dipl.defektolog
|
VRTIMO SE DA SE RAZVIJA MOZAK
Kad vide dijete kako sjedi u fotelji, ljulja se i lupa glavom o naslon, jer mu je dosadno, mnogi će roditelji to pokušati spriječiti. Misle da to nije u redu, a zapravo dijete tada zamišlja nevidljivu liniju i odbija se da bi je doseglo. Kad mu dosadi, pomakne liniju i počne udarati još jače. U tom trenu aktivni su svi mišići od prstiju na nogama do vratnih mišića. Tu kontrolu radi mozak i to je dodatna stimulacija. Isto je kad se dijete vrti dok ne padne pa se smije. A roditelji mu to ne daju. Neki čak misle da će poremetiti nešto u mozgu kad se puno vrti u jednu stranu pa ga oni odvrte na drugu. To je greška. Rotacija oko svoje osi je među najkompliciranijim pokretima u prostoru i dijete instinktivno radi ono što mu je potrebno. Dijete tim radnjama razvija svoje sinapse (osnovne neuronske veze), jer upravo razdoblje do sedme godine života vrijeme je najintenzivnijeg razvoja mozga. Ako u tom razdoblju dijete nema te igre, razvit će manji broj sinapsi (dokazano je da od broja neuronskih veza ovisi ukupna inteligencija) u pojedinim regijama mozga, što će se pokazati kao problem kad krene u školu. Zato djeci treba široka stimulacija, a to je najbolje kroz dječje igre trčanja, preskakanja, provlačenja, kroz boravak u prirodi... Riječi su to autora programa NTC sustav učenja dr. Ranka Rajovića, člana Upravnog odbora Mensa International i predsjednika Mensina svjetskog Odbora za darovitu djecu. Upravo njegov NTC sustav učenja, koji se provodi već u 12 zemalja u Europi, pod okriljem hrvatske Mense, pred dva mjeseca počeo se primjenjivati u nekoliko vrtićkih skupina u dubrovačkim dječjim vrtićima. Odgovornost za intelektualni razvoj djeteta, smatra ovaj stručnjak, prvenstveno je na roditeljima. Dijete se vrti, ne damo mu, skače po krevetu, opet mu ne damo. Onda mu kupujemo TV u sobu i opet činimo grešku. Danas mališani sve češće i duže vrijeme provode pred TV-om, kompjutorom, igrajući videoigrice. Dijete koje sjedi u fotelji, tri, četiri sata dnevno gleda TV i ništa ne radi, jednostavno ne daje dovoljno stimulacije svom mozgu, jer to nije fi ziološka aktivnost. Problem se pojavi u osmoj, devetoj godini, a tada je kasno pomoći.
- A sve češće djeca imaju razvojne probleme za koje nema pomoći kad se otkriju, prvenstveno disleksija, disgrafi ja, poremećaj govora, koncentracija. Puno je lakše, umjesto liječiti ih, na vrijeme pravilnim aktivnostima spriječiti nastanak tih poremećaja Pitali su me mnogi učitelji kako je moguće da je dijete razvilo disleksiju s pet godina, a još ne zna čitati. On je razvio sve predispozicije za disleksiju koja će se pokazati kasnije kada počne čitati duže, od 10 do 15 minuta, a to je negdje u devetoj godini života – objašnjava. Istraživanja su pokazala da u gotovo svim oblicima poremećaja pažnje i problema s koncentracijom postoji problem s akomodacijom oka. Taj se fi ziološki proces razvija brzim pokretima oka, praćenjem predmeta, trčanjem. Igre loptom pogoduju njegovu razvoju, dok se gledanjem u ekran taj razvoj zapostavlja.
|
.Ja sam je dobila od dj.psihologa koji radi u vrtiću koji pohađa moja kćer-kopirala sam je.To je mala knjžica od 50-tak strana. 
Odgovor od strane: dipl. logoped
. 
.Boji se mraka,da ćemo je ostaviti samu u kući(mada sam joj sto puta objasnila da nećemo,da ode sama na spavanje kod bake(bez nas). 
Odštampaj
