Kako prepoznati autisticno djete,kakvo je stanje u bosni...postoje li neke institucije koje pomazu takvoj djeci???

http://medicinaa.blogger.ba/arhiva/2007/10/03/1157433
http://www.koracinade.ba/Default.aspx?IDContent=6
Mislim da ces ovdje naci korisne informacije.A ako smijem pitati zasto ti to treba?Jeli sve ok?

< Poruku je uredio mamyca -- 6.11.2008 11:13:23 >

_____________________________

Hamza 11.3.2008.

travničanka, iskreno-ja radim u školi i nikad nismo imali neko predavanje o autizmu A barem smo mi u školi ti koji s djecom ( poslije roditelja ) provode najviše vremena i upoznaju njihov karakter i osobine. Trebali bismo znati kako prepoznati i pomoći djetetu, zar ne...

Sve što znam , pročitala sam na Internetu i naravno da bih tako mogla prepoznati dijete-autistu. A pomoći mu možda djelimično, nažalost.





_____________________________

23.4.2008. A.O. promijenio moj svijet :)
14.4.2014. Z. promijenila našu planetu :)

Pitam onako cisto iz znatizelje...zanima me kako to kod nas funkcionise,imaju li takva djeca adekvatnu pomoc ili su prepusteni sami sebi.

Moja radna kolegica ima troje djece,i zadnje djete ima dvije godine i neki dan nam je rekla da je dijete autisticno.Dijete je dobilo specijalnu pomoc od logopeda do specijalni psihologa koji rade sa djetetom,tako da mi nesto na um pade kakvo je stanje kod nas postoji li ijedna institucija koja se brine za takvu djecu.

Hej mamyce....sve je ok ,hvala bogu dragom samo neka su nam zivi i zdravi nasi mali pacici.
Veliki pozdrav od mene!!!!

Mislim da nema .Bas sam sad gledala na internetu i zalosno je koliko se slabo paznje obraca na to. A jadnim roditeljima ne preostaje nista drugo nego privatno to rjesavati ili u drugim drzavama.Nisam nasla nikakvu organizaciju kod nas,ako nadjem javit cu ti.

Drago mi je sto je sve ok sa tvojom djecom,bila sam se zabrinula,zao mi je zbog sina tvoje prijateljice.Nadam se da ce se stanje popraviti.


< Poruku je uredio mamyca -- 6.11.2008 11:35:22 >

_____________________________

Hamza 11.3.2008.

Ma ima sigurno neka pomoć, ali traje sto god.dok se stanje uopšte utvrdi i dok se riješe papiri ,a nekad roditelji negiraju stanje pa je to otežavajuća okolnost

_____________________________

23.4.2008. A.O. promijenio moj svijet :)
14.4.2014. Z. promijenila našu planetu :)

Evo jos nesto.

http://nasaradost.blogger.ba/arhiva/2008/09/25

http://webpediatrics.com/autismCRO.html

http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/436/

Sad sam opet trazila i stvarno nisam uspjela nista pronaci,osim cinjenice da postoji centar za djecu sa visestrukim smetnjama,u predhodnom postu sam stavila njihovu stranicu i oni pomazu djeci sa autizmom.


< Poruku je uredio mamyca -- 6.11.2008 11:58:57 >

_____________________________

Hamza 11.3.2008.

Ja znam da postoji Udrzenje roditelja djece i osoba u autisticnom spektru (URDAS) ali ne znam kako i sta tacno rade. Nedavno smo dobili od njih jedan dopis "10 stvari koje dijete sa autizmom hoce da znas"

Da,ali to je organizacija roditelja,nazalost vidim da opet nema spacijalista za to kod nas.
http://www.sarajevo-x.com/clanak/080402083


_____________________________

Hamza 11.3.2008.

Ja sam bila uciteljica djetetu cija je dijagnoza autizam. Njegovi roditelji i ja kao ucitelj nismo imali nikakvu pomoc i podrsku, bili smo prepusteni sebi. Tek odnedavno po skolama dolaze povremeno logopedi, ali to nije dovoljno. 

