Čak i prije nego što malo stvorenje zaviri u ovaj svijet, mora se dobro pripremiti za život u njemu. Zato ono uči i nauči mnogo različitih, važnih stvari već u maminom stomaku. Provjerite šta će vaše malo biće usvojiti „tamo“. Bićete iznenađeni...

Verovatno nećete naći nijednu buduću mamu ili budućeg tatu koji ne razgovaraju sa svojom tačkicom u stomaku, jer svi se nadaju da dijete čuje, prepoznaje glas. Da li je moguće da nas dijete zaista čuje kroz sve prepreke i ako jeste, kada nas čuje i kako to zvuči? Do sada ste vjerovatno puno čitali o tome kako to jeste istina, ali možda ćete ipak biti iznenađeni nekim od ovih 15 stvari koje beba nauči prije rođenja. Pročitajte!

 

Beba u maminom stomaku uči mnoge stvari koje su važne za život izvan njega. Tokom devet mjeseci života u materici dijete raste u njoj, razvijaju se njegovi vitalni organi, a pritom se unutra dešava mnogo više nego što zamišljamo. Iznenađujuće je da bebe mnogo toga uče u materici. I ne samo kako da mamu nogicom zabodu između rebara, već se u njenom stomaku razvijaju mnoga čula uz pomoć kojih beba na neki način upoznaje svijet van stomaka. Razvoj unutar materice je mnogo složeniji nego što mislimo.

 

 

1. Udahni, izdahni. Dišem.

U stvarnosti, fetus u materici ne diše kao mi napolju, ali njegovo tijelo uči kako da prvi put udahne. Tokom trudnoće majka zapravo diše za njega, jer kiseonik koji majka udiše stiže do bebe kroz pupčanu vrpcu, dok se ugljen-dioksid izlučuje kroz placentu. Oko devete nedjelje fetus počinje da uvježbava pokrete disanja, pred kraj trudnoće dijete periodično udiše i izdiše amnionsku tečnost i pomjera trbušnu dijafragmu gore-dole. Sve ovo je zapravo priprema za prvi dah koji će morati da izvede kada se rodi.

Tijelo majke igra veoma važnu ulogu u razvoju bebinih pluća. Njeno tijelo proizvodi veliku količinu posebne supstance u amnionskoj tečnosti, koja je potrebna fetusu da bi se u plućima formirali mjehurići vazduha. Do 35. nedjelje trudnoće njegova pluća bi trebalo da budu dovoljno razvijena da mogu samostalno da dišu u slučaju prijevremenog porođaja. Plač bebe kada se rodi početak je disanja, jer po prvi put zaista udiše vazduh za koji se tako dugo pripremala u stomaku.

 

2. Slušam. 

Stomak zapravo nije najtiše mjesto. Beba je okružena mnogim zvucima koje proizvodi majčino tijelo: otkucaji srca, zvuk krvi koja teče kroz tijelo, zvuci u stomaku, štucanje i majčin glas. Osim toga, beba u stomaku čuje i druge zvukove: televiziju, auto, muziku, glasove i razgovore, lavež... Zapravo, sve što majka čuje može prodrijeti i u matericu. Od 20. nedjelje pa nadalje kod fetusa se razvija čulo sluha, a oko 27. nedjelje dijete počinje da reaguje na zvukove i vibracije koji do njega dopiru. Bebe ne čuju zvukove kao mi, već kao svojevrsnu kolekciju različitih šumova. To je razlog zašto se mnoge bebe po rođenju smire, stvarajući bijeli šum, koji je sličan buci u stomaku. Zanimljivo je i da bebe pamte zvukove koje su često čule u stomaku, na primjer, dijete će nakon rođenja prepoznati omiljenu pjesmu svoje majke ili pjesmu koju mu je otac najčešće pjevao.

3. Vezanost za svoju mamu

Prvi kontakt sa majkom je prepoznavanje njenog govora i otkrivanje ko je majka. I prije rođenja dijete je u stanju da prepozna majčin glas i da ga razlikuje od mnogih drugih glasova. Istraživači su otkrili da se oko osmog ili devetog mjeseca trudnoće bebina srčana frekvencija smanjuje kada čuje majčin glas. Njen glas na njega djeluje smirujuće i prije nego što se rodi. U jednoj studiji, jednodnevnim bebama je davana duda koja je bila povezana sa plejerom majčinog glasa i drugih glasova koji su se uključivali u skladu sa ritmom u kojem je novorođenče povlačilo cuclu. Ono što je iznenadilo istraživače je da su novorođenčad u roku od 10 do 20 minuta razvila obrazac sisanja koji je aktivirao snimak majčinog glasa. Ovo je jedinstvena sposobnost novorođenčadi da uče izuzetno brzo.

