veeseelaa
|
evo Azri pa pročitaj
FEBRILNE KONVULZIJE
Febrilne konvulzije ili grčevi u povienoj temperaturi su prigodni modani epileptički napadaji koji se javljaju u male djece (obično u dobi između 3 mjeseca i pet godina) u visokoj temperaturi koja nije uzrokovana akutnom infekcijom sredinjeg ivčanog sustava (meningitis, encefalitis). Predstavljaju najčeći konvulzivni (epileptički) poremećaj u čovjeka. Zapisi o pojavi konvulzija u povienoj temperaturi u dojenčeta i malog djeteta datiraju od prije 2000 godina. Febrilne konvulzije ne uzrokuju otećenje mozga niti nemaju negativan utjecaj na intelektualni razvoj djeteta.
U pedijatriji su febrilne konvulzije posebno vane zbog velike učestalosti, dramatične kliničke slike, mogućnosti meningoencefalitisa te veće učestalosti kasnije pojave epilepsije u usporedbi s populacijom djece koja nisu pretpjela takve napadaje u ranom djetinjstvu.
Rizik za pojavu konvulzija u općoj dječjoj populaciji procjenjuje se na 8% - polovina od tih napadaja bit će febrilne konvulzije. Općenito se procjenjuje da će 4-5% dječje populacije imati najmanje jedan napadaj febrilnih konvulzija. Rizik za kasniji razvoj epilepsije u djeteta koje je pretrpjelo febrilne konvulzije je samo 2-5%, a rizik za ponavljanje napadaja poslije prvog je oko 30-40%. Ponovni napadaji najčeći su unuatar prve (80%) odnosno druge godine (90%) ivota.
Febrilne konvulzije najčeće se javljaju u dobi od 6 mjeseci do 5 godina, s najvećom učestalosću između 17. i 23. mjeseca ivota. Javljaju se u oko 85% u djece do 4. godine.
to je uzrok febrilnih konvulzija ?
Bioloka osnova febrilnih konvulzija jo uvijek je nepoznata i pripisuje se brojnim čimbenicima. Prema nekim miljenjima poremećaj se nasljeđuje. Brojna istraivanja ukazuju na obiteljsku pojavu febrilnih konvulzija. Kada dijete ima u prvom stupnju srodstva rođaka s febrilnim konvulzijama, rizik za febrilne konvulzije je oko 10-15%.
Nagli porast temperature je tipičan predisponirajući faktor za pojavu konvulzija. Obično roditelji daju podatak da do nastupa konvulzija nisu niti primijetili febrilitet ili da se temperatura teko sputa unatoč energičnih mjera za sniavanje temperature (antipiretici, rashlađivanje kupkama ili tuiranjem u mlakoj vodi, oblozi).
Uzrok febrilitetu najčeće je banalni respiratorni infekt gornjih dinih puteva (tonzilofaringitis, otitis) ili crijevni infekt (gastroenterokolitis). Brojna ispitivanja pokazala su da je u 70% slučajeva uzročnik infekcije virus (adenovirusi, virus parainfluence), od bakterijskih streptokok, a od crijevnih zaraza igele, a rjeđe salmonele. Vrh javljanja febrilnih konvulzija su mjeseci siječanj, lipanj, kolovoz i studeni. U vrijeme napadaja dvije trećine djece imaju temperaturu iznad 39 C, a oko trećine iznad 40 C.
Predisponirajući faktori za pojavu febrilnih konvulzija su potekoće na porodu, usporen rani neuroloki razvoj te pojava febrilnih konvulzija u roditelja ili braće.
Kako se ispoljavaju febrilne konvulzije ?
Klinička slika vrlo je dramatična i frustrirajuća za svakog roditelja. Najčeće se ispoljavaju kao tzv. generalizirani ili veliki napadaji u kojima dijete okrene i fiksira očne jabučice u jednu stranu, izgubi svijesti i trza sa sva četiri ekstremiteta, najčeće uz krkljanje i plavilo oko usana. U takvim napadaji česte su dulje pauze u kojima dijete ne die (tzv. apnoje) koje navode panične i uplaene roditelje na pomisao da dijete umire.
Rjeđe se febrilne konvulzije ispoljavaju kao tzv. arini ili parcijalni ili fragmentarni napadaji u kojima se trzajevi javljaju na ekstremitetima samo jedne strane tijela ili samo na pojedinim ekstremitetima. Poslije takvih ataka ponekad se javljaju i prolazne kljenuti ekstremiteta (tzv. Toddova paraliza).
U male dojenčadi napadaj se moe manifestirati i kao kratkotrajna apneja ili prestanak disanja uz opću mlohavost.
Trajanje napadaja je različito, najčeće od 3 do 10 minuta, rjeđe dui. Obično spontano prestaju. Mogu se ponavljati 2-3 puta u tijeku istog dana, osobito u slučajevima neadekvatnih i neefikasnih antipiretskih postupaka, a trajanje napadaja ponekad je dugotrajno (i vie od pola sata).
