super a povrce nekad manje nekad vise...

IZVORNA PORUKA: myb@by

IZVORNA PORUKA: teacher75

tablice ne mogu biti smijesne ako ih rade strucnjaci, nutricionisti i doktori. to sto su razlicite, vjerovatno je od drzave do drzave, pa se vode tim da uvode neke namirnice ranije koje su kod njih domace i koje organizam genetski lakse podnosi. kad se ne bi gledale tablice, onda bi odmah bebi sa 3-4 mjeseca davali buraniju, grah, meso itd... jer to raste u nasoj basti...slazem se da nisu potrebe svake bebe jednake, neke imaju veci apetit pa im mame ranije pocinju uvoditi dohranu. moja lana je po svim standardima od rodjenja bila prosjecna beba i tablica dohrane joj savrseno odgovara, kao i dojenje prvih '''' mjeseci, uopce nije bilo potrebe za zurbom...

Iznijela sam samo svoje misljenje, a naravno da nisam ludjakinja da bebi od 4 mjeseca dajem grah, meso,grasak itd. A sto se mlijeka tice, smatram da je bebi bolje da pije kravlje mlijeko,nego hapu napravljenu od ad, koja se dobije hemijskim putem

IZVORNA PORUKA: delly

da komentiram post iznad , da svaka tablica je malo razlicita sve je to ono "otprilike" a nije  ni do drzave ni do tablice , na to bi mi trebali gledati kao na  kartu kad negdje  putujemo ,to nas vodi , to je meni vazno dok evo kolegica koja zivi u swetskoj mene zove  (djeca su nam razlika moja starija 5 dana) kako njena jede  graha  i corbe od 3 mjeseca  i pite naveliko . reko ok super . cjelo jaje od 4. mj . ma daj uzaludno ,a djete nije htjela ni da pokusa dojiti , i govori kako je mala bolja od moje, to me naljutilo i rekla sam joj nek se malo skoluje, mala joj ima problema sa stomacicem i pitam se zasto . ,.  sve je to od roditelja do roditelja, evo npr. ja sam sve voce osim lubenice  davala maloj mjesano u kasice, i jagode ,maline,kupine,borovnice . po ovdje kalendaru idu od ''''-8 mj . i proslo je ok . dok jaje jos nismo bas  probali samo trunku jucer, a tako i kravlje mlijeko , a dok smo jeli svu ribu ,i meso .
neki ljudi neznaju zasto se ovo vodi , nezele da znaju . oni misle da su neko i nesto zato sto djete jede sve pa tako slatko i slano. pa ponudi bilo kojem djetetu sladoled ili slanije jelo smazace bez po muke ..kad je gladno    
svatko je za sebe najbolja majka , i samo majka djeteta zna sta je za nju najbolje .