|
hanabanana -> Zdrave prehrambene navike stiču se od rodjenja (7.1.2008 15:20:22)
|
Pržene zdrave namirnice bolje nego nikakve?
Djeci od rođenja treba usađivati zdrave prehrambene navike. Ponekad to nije lak posao, jer nam se na putu nađe manjak vremena za pripremu hrane, utjecaj medija, dječje društvo koje ima svoje zamisli o zdravoj hrani itd. Klinci među sobom obično hvale hamburgere, a većinu povrća tretiraju kao "gadljivu" hranu. Zato nemali broj roditelja misli kako je bolje da djeca dobivaju zdravu hranu pripremljenu makar na nezdrave načine nego ako te namirnice u potpunosti izbjegavaju.
Srećom, kod nas se u prosječnoj obitelji jede relativno raznoliko, te se obično poslužuje barem jedan kuhani obrok dnevno. Međutim, prečesto se, što u žurbi, a što zbog ugađanja ukusu ukućana, jede pržena i pečena hrana. Sve se više naručuju i pizze i ostala brza hrana, te pripremaju gotova i polugotova jela, koja su zasićena masnoćama, šećerom, natrijem i drugim dodacima koji nisu zdravi.
Nikad nije kasno za promjene obiteljskih prehrambenih navika, ali je to proces tijekom kojega treba naći načina da se i klincima i drugim ukućanima povrće prikaže kao hrana korisna za njihovo zdravlje, od koje će postati ljepši, pametniji i zdraviji. "Kvaka" je u tome da pokušate igrati igru njihovim vrijednostima. Razloga za to vrlo je jednostavan, jer klinci ne razmišljaju previše o zdravlju niti ih zdravlje može naročito motivirati (za razliku od odraslih, kojima zdravlje s godinama postaje sve važnije). Klince će puno više motivirati hrana od koje će biti lijepi, pametni, snažni ili veliki. Nije loše objasniti im i da ih brza, pržena, slatka i slana hrana čini slabima i umornima.
Budite tolerantni, pa dozvolite da dijete odabere jednu ili mali broj vrsta povrća koje uopće ne želi jesti. Naravno, ne bi smjeli dozvoliti da vaše dijete (ili neki drugi član obitelji) iz prehrane izbaci, primjerice, sve vrste lisnatog povrća. Ako ne voli špinat, mora, primjerice, jesti blitvu ili kelj. Iako jedno povrće ne može u potpunosti zamijeniti drugo, iako je svaka vrsta povrća zdrava i jedinstvena na svoj način, nije drama ako se ne jedu baš sve vrste povrća.
Dijete će biti zadovoljno što poštujete njegovu volju ako ga ne tjerate da jede baš sve, a na "njihovu kartu" igrat ćete i ako se igrate oblicima i bojama hrane. Jasno je da za ovakve pothvate nemate često vremena, ali za rođendane, blagdane ili vikendom zgodno je poigrati se hranom poput lego kockicama. Od ploški povrća možete složiti lica, kombiniranjem boja možete slagati kolaže i apstraktne slike, veće komade povrća (koji se jedu sirovi) možete oblikovati u skulpturice prepoznatljivih oblika (kućice, kutijice, loptice, zvjezdice itd.).
Klinci su navikli jesti sirovo voće, dok se povrće nedovoljno jede sirovo. Osim vrsta koje se moraju termički obraditi kao bi bile probavljive, većina vrsta koje se mogu jesti sirove upravo u tom obliku su i najzdravije, jer su najbolje očuvani korisni nutrijenti, a većina klinaca radije prihvaća sirove paprike, krastavce, rajčice nego kuhano povrće. Povrće treba jesti kao prilog ne samo jer je tako najukusnije, nego i zato jer se neki važni nutrijenti u našem organizmu mogu iskoristiti samo ako su otopljeni u masnoćama.
Educirajte se kojih vitamina, minerala i drugih nutrijenata ima u kojoj hrani (o tome često pišemo na ovim stranicama), te koji nutrijenti se uništavaju na visokoj temperaturi. Ovo će vam uvelike pomoći da za svoju obitelj izvučete ono najbolje iz hrane, te da kombiniranjem hrane svakoga dana vaša obitelj dobije cjelovitu prehranu, odnosno da u njihovoj prehrani budu zastupljeni svi važni nutrijenti u potrebnim omjerima.