_____________________________

Volite svoju djecu i kad su kriva, jer će ih život kažnjavati i kad nisu.

smatram da se danas dijagnoze autizma olako daju,
posebno u predskolskim ustanovama

tom djetetu su dvije godine, cini mi se,
mislim da je dijete suvise maleno za tako tesku dijagnozu

nazalost, postoji preko stotinu oblika autizma i svaki je prica za sebe
od blagog, gdje se osoba sasvim normalno moze integrisati u drustvo
do jakog stepena gdje je neophodna hospitalizacija i stalna strucna pomoc

ali vazno je znati da to nije bolest, nego stanje

koliko se ja sjecam momak moje kolegice pedagogice radio je u ustanovi koja se bavi autistisnom djecom u sarajevu.nije posebna skola vec cini mi se da radi u sklopu neke druge skole koji se bave specijalnom pedagogijom.to sam cula 2006 tako da ne znam kako to funkcionise

_____________________________

kisik je pronadjen u 18 vijeku...kako smo do tada disali-nije poznato

Na 10 000 novorođenih beba 10 beba je sa autizmom.
Kako prepoznati autistično dijete?
- oštećenje verbalnih i neverbalnih oblika ponašanja
- nama nikakvih interakcija sa vršnjacima
- nema interesa i uživanja u društvenim igrama
- govor dosta kasni
- stereotipni govor (ponavljanje riječi i rečenica)
- trajna zaokupljenost jednim predmetom ili dijelom predmeta
- nema spoznaje svijeta oko sebe
- nema svjesnost o vlastitom pamćenju, samo mehaničko pamćenje
- ne razumiju tuđe emocije pa na njih ne reaguju.

Stanje u Bosni je katastrofalno po pitanju osoba sa posebnim potrebama. Samo se pričalo o inkluziji (uključivanje ovih osoba u redovne škole) a još uvijek vlada segregacija. Ova djeca su prepuštena sama sebi i njihovim roditeljima, bez stručne pomoći. U Tuzli pri Zavodu za obrazovanje djece s posebnim potrebama ima jedno odjeljenje za autizam i jedna redovna škola O.Š. "Simin Han"koja radi po inkluzivnom planu i programu, u koju dolaze djeca i po 30km udaljena od škole. Još uvijek se kod nas  ministarstvo obrazovanja oslanja na to nemamo para (sirotinja) da zapošljavamo stručni kadar u redovne škole a i ni za posebna pomagala, sredstva koje trebaju ove osobe.

Nova sam ovdje,nadam se da mi nitko nece zamjeriti sto se uplicem u ovu raspravu obzirom da imam dvoje prekrasne i zdrave djece.Ono sto bih htijela podjeliti sa vama nije moje roditeljsko iskustvo sa djetetom kojem je dijagnosticiran autizam,vec iskustvo moje najbolje prijateljice.Njen sin ima 4g,naucili smo da je to bolest koja je drukcija za svako dijete upravo zato jer ima toliko nijansi i sitnica koje ih cine drasticno razlicitima bez obzira na osnovne tocke te bolesti koje su kod vecine slicne.U ovom slucaju se radi o blizancima od kojih je jedno posve zdravo i extreno napredno djete u odnosu na svoje vrsnjake.Zbog cega je mozda ova dijagnoza kod drugog djeteta bila jos veci sok za roditelje.
U stvari htjela sam vam reci da se u njihovoj obitelji pojavila nova nada,u Njemackoj,a cujem i u Beogradu se radi presadivanje maticnih celija,moji prijatelji su odlucili isprobati srecu sa tom operacijom. Svi drzimo palceve da im to uspije!
On malo nesto govori,vise su to neki zvukovi nego govor,ima fenomenalnu motoriku,jos uvijek nosi pelene,jede samo kasice,satima vrti okrugle predmete...ali oduvjek ostvaruje eay kontakt sa roditeljima i osobama koje su cesto u obitelji kao prijatelji,otkrili smo da shvaca humor!!!! Kad je nesto smjesno nasmije se ako se i nitko drugi nije nasmijao.Ne zna se sam obuti ili obuci, ali je izrazito pazljiv kad su druga djeca u blizini dok trci i dok se igra da ih ne gurne,nikada nikoga nije ozljedio.Opcenito je izrazito njezan i pazljiv.

Bilo bi mi jako drago ako bi mi se javio netko tko je mozda vec bio na presadivanju maticnih celija,mislimda je jako vazno da ljudi izmjenjuju informacije i iskustva,pozitivna i negativna.

