Sok od šipka (nara) može usporiti razvoj raka prostate, pokazali su pokusi na američkom sveučilištu Wisconsin.
Liječnik Hasan Muhtar i njegovi kolege ističu kako sok od šipka ima visoku razinu polifenola, zbog čega je jači antioksidans od crnoga vina ili zelenog čaja. Kad su znanstvenici u stanice raka prostate unijeli nisku koncentraciju ekstrakta šipka, primijetili su usporavanje rasta stanica. Kod raka prostate koji rastu pod utjecajem muškog hormona androgena i izražavaju specifični antigen prostate (PSA) liječenje s ekstraktom šipka smanjilo je receptore androgena i izražavanje PSA. Kad su stanice raka prostate iz ljudi uštrcane u miševe, hranjenje tih životinja šipkom odgodilo je pojavu tumora. Rast tumora bio je znatno usporen, a preživljavanje životinja produljeno. Na pitanje treba li sok od šipka preporučiti oboljelima od raka prostate, Muhtar je kazao: "Na temelju naših podataka, malo je vjerojatno da će to proizvesti nekakve negativne učinke, a vrlo je moguće da će proizvesti pozitivne učinke". Štoviše, rekao je, njegova je skupina utvrdila da ekstrakt šipka usporava rast raka kože tako da bi sok mogao biti koristan i u liječenju drugih oblika raka.
Sok od nara najviše prija bebi
Najnovija istraživanja pokazuju da konzumiranje soka od nara tokom trudnoće obezbeđuje dobar dotok krvi u mozak ploda i oksigenaciju (priliv kiseonika), pa tako smanjuje rizik od prevremenog porođaja i verovatnoću od oštećenja mozga buduće bebe. Sok od nara je sjajan izvor folne kiseline, koja je ključna za bebin razvoj, neophodna za formiranje crvenih krvnih zrnaca i DNA, koja sadrži individualni genetski kod. Osim toga, otkrivena je veza između nivoa folata i porođajne težine (žene koje su u početku trudnoće imale viši nivo folata u krvi, rađale su decu sa većom porođajnom težinom). Folna kiselina prevenira defekte neuralne cevi. Koncentrovan sok od nara sadrži veoma veliku količinu polifenola, supstance koja se nalazi i u grožđu i crnom vinu, a pripisuje joj se neuroprotektivni efekat. Na kraju, najbolje je da nazdravite čašom dobrog soka - dok je beba u vašem stomaku. To je mnogo zdravije za nju.
Kaduljin med (kadulja - Salvia officinalis ) je svijetložut do blago zelen, izrazita mirisa po cvijetu. Dobija se od samoniklih grmova kadulje koja cvate od polovine svibnja do polovine lipnja na mediteranskom području. Taj med povoljno djeluje protiv bolesti koje su praćene suhim kašljem, kod prehlada, jer omogućava lakše izbacivanje sluzi iz dušnika i bronhija, pa i iz želuca i jednjaka. Med od kadulje preporučuje se i u čajnim smjesama, djeluje smirujuće.
Vrijeskov med (vrijesak, vrišt - Calluna vulgaris) je žut do tamnožut, slaba mirisa, ugodna specifična okusa. Kristalizira se nakon 2-3 mjeseca. Vrijeska ima na području Gorskog kotara, Like (okolica Gospića), oko Duge Rese. Preporučuje ga se uzimati kod reumatičnih oboljenja, bolesti mokračnih putova i bubrega, posebno u čajnim smjesama npr. kamilica, šipak itd.
Ružmarinov med (ružmarin - Rosmarinus Officinalis L.) je svijetao, proziran i bistar, bez mirisa, ugodna i blaga okusa. Nakon vrcanja se pretvara u fine sitne kristale. Kristalizacijom postaje potpuno bijel. Ružmarin je mediteranska biljka koja cvate velik dio godine. Nalazi se na cijelom priobalnom području. Povoljno djeluje kod bolesti krvnih žila, jer pospješuje optok krvi, za poboljšanje funkcije jetre, bolje izlučivanje žuči, pri slaboj probavi, reumi, gihtu, visokom tlaku.
BRUSNICA - ČAJ OD BRUSNICE Brusnica je antiseptik, a najčešće se koristi u liječenju mokraćnih organa.
Čaj je vrlo koristan i kod katara i grčeva mjehura, te kod upale bubrega.
Čaj od brusnice povoljno djeluje kod osoba koje pate od gihta ili reume.
Može se piti za prevenciju nastanka krvožilnih i tumorskih oboljenja.
Borovnica (
Vaccinium myrtillus), uspijeva u velikim šumama brdskog i planinskog područja. Lako se prepoznaje po ovalnim listovima kao i po okrugloj bobici, koja je prvo zelena, potom crvena i na kraju tamno ljubičasta. Od plodova
borovnice, koji se beru od lipnja do kolovoza, pripremaju se kolači, torte, džemovi, sokovi i vino.
Preporučuje se koristiti ne samo plodove
borovnice, već i njene listove i korijen.
Čaj od lista borovnice pospješuju mokrenje, antiseptičan je i dobar za snižavanje razine šećera u krvi. Također je djelotvoran protiv kašlja, povraćanja i proljeva. U vanjskoj primjeni ovaj čaj je dobar za liječenje infekcija usta i gornjih dišnih putova, kao i kod kožnih bolesti, čireva i opeklina. Korijenje služi za dezinfekciju rana i njihovo brže zarastanje.
Plodovi
borovnice imaju vrijedne osobine. Njihov sok je bogat
karotinom, te poboljšava vid. Istraživanja su pokazala da su
borovnice odlične i za mozak. Njihov ekstrakt poboljšava ravnotežu, koordinaciju i pamćenje, čak i u slučajevima Alzhajmerove bolesti.
Borovnice, osim toga, djeluju i osvježavajuće. Antidijabetična svojstva plodova su dragocjena, a antiseptična i digestivna svojstva naročito dolaze do izražaja kod crijevnih viroza, osobito kod djece.
Sok od plodova borovnice također pospješuje mokrenje i dezinfekciju mokraćnog sustava. U vanjskoj primjeni služi za ispiranje usta, za upale desni i anginu, te pospješuje liječenje prehlade
_____________________________
Koja ostane,zlata vrijedi...
