Prehrana beba
1
09.09.2008, 09:06
Amelaa RR
3309
Prehrana beba tijekom ljetnih mjeseci 
Dohrana je sve čime se dojenče hrani, a nije mlijeko.
Dohranu ne treba započeti prije kraja četvrtog mjeseca jer ona ne donosi nikakve prednosti, a mora se početi najkasnije do kraja šestog mjeseca jer poslije tog vremena samo mlijeko, bez obzira na oblik i pripremu, više ne može potpuno zadovoljiti prehrambene potrebe starijeg dojenčeta. Novije pedijatrijske škole zagovaraju što kasnije uvođenje dohrane, naime dok majka ima mlijeka, nije potrebno uvoditi dohranu, pod uvjetom da beba napreduje, što podrazumijeva dobivanje na težini, uredan rast i razvoj psihofizičkih obilježja pojedinog razvojnog doba. Ako majka primjećuje da je beba nemirna, da se učestalo budi neovisno o podoju, da je nemirna i nezadovoljna, treba zatražiti savjet i mišljenje specijaliste pedijatra o uvođenju dohrane za svog mališana.
KAKO UVODITI NAMIRNICE?
Uvođenje namirnica treba provoditi postupno, često se dešava da majke žure s dohranom, što se u velikom broju slučajeva pokazalo neispravno i loše. Naime i odrasle osobe vrlo oprezno i postupno iskušavaju nove namirnice, pokušavaju priviknuti osjetila na nove okuse, mirise i izglede pojedinih namirnica koje nisu konzumirali. U gastronomiji ne postoji uzalud izraz degustacija, koji u sebi sadržava sve gore navedeno. Ujedno, uvođenje novih namirnica za mališana može i treba biti sredstvo učenja ne samo na nove prehrambene proizvode i prehrambene namirnice, već metoda učenja i stimulacije senzomotoričkih, kognitivnih i psihosocijalnih vještina .
Nekoć su majke zbog nemogućnosti nabavljanja gotovih proizvoda na tržištu samostalno cijedilil voćne sokove, gubeći jako puno vremena da bi njihov mališan osjetio novi okus i dobio najhranjivije i najbolje iz voća. Danas na tržištu imamo mnoge proizvođače koji nude prirodne sokove po različitim cijenama. Nužan je oprez jer nije pravilo, da sve ono što je na deklaraciji, odgovara stvarnim prehrambenim vrijednostima. Ujedno postoje mnogi koji svojim dugogodiπnjim iskustvom i stečenom reputacijijom na tržištu čuvaju ugled tvrtke i nastoje jamčiti kvalitetu i sastav pojedinih proizvoda.
POZITIVNA OBITELJSKA ANAMNEZA - ALERGIJA
Važno je imati na umu, ako ste kao dijete imali alergiske reakcije na hranu ili netko iz Vaše uže obitelje s Vaše ili muževe strane, vjerojatnost na pojavu alergije u Vašeg mališana je velika.
Stoga pridržavajte se pravila o postupnom uvođenju dohrane i nove namirnice uvodite kasnije, a s citrusnim voćem, orašastim voćem, jajima, ribom, komercijalnim kravljim mlijekom i glutenskim žitaricama ne trebate početi prije kraja prve godine.
VOĆE
Nekoć se voće uvodilo vrlo rano u dohranu, s navršenih četiri mjeseca, ono je na početku bilo kao dopuna mliječnom obroku. Današnje pedijatrijske škole ne dijele to mišljenje, naime tek kad beba uz majčino mlijeko ne dobiva na tjelesnoj težini, savjetuje se dohrana umjetnim mliječnim pripravcima te voćni sokovi kao nadopuna dobivaju svoje mjesto od šestog mjeseca, prema preporuci nekih stručnjaka još i kasnije.
Voće je zasigurno važan izvor energije, vitamina, minerala i vlakana koja su korisna za pravilnu probavu.
reakcije probave na novu hranu (trbušni grčevi, proljev). Jedan od razloga je naglo uvođenje voćnih kaπica, naime mlade majke nakon što su dale svojim mališanima da isprobaju voćni sok, prelaze odmah i naglo na voćne kašice. Bebe često nakon takvih obroka imaju ponekad grčeve uz učestale stolice. Da bi navedeno izbjegli, ako se odlučite na uvođenje voća preporučamo, da voće ponudite u prijepodnevnim satima. Citrusno voće (limun, naranđa, mandarina, grejp) valja izbjegavati u obiteljima s alergijskim reakcijama.
Povrće se nekoć uvodilo u prehranu beba nakon 5. mjeseca života. Danas pravilo vrijedi jednako kao i za voće, što kasnije ako je dijete na majčinom mlijeku.
Povrće je kalorijski manje bogato u odnosu na voće, ali sadrži puno vitamina, minerala, vode i balastnih tvari, što je vrlo važno za pravilnu i redovitu probavu. Ako ste ipak dobili preporuku od pedijatra, da krenete s uvođenjem povrća u prehranu Vašeg mališana, onda je najbolje u vrijeme ručka količinu postupno povećavajte tako da u sljedećim tjednima, povečavajući količinu, u potpunosti zamijenite jedan mliječni obrok.
ŽITARICE
Vaše majke će Vam zasigurno reći kako su žitarice uvodili u prehranu oko četvrtog mjeseca života. Često su se u kućnim radinostima mljeli keksi i koristili kao nadopuna mliječnom obroku. To je često uvjetovalo ranu pretilost beba i nezadovoljstvo pedijatara. Je li danas tako? Danas se žitarice također uvode puno kasnije. Uloga žitarica je kompleksna, one su važan izvor ugljikohidrata, vitamina B-kompleksa i biljnih bjelančevina.
Ako ste odlučili uvesti žitarice, odaberite one koje ne sadrže gluten ( rižu, kukuruz).
Žitarice koje sadrže gluten (pšenica, ječam, raž ) uvodite u prehranu tek nakon
prve godine života.
Žitno-mliječni ili žitno voćni obrok uvijek ponudite bebi u početku tijekom jutra, a žitno-mliječni za večernji obrok.
Na tržištu je široka paleta mliječnih i žitnih kašica prilagođenih dobi djeteta, no prije nego donesete odluku, potražite savjet stručnjaka .
MESO I RIBA
Meso i riba su važan izvor željeza, animalnih bjelančevina i vitamina B-kompleksa.
Meso možete ponudit bebi ako ste dobili savjet pedijatra, da možete početi s dohranom, započnite s bijelim pilećim mesom, purećim mesom, mesom kunića, mladog teleta, te bijelom ribom, a plavu ribu neka Vaš mališan konzumira što kasnije
e bas ti puno hvala visnja 