Znaci Roditelji su najčešće ti koji uoče prve poremećaje u razvoju deteta i to u prvoj ili drugoj godini života. Rano otkrivanje autizma je veoma bitno za dalji tok života jer detetu daje mogućnost da stekne određene socijalne veštine i samostalnost. Glavni problem kod autistične dece je otsustvo socijalnih veština, koji se počinje uočavati još u ranom detinjstvu. Autistične bebe pokazuju manje pažnje na socijalnu stimulaciju, manja je reakcija gestovima, osmehom i pogledom i slabije odgovaraju na poziv vlastitim imenom. Kod mlađe dece s autizmom često je prisutan nedostatak kontakta očima, otsustvo govora tela i skloni su korišćenju tuđe ruke ili tela kao pomagala.     Učestalo slaganje objekata može ukazivati na autizam. Autistična deca stara tri do pet godina, neće spontano prilaziti drugima, i odgovarati na emocije i oponašati druge ljude. Ali ona mogu razviti privrženost osobama koje su im primarni negovatelji ( obično jedan ili oba roditelja). Autistična deca ne vole biti sama. Ali kod njih je izražen problem sklapanja i održavanja prijateljstava. Za njih je merilo prijateljstva kvalitet prijateljstva a ne broj prijateljstava. Manji deo dece s autizmom je sklon agresiji i autoagresiji oko 30% slučajeva dece može ispoljiti agresivno ponašanje u kraćim intervalima. Otprilike polovina roditelja dece s autizmomom neobično ponašanje svoje dece primeti do starosti od 18 meseci, a oko četiri petine do 24 meseca. Bebe izdvaja deficit u zajedničkoj pažnji, odnosno, ako roditelj uperi prstom i kaže "Gledaj!", dete neće reagovati ili će gledati prst.  Neki od uobičajeni znakova, koji ako se uoče zahtevaju stručnu pomoć lekara: Nema "brbljanja" do 12 meseciNema gestikulacija (upiranje prstom, mahanje rukom pozdravnih poruka i sl.) do 12 meseciNeprogovara ni jednu reč do 16 meseciBez spontanih fraza od dve reči do 24 mesecaGubitak bilo koje jezičke ili socijalne veštine u bilo kom uzrastu.       Pored navedenog Autizam karakterišu i sledeći oblici ponavljajućeg ponašanja: Stereotipija - kretnje bez svrhe poput lupkanja rukama, vrtenja glavom, ljuljanje telom ili okretanje tanjiraKompulzivno ponašanje -se odvija namerno i po pravilima, to je slaganje objekata u određenom reduJednoličnost - otpor prema promeni, na primer odbijanje premeštanja nameštaja ili dete odbija da se prekine u određenoj radnji.Ritualno ponasanje- predstavlja izvođenje dnevnih aktivnosti uvek istim redom, rutina, poput ne menjanja jelovnika ili reda oblačenja.Ograničeno ponašanje - limitirano fokusom, interesom ili aktivnošću, poput prevelike zaokupljenosti sa jednom igračkomAutoagresija - uključuje pokrete koji mogu povrediti osobu. Otprilike 30% osoba s Autizmom u nekim trenucima pribegne autoagresij

Lijepo je da i mi spomenemo, da je danas Svjetski dan autizma

Udruženje roditelja djece i osoba u autističnom spektru u BiH (URDAS) će i ove godine, treći put od Rezolucije UN-a, obilježiti 2. april kao Svjetski dan autizma, saopćeno je iz ovog udruženja. Ove godine Svjetski dan autizma u našoj zemlji se obilježava pod motom: „Mi vjerujemo u njih! (Pomozite nam da razvijemo potencijale djece s autizmom



_____________________________

Sa one strane ideje o dobrim i lošim djelima,
postoji jedno polje. Tamo ćemo se naći

Samo jedna digresija.
02 april je dan svjesnosti o autizmu.
U Zagrebu postoji centar u kojem autistična djeca mogu proći osposobljavanje prema mogućnostima koje imaju. Kod nas takvog centra nema, a inkluzija postoji samo na papiru.

Isto tako ova djeca su u F BiH ( i opet ne u svim kantonima ) imaju obavezno zdravstveno osiguranje samo do 15-te godine života, što je prestrašno.

