teacher75
|
evo jedan dobar text: Što utječe na težinu vašeg djeteta? Kad postanete roditelj, vaša je najvažnija briga koliko ćete često hraniti bebu i koliko će ona dobivati na težini. Ako beba stalno dobiva pomalo na težini, bit ćete uvjereni da je ispravno hranite i da je beba zdrava. Pritom vrlo lako možete upasti u zamku da uspoređujete svoju s drugim bebama. Mnoge mame mogu postati vrlo zabrinute ako njihova beba ne dobije na težini svaki tjedan onoliko koliko se očekuje. Zato je važno zapamtiti da je svaka beba osoba za sebe i da treba gledati način na koji vaša beba dobiva na težini i na koji raste. Što određuje težinu? Ima mnogo razloga zbog kojih će se težina vaše bebe razlikovati od težine svih ostalih beba. 1. GENETIKA Vaša je beba naslijedila gene od vas i od svojeg oca, i oni igraju veliku ulogu u određivanju njezine težine i visine. Dvoje sitnih i mršavih ljudi najčešće mogu očekivati da će imati sitnu bebu manje tjelesne težine, dok će visoki, snažno građeni roditelji najvjerojatnije imati težu i višu bebu. Metabolizam vaše bebe (koji je također određen rođenjem) također će odrediti hoće li vaša beba, kad poraste, moći jesti što god poželi, a da se pritom ne udeblja, ili će morati paziti što jede. 2. SPOL Tablice rasta prema kojima se izračunava napredovanje djeteta razlikuju se za dječake i djevojčice jer i jedni i drugi dobivaju na težini na drugačiji način i u drugačije vrijeme. Dječaci su najčešće teži i viši od djevojčica iste dobi. Djevojčice koje su pri rođenju imale prosječnu težinu, u godinu dana dobit će u prosjeku oko 8,9 kg, dok će dječaci dobiti oko 10 kg. 3. RASA Tablice rasta koje se kod nas upotrebljavaju, zasnivaju se na prosječnoj težini i visini beba bijele rase. Ako je beba npr. azijske rase, ona će najvjerojatnije biti manja i lakša od prosjeka beba bijele rase, a bebe crne rase naginju da budu duže i teže. Prema tome će se odvijati i njihov rast. Još neki utjecaji Ako se vaša beba rodila u predviđenom terminu, ali male porodne težine, što je možda posljedica problema s posteljicom, ona može biti vrlo zahtjevna i pohlepno jesti prvih nekoliko tjedana, kako bi nadoknadila težinu koju je trebala dobiti prije rođenja. Ako je biološki predivđeno da vaša beba bude veća, ona će vrlo brzo poslije poroda dobivati na težini i visini. 1. TEMPERAMENT Na težinu vaše bebe također utječe i činjenica puže li vaša beba uokolo već sa šest mjeseci, ili je savršeno sretna ako samo sjedi i igra se sa svojim igračkama, a već joj je deset_ mjeseci. Ako je vaša beba aktivna i mobilna, ona će trošiti kalorije mnogo brže nego beba koja mirno sjedi na jednome mjestu. Ali čim beba počne hodati, najčešće nestanu svi tragovi onih slatkih «buhtlica» na nogama. 2. BOLESTI Ako je u prvih nekoliko tjedana poslije poroda vaša beba bila bolesna, može usporeno dobivati, a katkad čak i gubiti na težini. Jednako tako, ako vaše dijete pati od nekih problema pri hranjenju, npr. ima rascijepljeno nepce, trebat će posebnu brigu i način prehrane. Kako će rasti? Najčešće se kao pravilo navodi da bi beba trebala udvostručiti svoju porodnu težinu sa šest mjeseci, a udvostručiti s godinu dana. To možda može biti točno za bebe koje su prosječne po težini i visini, ali za one koje su mnogo teže, ili lakše, ne mora biti točno. Malene bebe mogu udvostručiti svoju porodnu težinu već u tri mjeseca, dok velikim i teškim bebama može trebati i više od godinu dana da utrostruče svoju težinu. Zato nije uputno govoriti majkama koliki se dobitak na težini tjedno očekuje. Sve su bebe međusobno različite i treba gledati na način na koji dobivaju na težini kroz nekoliko tjedana i mjeseci.Zatim to treba usporediti s bebinom dužinom i opsegom glave i tek tada vidjeti razvija li se beba proporcionalno. Previše uhranjene bebe Pretilost je problem u porastu, i kako raste postotak odraslih koji su pretili, tako raste i postotak djece koja su teža nego što bi trebala biti. Ako vaša beba u dobi od dvije i pol godine ima preveliku težinu (prema tablicama težine i visine), onda naginje pretilosti. Stručnjaci se slažu da pretile bebe najčešće izrastu u debelu djecu, koja zatim, kao odrasli, imaju problema s težinom. Često i roditelji pretile djece govore da su ta djeca i kao bebe bila pretila. Ako misliste da bi i vaša beba mogla biti pretila, provjera i usporedba bebine težine i visine može upozoriti na problem. Ako beba dobiva na težini mnogo brže nego što raste, možda gomila previše kalorija. Rijetko je taj problem nazočan prije nego što beba počne jesti krutu hranu. Tada roditelji postanu pretjerano oduševljeni time što je beba počela jesti i usredotočuju se na mlijeko jebi bi trebalo imati najveću ulogu u bebinoj prehrani sve do prvog rođendana. Ako