|
Amrino -> RE: Ad mlijeko - do godine i dalje... (24.7.2009 12:43:54)
|
Moj sin jos uvijek doji kao i prije tako da nemam tih nedoumica- za sada- ali jedno vrijeme sam se i ja pitala nesto slicno pa sam malo caprkala i citala...neke stvari koje sam nasla i o kravljem ali i o AD mlijeku su me blago receno- sokirale.
Mislim da je kako god mi to gledali najsigurnije i najbolje sto je moguce prirodnije...Mada uz pojavu raznih bolesti i zaraza covjek pocinje da sumnja u prirodu mislim da je ipak bolje povesti racuna o pripremi kravljeg mlijeka (da se dobro skuha i sl) nego razbijati glavu time sta je neki proizvodjac stavio u njega...
Evo nekih tekstova nad kojima sam ja ostala paf...
DojenaÄke formule nikada nisu bile zamiÅ¡ljene za Å¡iroku uporabu kao Å¡to je to danas sluÄaj. One su osmiÅ¡ljene krajem 19. stoljeća kako bi osigurale potrebnu hranu za nahoÄad i siroÄad koja bi, u suprotnom, bila gladna. U ovom kontekstu – gdje druga hrana nije bila dostupna, formula je spaÅ¡avala živote.
No, kako je vrijeme prolazilo, a s njim je i predmet ljudske ishrane općenito, a posebice ishrane dojenÄeta, postajao znanstveniji, zapoÄelo se s prodajom nadomjestaka za majÄino mlijeko Å¡iroj javnosti, kao tehnoloÅ¡kog poboljÅ¡anja u odnosu na majÄino mlijeko. "Ukoliko bi bilo tko zapitao 'koju dojenaÄku formulu bi trebalo koristiti' ili 'koja je po okusu i sastavu najbliža majÄinom mlijeku?', odgovor bi bio 'nitko ne zna', zato Å¡to ne postoji niti jedan objektivan izvor takve informacije", kaže Mary Smale, koja radi kao savjetnica za dojenje pri National Childbirth Trust-u (NCT) već 28 godina. "Samo proizvoÄ‘aÄi znaju Å¡to se nalazi u njihovom proizvodu, no oni to ne govore. Oni će reklamirati posebno "zdrave" sastojke kao Å¡to su oligosaharidi, masne kiseline dugog lanca ili, donedavno, beta karoten, ali vam zapravo nikada neće reći Å¡to Äini osnovu njihovog proizvoda i koje je porijeklo sastojaka." ObiÄno se nauÄnici koji stvaraju dojenaÄku formulu, pozivaju na poznate sastojke iz majÄinog mlijeka. No, do danaÅ¡njeg dana ne postoji "formula" za pravljenje formule. Zapravo, proces proizvodnje dojenaÄke formule je od prvog dana bio proces pokuÅ¡aja i greÅ¡ki.
U okviru razumnih granica, proizvoÄ‘aÄi mogu staviti bilo Å¡to u dojenaÄku formulu. Zapravo, recept za odreÄ‘eni proizvod može varirati od serije do serije, shodno cijeni i dostupnosti sastojaka. I dok mi pretpostavljamo da su proizvoÄ‘aÄi dojenaÄke formule podložni strogoj kontroli, od njih se ne zahtijeva transparentnost. Oni ne moraju, na primjer, registrirati specifiÄne sastojke bilo koje serije ili vrste formule odreÄ‘enom autoritetu ili državnom uredu.
Osnova većine komercijalnih dojenaÄkih formula je kravlje mlijeko. No, prije nego Å¡to beba može unijeti kravlje mlijeko u obliku dojenaÄke formule, ono mora biti znaÄajno izmijenjeno. Potrebno je smanjiti sadržaj bjelanÄevina i minerala, a povećati sadržaj ugljikohidrata, obiÄno dodavanjem Å¡ećera. MlijeÄna mast koju ljudsko tijelo (a posebice tijelo s nezrelim probavnim sustavom) ne apsorbira tako jednostavno, uklanja se i zamjenjuje s biljnim, životinjskim i mineralnim masnoćama.
Dodaju se vitamini i aditivi, ali ne uvijek u obliku koji je najlakÅ¡i za probavu. (Ovo znaÄi da su tvrdnje da je dojenaÄka formula "nutricionistiÄki kompletna" toÄne, ali samo u najgrubljem smislu, zato Å¡to su nutricionistiÄki inferiornom proizvodu u potpunosti dodani vitamini i minerali.)
Većina dojenaÄkih formula je previÅ¡e zaslaÄ‘ena. Iako većina dojenaÄkih formula ne sadrži Å¡ećer u obliku saharoze, one sadrže visoke razine drugih vrsta Å¡ećera kao Å¡to je laktoza (mlijeÄni Å¡ećer), fruktoza (voćni Å¡ećer), glukoza (takoÄ‘er poznata kao dekstroza, jednostavan Å¡ećer koji se nalazi u biljkama) i maltodekstroza (slad). Zbog rupe u zakonu, dojenaÄke formule moguće je reklamirati kao proizvode koji ne sadrže Å¡ećer.
DojenaÄka formula može, takoÄ‘er, sadržavati nenamjerne tvari koje oneÄišćuju i mogu biti unesene tijekom proizvodnje. Neke od njih mogu sadržavati tragove genetski izmijenjene soje i kukuruza.
Bakterija Salmonella i aflatokisni – snažni, toksiÄni, kancerogeni, mutageni, imunosupresivni agenti koje proizvodi jedna vrsta Aspergilus gljivice, redovno se pronalaze u komercijalnim dojenaÄkim formulama, kao i Enterobakterija sakazakii - uniÅ¡tavajući patogeni uzroÄnik koji se prenosi hranom i koji može uzrokovati sepsu (prekomjerna bakterijska infekcija krvnog toka), meningitis (upala moždane ovojnice) i nekrotizirajući enterokolitis (ozbiljna infekcija i upala tankog i debelog crijeva) u novoroÄ‘enÄadi..
Prilikom pakiranja dojenaÄke formule moguće je da doÄ‘e do oneÄišćenja iste Äesticama slomljenog stakla i metala, kao i industrijskim kemikalijama poput ftalata i bisfenola A (oba su kancerogeni) i, od nedavno, sastojkom koji se koristi pri pakiranju, izopropil tioksantonom (ITX), joÅ¡ jednim od mogućih kancerogena.
DojenaÄke formule mogu takoÄ‘er sadržavati prekomjerne razine otrova ili teÅ¡kih metala, ukljuÄujući i aluminij, mangan, kadmij i olovo.
DojenaÄke formule na bazi soje posebno su zabrinjavajuće, zbog toga Å¡to sadrže visoke razine estrogena dobivenog iz biljaka (fitoestrogen). Zapravo, koncentracija fitoestrogena pronaÄ‘ena u krvi dojenÄadi koja su hranjena dojenaÄkom formulom na bazi soje, može biti od 13.000 do 22.000 puta veća od koncentracije prirodnog estrogena. Estrogen u koliÄinama većima od onih koje se normalno mogu naći u tijelu, može uzrokovati rak.
|
|
|
|