Dobar dan svima,

javljam se sa slijedećom zamolbom

Da li je tko koristio ovu vrstu liječenja?
 
http://www.xcell-center.com/treatments/diseases-treated/cerebral-palsy.aspx
 
Ima lit e kakva saznanja o tome?
 
na forumu jedna članica je spominjala jednog od blizanaca čiji roditelji su također razmišljali o ovoj vrsti terapije. Molila bih da se javi
 
hvala
lijep pozdrav

Rani znaci autizma

Nije uobičajeno dijagnosticirati autizam prije 3. godine života, budući da su rani simptomi samo pokazatelji mogućih razvojnih teškoća i da se klinička slika razvija sazrijevanjem centralnog nervnog sistema. No rani znakovi su posebno važni za rano otkrivanje djece s razvojnim teškoćama i za pravovremeno uključivanje u ranu intervenciju. Na temelju ranih znakova prepoznavaju se rizična djeca, procjenjuje se i prati njihov razvoj. Na osnovu procjena izrađuju se ciljani rehabilitacijski tretmani koje mobilne službe provode u kući i kojima podučavaju roditelje. Znanstveno je dokazano da se ciljanom ranom intervencijom značajno može poboljšati životni ishod osobe s autizmom. U suvremenoj praksi naglašava se važnost prepoznavanja ranih znakova autizma i uključivanja djeteta u ranu intervenciju čak i prije navršene 1. godine života djeteta.
Neki rani znakovi su specifični za autizam i srodne razvojne poremećaje, a drugi se samo češće javljaju kod određenog broja djece s autizmom:

* Kod rođenja uočen je manji opseg glave, unutar 25 percentila, a onda slijedi nagli rast glave koji se već vidi u 6. mjesecu života, a u dobi od godinu dana dosegne razinu od oko 80 percentila.
* Beba je vrlo mirna i nezahtjevna. Vidljiv je povišen tonus mišića. Spava u neobičnom položaju.
* Dijete ne reagira na glas majke / bliske osobe i ne uspostavlja direktan pogled u oči s majkom / bliskom osobom.
* U dobi od 6. mjeseci dijete se ne smiješi majci / bliskoj osobi koja ga redovito njeguje.
* Ne voli se maziti i sjediti u krilu majke / bliske osobe.
* Dijete je nezahtjevno, gotovo ništa ne traži i uzima ponuđeno, samo se poslužuje onime što želi.
* Izostaje gugutanje do 9. mjeseca i korištenje bilo koje jednostavne geste u dobi od 12. mjeseci: pokazivanje željenog ili zanimljivog objekta, gesta pa-pa na odlasku.
* Često reagira kao da je gluho. Ne reagira na svoje ime.
* Ne boji se nepoznatih osoba ni s navršenih godinu dana.
* U 16. mjesecu života dijete još ne izgovara niti jednu izoliranu riječ ili samo stereotipno ponavlja riječ koju čuje.
* Ne zna koristiti jednostavne igračke, samo ih ispituje, reda ili vrti.
* Igra se samo sam, ne želi prisustvo bliske osobe u igri.
* S dvije godine ne slaže fraze od 2 riječi. Ne govori ili govori repetitivno ili koristi neobične izraze.
* Ne obraća pažnju na odlazak majke / bliske osobe iz prostorije ni s navršene 2 godine.
* Ne dijeli interes za objekt ili akciju s bliskom osobom.
* Ne pokazuje interes za drugu djecu i igru s njima.
* Ne igra se igara pretvaranja i ne koristi igračke kao zamjene za predmete.
* Pokazuje izljeve bijesa bez posebnog, jasnog razloga.
* Pokazuje opsesivne interese za pojedine objekte i podražaje.
* Pokazuje pretjerane reakcije na pojedine podražaje.
* Često je hiperaktivno i nemirno iako postoje situacije smirenosti i usmjerenosti pažnje.
* Jako se veže za dnevne rutine i ne prihvaća promjene.
* Repetitivno se kreće, vrti oko svoje osi, leprša rukama ili prstima, neprestano vrti kosu, tapka po nekom mjestu na sebi i sl.
* Nakon neupadljivog, relativno normalnog ranog razvoja, prije 2. ili između 2. i 3. godine života pokazuje nazadovanje u razvoju govora i ranije usvojenim socijalnim vještinama i toaletnim navikama.

Kod Asperger sindroma jezični razvoj djeluje relativno normalno, nazadovanje u socijalnim vještinama i općem ponašanju vidi se između 3. i 4. godine života.

_____________________________

♥ Masterpiece - 03.09.2009.♥
Ako već tučete decu, tucite ih bez razloga, jer su svi drugi razlozi gluplji.

Susretala sam se sa djecom koja imaju autizam i moram naglasiti da su različiti, kao što se inače razlikuju djeca- neka su aktivnija, neki su nemirni pa vam treba dosta više strpljenja, neka su poslušna, neki su mirniji itd da ne nabrajam.

sada radim sa učenikom koji je aktivan i traži kontakt što je dobro jer se može mnogo toga postići. Probat ću malo približiti kako raditi i kako se ponašati kada se susretnete sa djetetom koje ima autizam.