ste zabrinuti da vaše dijete postaje sve deblje, provjerite količinu slatke hrane i pića koju dijete pojede u danu i pokušajte to smanjiti. Smanjiti želju i tek za slatkim dok je dijete malo može značiti manje problema s težinom poslije. Dobra je ideja voditi dnevnik prehrane u koji se upisuje sve što dijete pojede (i vrstu i količinu hrane) jer pruža mogućnost da se razmisli o tome što dajete svojem djetetu. Pothranjene bebe Neke su bebe prirodno malene, ali tako dugo dok dobivaju na težini i dok rastu nema razloga za zabrinutost. Ipak, ako beba gubi na težini, ili ako ne dobiva na težini nekoliko mjeseci, treba svakako posjetiti liječnika. Poremećaj rasta znači da beba kroz tri i više mjeseci gubi na težini, odbija jesti ili jede vrlo malo i ne dobiva na visini. Uzroci poremećaja rasta mogu, ali ne moraju biti organske prirode. Organski uzroci povezani su s fizičkom bolesti, kao što su npr. bolesti srca ili bubrega, alergije na hranu, nepodnošenje glutena u hrani i sl. Neorganski se uzroci odnose i rezultat su slabe i nedovoljne prehrane bebe u odnosu na njezine potrebe. U tom slučaju treba se obratiti pedijatru i liječniku, koji će pronaći problem i predložiti promjene u načinu bebine prehrane koje treba provesti. Savjeti o prehrani Bebe imaju vrlo malen želudac, a trebaju razmjerno veliki broj kalorija – tijekom prve godine 50% potrebnih kalorija moraju dobiti iz izvora masti. Prehrana odraslih – malo masnoća, a veći udio vlakana – nije pogodno za prehranu beba i djece mlađe od pet godina, koja trebaju vrlo mnogo kalorija. Majčino mlijeko i humanizirano mlijeko imaju visok udio masnoća, i često se problemi u prehrani beba javljaju upravo u vrijeme kada se smanjuje prehrana mlijekom, a u bebinu prehranu uvodi druga vrsta hrane. Roditelji tada često hrane bebe kašicama od voća i povrća, ali pritom ne pojačavaju kalorijsku vrijednost dodavanjem pahuljica ili mlijeka. Neki daju bebi jednostavno dio svoje hrane, tj. od svojeg obroka, koju bebe mogu jesti, npr. pire od krumpira s umakom od mesa, umjesto da daju prehranu prilagođeniju bebi. Stručnjaci preporučuju punomasno mlijeko do najmanje treće djetetove godine, a najbolje do pete, kako bi dijete dobilo dovoljno kalorija. Ako vaše dijete ne voli mlijeko, dajte mu umjesto toga dovoljno mesa ili mahunarki, sira, jaja i jogurta, ili mu ponudite hranu koja sadrži mlijeko, npr. puding, rižu na mlijeku, pahuljice s mlijekom itd. Anemija Anemija ili nedostatak željeza također je u porastu kod male djece. Glavni uzrok smatra se loša prehrana i izbirljivost djeteta – mnogi mališani ne vole jesti meso, koje je dobar izvor željeza. Dok dio stručnjaka preporučuje davanje punomasnog umjesto humaniziranog mlijeka od godine dana, neki se s tim ne slažu i smatraju da to može izazvati dodatne probleme jer je humanizirano mlijeko obogaćeno željezom kojeg nema u tolikoj mjeri u običnom mlijeku. S godinu dana bebe se počinju i same hraniti i počinju biti izbirljive, pa ako im se i nadalje daje humanizirano mlijeko, to može pomoći u prevenciji anemije – smatra dio stručnjaka. Njihov je prijedlog da se djetetu nastavi davati humanizirano mlijeko do dobi od oko 18 mjeseci. Drugi dobri izvori željeza su žitne pahuljice s mlijekom, kruh, jaja, grah i druge mahunarke, a ako se djetetu istodobno daje hrana bogata vitaminom C, poput soka od naranče ili kiseli kupus, to će dodatno poboljšati apsorpciju željeza u tijelu. Je li važan način na koji se beba hrani? Bebe koje se od prvog dana hrane na bočicu ne moraju uopće izgubiti na težini u prvim danima, dok je za bebe koje majke doje uobičajeno da im treba oko dva tjedna kako bi ponovno dostigle svoju porodnu težinu. Iako ima mnogo bucmastih beba koje majke doje, najčešće su bebe koje se hrane na bočicu teže. Prilično je teško previše nahraniti bebe ako ih dojite, ali ako se kod beba koje se hrane na bočicu pažljivo ne mjeri količina mlijeka, može se napraviti hrana koja je previše koncentrirana. Osim toga, kada se beba hrani na bočicu, mnogo je češća pojava da majka potiče bebu da popije svu količinu hrane iz bočice zato što vidi koliko je beba jela (što nije slučaj kod dojenja). Kod beba koje se doje, dobivanje na težini može biti vrlo skokovito – nekoliko tjedana beba dobiva na težini, a onda neko vrijeme ne dobije niti grama. No tako dugo dok je beba zadovoljna, nema razloga za zabrinutost. Autor: Prof. Vesna Hrvoj, psihologinja i pedagoginja, ravnateljica Dječjeg vrtića «Bajka» u Zagrebu Članak preuzet iz časopisa Bebe, kolovoz 2009.
< Poruku je uredio Hanady RR -- 22.2.2011 1:26:00 >
_____________________________
Nositi svoju bol to nam je bogomdato, pokazuje da smo zivi sve dok je osjecamo . Osjetit TUDJU bol znaci da smo ljudi .
|