Dijagnoza febrilnih konvulzija
Ne postoji jedinstven stav u dijagnostici odnosno primjeni dijagnostičkih postupaka kod febrilnih konvulzija. Nakon svakog napadaja treba obavezno konsultirati pedijatra odnosno neuropedijatra radi isključivanja akutne infekcije sredinjeg ivčanog sustava - meningoencefalitisa. Vano je pitanje potrebe izvođenja lumbalne punkcije radi pregleda likvora (modane tekućine). Neke ustanove preporučuju obavezno lumbalnu punkciju pri svakom prvom napadaju febrilnih konvulzija, druge samo kod djece mlađe od dvije godine, a treće koje su u većini samo kod kliničke sumnje na meningitis te u djece koja su prethodno započela antibiotsku terapiju. Najčeće se djeca promatraju klinički 48 sati nakon konvulzija te ako postoji sumnja na meningitis podvrgavaju se lumbalnoj punkciji. U praksi se zbog takvog pristupa punktira svako treće-četvrto dijete s prvim napadajem febrilnih konvulzija.
U velike većine djece poslije napadaja febrilnih konvulzija elektroencefalogram (EEG) je normalan.
Jednostavne i sloene febrilne konvulzije
Jednostavne (tipične) febrilne konvulzije su one koje se pojave u dobi između 1 do 4 godine i ako se jave : najvie dva napadaja, traju do 20 minuta, kao generalizirani napadaji, u djeteta s urednim neurolokim statusom prije i poslije napadaja te normalnim EEG-om poslije napadaja
Sloene (atipične) febrilne konvulzije pripisuju se djeci mlađoj od 1 godine i starijoj od 4 godine, ako se jave tri i vie napadaja koji traju vie od 20 minuta, kao parcijalni napadaji, u djeteta s ometenim neurolokim razvojem prije i poslije napadaja te promijenjenim EEG-om poslije napadaja.
Liječenje napadaja febrilnih konvulzija
Većina napadaja spontano prolazi nakon nekoliko minuta. Ukoliko napadaj traje prekida se od strane liječnika davanjem diazepama intravenski (djelovanje trenutno), a ukoliko se lijek ne moe dati intravenski, to nije rijetkost u malog djeteta, diazepam se primijenjuje rektalno (u debelo crijevo) u obliku mikroklizme (djelovanje unutar 10 minuta nakon primjene). Ovo je dobra alt_ernativna metoda za liječnika, a jedino sredstvo u rukama roditelja koji na taj način mogu prekinuti napadaj.
Dijete u napadaju treba poloiti na bok ili paljivo na trbuh da ne dođe do zapadanja jezika. Nije potrebno djetetu nasilno otvarati usta iz straha roditelja da ne dođe do guenja. Poduzeti sve raspoloive mjere za sniavanje temperature.
Spriječavanje (profilaksa) ponovnog javljanja febrilnih konvulzija
Akutna profilaksa fenobarbitonom intramuskularno provodi se kada dijete dođe liječniku kada je napadaj već proao, a njen cilj je spriječiti ponovni napadaj u narednim satima u kojim se moe očekivati ponovni porast temperature.
Kronična intermitentna profilaksa provodi se u času pojave vrućice u djeteta koje je u anamnezi imalo jedan ili vie napadaja jednostavnih febrilnih konvulzija: roditelji daju mikroklizmu diazepama rektalno. Vano je naglasiti da diazepam nije zamjena za lijekove za sniavanje temperature (antipiretici) tako da uz primjenu klizme treba poduzeti i sve poznate antipiretske mjere uz često mjerenja tjelesne temperature.
Kronična kontinuirana profilaksa provodi se svaki dan u djeteta s sloenim febrilnim konvulzijama. Svakodnevno se daje fenobarbiton (ili valproat) do četvrte-pete godine ivota uz periodičke neuropedijatrijske kliničke i elektroencefalografske preglede.
Prognoza
Prognoza jednostavnih febrilnih konvulzija je dobra. Samo u malog broja djece (do 5%) s sloenim febrilnim konvulzijama javlja se kasnije epilepsija. Poslije početnog oka zbog činjenice da je njihovo dijete pretpjelo dramatični napadaj tipa febrilnih konvulzija većina roditelja će nakon razgovora s liječnikom i u tijeku neuropedijatrijskog praćenja prihvatiti bolest kada vide da se njihovo dijete normalno psihomotorno razvija.
Izvor: Dr Zlatko Sabol, spec. pedijatar
možda da se ipak konsultuješ sa dr prije korištenja  
< Poruku je uredio maja78 RR -- 28.12.2010 19:02:15 >
_____________________________
Ajša, Ajra, Esma, Zehra
decembar....
|
Odštampaj