1. Nikada ne srljajte naglo prema tom djetetu, on ima svoj svijet i nenarušavajte ga, nema grljenja, maženja, dodirivanja, povišenih tonova, držite rastojanje dok ne uspostavite dobar kontakt a za to vam treba vremena. Vi ste samo pasivni posmatrač a on/ona vas ipak potajno i na par sekundi posmatra iako vam se čini da uopšte ne gleda u vas .

2. Dijete mora biti u svojoj sredini svaka nova sredina je za njega stres

3. Manji broj ove djece ima autoagresiju koja nastaje iz nezadovoljene potrebe, iz nekog protesta jer ne zna reći neću, ne mogu, ne znam ja to... i to je njegov način komunikacije. Moj učenik nažalost ima autoagresiju i svaki put je bila izazvana kad mu dam neku uputu da nešto uradi počinje da se udara, lupa nogom od pod.
Kako spriječiti? Metode su različite, moj učenik se boji štapa dovoljno je da povisim ton i da pokažem štap, naravno da neće prestati odmah, nekad traje 5 min a nekad i pravo dugo...Kada traje duže znam ga obuhvatiti rukama i uvedem ga u sobu, ne dam mu izaći dok se ne smiri ali to radite samo kada odmjerite pravu situaciju i vrijeme da mu se približite, inače držite rastojanje od 1m.

Poslije toga slijedi faza ignorisanja, ne želite kontakt, ni igru, ljuti ste, zbog tog njegovog ponašanja, on vas posmatra i kroz 15-30min. samoincijativno traži kontakt (moj učenik doće do mene, dotakne me i tako me poziva u igru)

4. u radu sa ovom djecom svaki zadatak ide uz poticaj-stimulaciju-nagradu-relaksaciju...
Poticaj je npr. "oboji jabuku"- predhodno ste na papiru nacrtali jabuku (poruka je kratka i jasna)
stimulacija je - "bravo" "daj pet"
nagrada je npr.1 bombona
relaksacija - igra

5. Kada vidite da je nezainteresovan za rad odustanite, pustite ga da slaže neke predmete što voli ili da gleda u svoje ruke to često rade ili se vrte u krug.



Moram da se pohvalim ostvarila sam dobar kontakt sa svojim novim učenikom, autoagresija zadnja 2 dana nije nikako bila prisutna , što ne znači da se ona neće vraćati, hoće sigurno, ali je postao svjestan da mu to kod mene ne prolazi, sada čim primjetim da mu dolazi to stanje kažem "neću se igrat" i on na mom ponašanju, faci to vidi i kaže "dobro dijete" ja ga tad poškakljam jer to voli i kažem "da dobro dijete" "idemo se igrati". Moram naglasiti da se sa ovim djetetom dosta radilo prije mene, dosta je samostalan, hoće da uči i tako da nemam problema osim te autoagresije koja je nadam se faza i koja će proći...

Fascinantno!
Ja (i kolege) radimo sa grupom djece kod kojih se sumnja na autizam, u rasponu od 3 do 6 godina.
Jedan dječak ima dijagnozu, a ostali znake koji jasno indiciraju na poremećaj iz autističnog spektra.
Jaaako različiti karakteri i reakcije. Gledati napredak u ponašanju kod autističnog djeteta je nezamislivo iskustvo!



_____________________________

♥ Masterpiece - 03.09.2009.♥
Ako već tučete decu, tucite ih bez razloga, jer su svi drugi razlozi gluplji.

didaktički materijal ...







sa djetetom koje ima autizam najbolje se sporazumjevati pomoću slika, prvo ide učenje pojmova tako što uzmete njegovu ruku i pokazujete na sliku i izgovarate pojam, poslije on sam pokazuje kad tražite određeni pojam...Pazite dobro da vam nedostaje koja slika oni su perfekcionisti sve slažu, sve mora da je u redu i fino složeno...npr. ova zadnja vježba gdje treba da se prepoznaju sličice i pridruže istoj, ako nemate sve slike nemojte ni raditi tu vježbu jer će on uporno tražiti sliku koja mu nedostaje i ako je nema izaziva kod njega bijes

i još neki radni listići

vidno- motorna koordinacija

vidna diskriminacija

pojmovi i slova

vidna asocijacija

crtanje oblika

vježba za motoriku

prepoznavanje predmeta