 

4. Prepoznajem jezik.

Naša mala pametna stvorenja ne samo da znaju da prepoznaju majčin glas i razlikuju glasove, već je nevjerovatno i to što jezik uče već u materici. Njihove uši tada uče da razlikuju jezike i dobro znaju koji jezik govori njihova majka. Istraživači čak vjeruju da dvojezičnost počinje u materici, odnosno prije rođenja. Dokazali su da novorođenče već može razlikovati dva različita jezika: ako je majka dvojezična, pokazaće isto interesovanje za oba jezika koja majka govori, ali ako govori samo jedan, neće pokazivati interesovanje za jezik koji nije maternji.

 

5. Odgovor na stres

Trudnici se ne preporučuje stres, a očev posao je da se pobrine da ga u životu buduće majke bude što manje. Smanjenje stresa tokom trudnoće veoma je važno za razvoj bebe u materici, jer su mnogi naučnici dokazali da hormoni stresa i hemijske supstance koje se oslobađaju u tijelu trudnice tokom stresa dospjevaju i do bebe u materici. Tjelesne promjene izazvane stresom, uključujući povećanje hormona stresa, povećavaju šanse za infekcije u materici. Pod stresom, fetus je primoran da se prilagođava i nosi sa stresnom sredinom kojoj je izložen, a kada se rodi, takvo dijete može biti podložnije razvoju raznih bolesti povezanih sa stresom. Neka istraživanja su čak došla do rezultata da visok nivo stresa tokom trudnoće može uticati na karakter i obrazac ponašanja djeteta kada se dijete rodi. Zato preporučujemo da što više izbjegavate stres, jer se radi o vašem zdravlju i zdravlju nerođenog djeteta.

 

6. Znam šta si jela, mama.

Nevjerovatno, već u 13. nedjelji trudnoće beba u stomaku razvija čulo ukusa. Njen mozak već može da razlikuje jake ukuse, recimo bijeli luk ili kari. Štaviše, fetus može čak i da voli određene ukuse više od drugih. Bebe u materici već mogu da razlikuju svih pet ukusa: slatko, slano, gorko, kiselo i „mesnato“, pun ukus (umami – ukus izazvan glutaminskom kiselinom), koji ulazi u bebina usta kroz amnionsku tečnost koju pije u materici. Dokazano je da bebe vole slatkiše, jer istraživanja zaključuju da bebe piju više ove tečnosti kada je slatka. U posljednjem tromjesečju dijete popije čak jedan litar amnionske tečnosti, pripremajući se na taj način za dojenje.

Zapamtite, baš kao što amnionska tečnost sadrži ukuse koje je mama konzumirala, isto je i sa majčinim mlijekom. Neka istraživanja pokazuju da što je ishrana trudnice ili dojilje raznovrsnija, manja je vjerovatnoća da će beba kasnije biti izbirljiva. Ali, nemojte se oslanjati samo na to, jer skoro sve bebe i mala djeca prolaze kroz izbirljivu fazu!

 

7. Čulo dodira i pokreta

Beba u materici vrlo rano razvija čulo dodira. U 8. nedelji trudnoće beba će reagovati na svaki dodir spolja u blizini usta i lica, a u 11. nedelji će početi da istražuje stomak pomeranjem ruku, nogu i upotrebom usta. Sve ove pokrete majke osjete tek kada beba poraste i ima manje prostora u stomaku. Najljepše je kada i majka lako osjeti kako beba reaguje kada nježno milujete ili dodirnete stomak. Beba reaguje i na pokrete kada se majka smije ili umjereno vježba i tako uči nove pokrete.

 

 

8. Sanjam.

Dugo se nagađa da li bebe u materici zaista sanjaju, jer nije moguće povezati bebu u materici sa uređajima za praćenje moždane aktivnosti. Dijete u materici zapravo spava većinu vremena i njegov san je toliko čvrst da čak ulazi u REM fazu (Rapid Eke Movement). Nedavno su stručnjaci otkrili da već sa 23 nedjelje fetus doživljava REM fazu sna, što znači da upada u tako dubok san da može i da sanja. Koristeći napredne matematičke proračune, istraživači su otkrili da nerođene bebe doživljavaju pokrete očiju jednako brzo kao i odrasli. Međutim, pošto nije neophodno da tada uvijek sanjamo, možemo pretpostaviti da i bebe u materici ponekad sanjaju, a ponekad ne.

