|
veeseelaa -> RE: Leukemija (16.9.2010 15:44:37)
|
evo pročitaj, jako mi je žao [image]http://www.ringeraja.ba/forum/smileys/smiley13.gif[/image][image]http://www.ringeraja.ba/forum/smileys/smiley13.gif[/image][image]http://www.ringeraja.ba/forum/smileys/smiley13.gif[/image]
ŠTO JE LEUKEMIJA?
Leukemija je vrsta raka. Pod rakom podrazumijevamo više od 100 oboljenja koja imaju 2 bitne zajedničke stvari. Prva je da određene stanice u tijelu postanu abnormalne, a druga da organizam nastavlja proizvoditi velik broj ovakvih stanica.
Leukemija je karcinom krvnih stanica. Za razumijevanje je od pomoći znati o normalnim krvnim stanicama i što se s njima događa kad se razvije leukemija.
NORMALNE KRVNE STANICE
Krv je građena od tekućine- plazme, i tri vrste stanica od kojih svaka ima posebne funkcije.
Bijele krvne stanice- leukociti, pomažu u obrani organizma od infekcija i drugih bolesti
Crvene krvne stanice- eritrociti, prenose kisik od pluća do tkiva, a ugljični dioksid iz tkiva do pluća. Daju boju krvi.
Krvne pločice- trombociti, imaju ulogu u zgrušavanju krvi i kontroliranju krvarenja
Krvne stanice nastaju u koštanoj srži. Nezrele stanice nazivaju se blastima. Neki od njih sazrijevaju u koštanoj srži, dok drugi putuju i sazrijevaju drugdje u tijelu.
Normalno, krvne stanice nastaju kontrolirano, ovisno o tome koliko ih organizam treba. Ovaj proces pomaže u održavanju zdravlja.
STANICE KOD LEUKEMIJE
Kada se razvije leukemija tijelo proizvodi velik broj abnormalnih krvnih stanica. Kod većine leukemija radi se o bijelim krvnim stanicama, koje izgledaju drukčije od normalnih i ne funkcioniraju ispravno.
TIPOVI LEUKEMIJA
Postoji nekoliko tipova leukemija. Dijele se na dva načina. Prvi je ovisno o tome kako brzo se bolest razvija i stanje pogoršava. Drugi je prema tipu krvnih stanica koje su zahvaćene.
Leukemija je ili akutna ili kronična. Kod akutne leukemije abnormalne krvne stanice su blasti koji su nezreli i ne mogu obavljati svoje normalne funkcije. Njihov broj se brzo povećava, a stanje brzo pogoršava. Kod kronične leukemije prisutni su blasti, ali u globalu su ove stanice zrelije i mogu obavljati neke od svojih normalnih funkcija. Njihov broj se sporije povećava nego od akutne leukemije, tako da se i stanje pogoršava postepeno.
Leukemija može nastati od dvije glavne vrste bijelih krvnih stanica- limfoidnih i mijeloidnih. Kada zahvati limfoidne stanice, naziva se limfocitna leukemija, a kada zahvati mijeloidne stanice, naziva se mijeloidna leukemija.
Ovo su najučestaliji tipovi leukemija
Akutna limfocitna leukemija- najučestalija kod male djece. Pogađa i odrasle, pogotovo one iznad 65 godina.
Akutna mijeloidna leukemija- zahvaća i odrasle i djecu.
Kronična limfocitna leukemija- djeca rijetko obolijevaju, zahvaća odrasle iznad 55 godina.
Kronična mijeloidna leukemija- uglavnom kod odraslih
SIMPTOMI
Zbog oštećene funkcije stanice, oboljeli su skloni infekcijama, vrućicama. Imaju smanjen broj zdravih crvenih krvnih stanica i pločica. Dakle, smanjen je broj stanica koje prenose kisik tijelom. Kod ovog stanja- anemije- pacijenti mogu biti blijedi i osjećati slabost i umor. Kada je smanjen broj krvnih pločica pacijenti su skloni krvarenju i ozljedama.
Kod akutne leukemije simptomi se pojavljuju i pogoršavaju brzo, dok se kod kronične ne moraju pojaviti dugo vremena, a kada se pojave, uglavnom su slabi u početku i postepeno se pogoršavaju.
Ovo su neki od uobičajenih simptoma:
Vrućica, zimica i drugi gripi nalik simptomi
Slabost i zamor
Ceste infekcije
Gubitak apetita i/ili težine
Otečeni ili osjetljivi limfni čvorovi, jetra ili slezena
Sklonost krvarenju i ozljedama
Sitne crvene točke (petehije) ispod koze
Otečeni desni skloni krvarenju
Znojenje, posebno noću i/ili
Bol u kostima i zglobovima
Kod akutne leukemije, abnormalne stanice mogu se nakupiti u mozgu i leđnoj moždini. Posljedice mogu biti glavobolje, povraćanje, zbunjenost, gubitak mišićne koordinacije i napadi. Takve stanice se također mogu nakupljati u testisima i uzrokovati oticanje. Također neki pacijenti infekcije oka i koze. Leukemija može utjecati na probavni sustav, bubrege, pluća ili druge dijelove tijela.
Kod kronične leukemije abnormalne krvne stanice mogu se postepeno nakupljati u raznim dijelovima tijela. Može utjecati na kožu, CNS, probavni sustav, bubrege i testise.
DIJAGNOZA
Da bi pronašao uzrok simptoma, liječnik pita o dosadašnjim bolestima pacijenta i obavlja fizički pregled, palpira jetra, slezenu, limfne čvorove pazušne jame, prepona i vrata.
Pretrage krvi pomažu kod dijagnoze. Iako pretraga može otkriti leukemiju, ne mora pokazati o kojem tipu se radi. Dalje hematolog, onkolog ili patolog pregledava uzorak koštane srži pod mikroskopom da bi odredio vrstu leukemije. Pokušava se odrediti proširenost bolesti i cerebrospinalni likvor.
|
|
|
|