Alergija na nikl je najčešća kontaktna alergija od koje boluje oko 10% stanovništva, a koja se odgovarajućim ponašanjem može dovesti pod kontrolu.
Povećan rizik dobijanja alergije imaju prije svega djevojke i djevojčice koje imaju preosjetljivu kožu.
Već svaka peta žena danas ima ovu alergiju.
Nikl je metal koji se često nalazi u nakitu, naočalama, satovima, dugmadi, konzervama, suđu i na žalost još uvijek u mnogim kozmetičkim produktima.
Po zakonu Evropske zajednice, zabranjeno je prodavati produkte koji na svojoj površini imaju nikl.
Ipak i pored zakona, na tržištu se još uvijek mogu naći stvari, posebno nakit, koji ispuštaju nikl iz sebe i dovode do pojavljivanja simptoma alergije.
Nikl se lako topi u vodi, što je jedan od razloga što se veliki broj alergija na nikl javlja u ljetnim danima, kada dolazi do pojačanog znojenja.
Znoj dovodi do otapanja nikla na primjer iz dugmadi te dolazi do alergijske reakcije.
Modni nakit je uglavnom napravljen od jeftinih legura koje skoro uvijek imaju nikl u sebi.
Za pojavljivanje alergijske reakcije je odlučujuće koliko se nikla rastopi na površini nakita.
Postoje zaštitni lakovi koji sprječavaju topljenje nikla, koje opet čestim nošenjem nakita može spasti. Zbog toga se može alergično reagovati i na nakit koji se dugo bez problema nosio.
Nikl se nalazi i u mnogim namirnicama, ali ipak rijetko dolazi do alergičnih reakcija na nikl u hrani.
Imuni sistem reaguje na strane, ali neštetne supstance za tijelo, alergene, na koje zdravo tijelo uopšte ne reaguje.
Da bi došlo do nastanka alergije, tijelo mora prvo reagovati osjetljivo na kontaktni alergen, u ovom slučaju nikl.
Nikl obično tek nakon višemjesečnog kontakta dovodi do senzibilizacije, što znači da alergija ne nastaje prvim nošenjem nakita.
Alergija se ispoljava alergijskim kontaktnim ekcemom sa crvenilom, svrabom, plikovima.
Koža u okolini ekcema može biti natečena.
Ekcem može preći u hronični time što se upala širi sa prvobitnog mjesta, koža postaje suha, peruta se i boli.
Reakcija je uglavnom ograničena na mjesta kontakta između alergena i kože.
Za razliku od mnogih drugih alergija, kod alergije na nikl ne dolazi do stvaranja antitijela, nego su takozvane T ćelije imunog sistema odgovorne za alergičnu reakciju.
Dijagnozu postavlja ljekar na osnovu simptoma i alergijskog testa na koži.
Vjerovatno postoji i genetska predispozicija za nastanak nikel alergije. Ukoliko su oba roditelja alergični, vjerovatnoća da će dijete dobiti alergiju je između 50 i 70%.
Jedina prevencija alergije je izbjegavanje nikla.
Terapija akutne alergije je uglavnom kremama sa glukokortikoidima, koje djeluju jako brzo, tako da se uglavnom koriste samo nekoliko dana. U tom slučaju se ne očekuju nuspojave glukokortikoida.
Ukoliko se radi o ekcemu na rukama, krema se može na večer nanijeti, obući pamučne rukavice i ostaviti da djeluje preko noći.
Protiv svraba djeluju antihistaminici.
Hladne obloge i losioni koji hlade dodatno pomažu.
Terapija pomaže samo u borbi protiv simptoma, a ne protiv uzroka.
Šanse da dođe do nestajanja alergije zavise od toga koliko se može izbjeći kontakt sa supstancom koja je prouzrokuje.
(zdravlje.at)
_____________________________
1. ICSI Bahceci-Sarajevo
22.07.2013pocetak bockanja
04.11.2013 Beta 1:(
2. ICSI Bahceci-Sarajevo
26.06.2015 - Beta 73-80 biohem
3. 17.11.2015 Beta 0,1
4. 30.09.2016 Beta pozitivna
10.11.2016 Spontan
5. 2018 FETBahceci Beta pozitivna