 

9. Smijem se.

Beba u materici otkriva svoje reflekse: uči da pomjera prste na rukama i nogama, usne, otvara i zatvara oči, pa čak i kako i kada da se smije. Napredak u tehnologiji ultrazvuka proizveo je mnoge kristalno jasne slike beba koje se od srca smiju u stomacima njihovih mama, iako ne znamo tačno šta ih izaziva na smojeh.

 

10. Reakcija na svjetlost

Stomak je veoma tamno mjesto i to je razlog zašto su mu pri rođenju kapci čvrsto zatvoreni zbog svjetlosti koja obasjava lice. Negdje u sedmom mjesecu trudnoće, beba počinje da otvara i zatvara oči, iako zbog mraka ne vidi mnogo daleko. Zbog toga koristi prste i noge da osjeti prostor. Ljekari tvrde da se beba okreće od jakog svjetla ako je ona uperena u stomak, što dokazuje da beba može da detektuje i promjenu svjetlosti. Čak se i na ultrazvuku vidjelo kako beba otvara i zatvara oči, vježbajući pokrete koji će joj biti potrebni kada dođe na svijet.

 

11. Plačem.

Bebe mnogo plaču, to je njihov način komunikacije. Vjerovali ili ne, beba plače već u stomaku. Stručnjaci kažu da ona počinje da plače oko 28. nedjelje trudnoće, a to bi trebalo da bude reakcija na određene stimuluse ili pokazuje njenu nelagodnost. Mnoga istraživanja otkrivaju da se plač pokazuje bebinim izrazima lica i pokretima: otvaranjem usta, pomeranjem jezika i nepravilnim udisajima prije samog izdisaja.

 

12. Izrazi lica

Beba u materici se smije mnogo ranije nego što zamišljamo, a poznato je i da vježba različite izraze lica u materici. 4D ultrazvučni pregledi pružili su nam izvanredan uvid u svijet unutar materice, uz pomoć kojih je već poznato da beba u materici ne samo da uvježbava akrobatske pokrete, već uči i razne izraze lica. Stručnjaci kažu da u materici beba uči da koristi veliki broj različitih izraza lica: prevrtanje očima, otvaranje kapaka iako je mrak, vježbanje disanja iako nema vazduha, treptanje iako nema svjetlosti, sve da se pripremi za život van materice.

 

13. Sisam palac.

Sisanje palca je prirodni refleks beba i znak je srećne i zdrave bebe. Bebe u osnovi nauče ovu veštinu u materici kada koriste sisanje da se umire. Sa oko 6 mjeseci, beba počinje da koristi prste da istražuje svoje obraze i usne. Pošto beba većinu stvari uči preko osetljivih čula u ustima (zbog čega čak i novorođenčad i bebe stavljaju sve u usta), sisanje palca je sljedeći nivo oralnog istraživanja. Stručnjaci kažu da je sisanje važan pokazatelj zdravog razvoja mozga, a istovremeno priprema bebu za sposobnost da se samoumiri i hrani van materice.

 

14. Prepoznajem uspavanke

Oko 34. nedjelje trudnoće, beba u materici može da prepozna pjesme i ritmove određenih uspavanki. Majčin glas je toliko važan za bebu u materici da uz njegovu pomoć može naučiti mnoge stvari. Istraživači sa Floride sproveli su studiju u kojoj su trudnice u trećem tromjesečju (28 nedjelja trudnoće) recitovale određene stihove svojim nerođenim bebama tri puta dnevno tokom šest mjeseci. Otkrili su da se puls bebe u 34. nedelji trudnoće mijenja kada se recituju poznati stihovi, čak i kada ih neko drugi govori. Majčin glas je bukvalno prvi izvor stimulacije za fetus u razvoju, a za njega je posebno važan u trećem tromjesečju, kada je najrazvijeniji proces ranog učenja bebe i sposobnost pamćenja.

 

15. Pripremam se za veliki svijet.

Bebe su veoma radoznala stvorenja, a ta radoznalost je očigledna čak i kod nerođenog djeteta. Istražuju okolinu, dodiruju usne, nožne prste i ruke, dešavalo se čak i da beba u stomaku posegne za iglom koju je ljekar zabadao u stomak prilikom amniocenteze. Beba u stomaku će sisati palac, igrati se pupčanom vrpcom i bukvalno se popeti uz stomak. Slušaće svaki zvuk i učiti. Sve to iz jednog jedinog razloga: da bude spremna kada se rodi u ovom svijetlom i velikom svijetu. Sve su to važne lekcije koje će mu trebati za život, lekcije koje će mu trebati da može sam da diše, da može da siše i guta da bi mogao da se hrani. Ovih devet mjeseci i milion udaraca potrebni su da se bebe pripreme za život van materice.

 

Odabrala i prevela Ringeraja.rs

Izvor: Babygaga.com/Ringaraja.net