Važno je da roditelji svojim primjerom pokažu što su zdrave prehrambene navike, jer kod djece neće proći priče – ti rasteš i tebi treba više vitamina, a ja sam već veliki i vitamini mi ne trebaju.
Internet, televizija, kuharice uz dnevni tisak i drugi izvori danas prosječnoj ženi daju mnoštvo ideja za nove, zdravije načine pripremanja hrane. Izbacite zaprške, kojima se u našim krajevima tradicionalno dovršavaju variva. Variva se sjajno mogu zagustiti krumpirom, ili ako je baš potrebno, žlicom škrobnog ili običnog pšeničnog brašna razmućenog u vodi. Teški "zafrig", s brašnom na ulju ili masti i uz dodatak crvene paprike i/ili luka nije zdrav ni za koga, a suprotno uvjerenju mnogih, ne poboljšava okus hrane nego ubija izvorni okus, pa sa zaprškom svako varivo dobiva sličan okus.
Mnogi klinci ne vole špinat i slična kašasta povrtna jela, nego će radije pojesti povrće koje je sačuvalo oblik. Naučite pripremati povrće na pari, na roštilju ili roštilj tavi, u pećnici s malo masnoća, kratko pirjano (da ostane hrskavo). Iskoristite bogatstvo začina i začinskih trava, koje većini jela poboljšava okus. Klinci ne vole ljuto, ali su im dragi blagi, mirisni začini.
Pohanje i prženje u dubokom ulju najgori su načini na koje možete pripremiti hranu. Čak i kad se radi o namirnici koja je sama po sebi nutricionistički vrijedna i koja nema kolesterola, prženjem se povećavaju nivoi lošeg kolesterola (LDL).
Raznovrsno povrće izrezano na kose rezance, ploške ili veće komade vrlo je ukusno ako ga pomiješate s malo maslinovog ulja, ispečete u pećnici ili na roštilj tavici, te pomiješate s mediteranskim začinskim travama.
Dajte klincima i drugim ukućanima sirovu mrkvu kao grickalicu između obroka (A vitamin jedna je od onih kojemu trebaju masnoće, ali mrkva je bogata i drugim važnim nutrijentima, pa je slobodno djeci možete dati sirovu i bez drugih dodataka).
Salate se mogu pripremiti na stotine načina, a najzdravije su s maslinovim uljem ili uljima obogaćenim omega 3 i omega 6 masnim kiselinama (dodaju se isključivo hladnim ili mlakim jelima). Izbjegavajte majoneze i slične preljeve za salatu. Eksperimentirajte s limunovim sokom, jabučnim octom, vinskim octom i sl. Djeci koja rastu u salatu možete dodati kuhana jaja, kockice kruha pržene na suhoj tavi, raznovrsne sjemenke poput suncokreta, sezama ili lana (sirove ili također pržene na suhoj tavi), pa čak i male količine inače nezdravih životinjskih masnoća, poput pršuta, slanine, pancete i sl. Dalmatinski način pripremanja povrća, tzv. lešo povrće, izrazito je zdravo i jednostavno za pripremanje: blitva, cvjetača, špinat, kelj, kupus i mnoge druge vrste povrća kratko se skuhaju (da povrće ne budu previše mekano), te začine maslinovim ulje i češnjakom.
Gnjave li uporno oko povrća, važno je da ne odustanete, te da se trudite naći načine da ih motivirate umjesto da ih grdite i kažnjavate. Djecu nije dobro kažnjavati, ali nemojte odlučnost brkati s kažnjavanjem. Dio vitamina i minerala iz povrća može se nadoknaditi povećanim unosom voća, ali ni djeca ni odrasli ni u kom slučaju ne smiju u potpunosti izbaciti većinu povrća iz jelovnika. Ako su članovi vaše obitelji iznimno izbirljivi, još je važnije da se educirate o sastavu svih vrsta hrane, kako biste uvijek bili svjesni nedostaje li im nekih važnih nutrijenata.
Većina djece neće prihvatiti sve vaše prijedloge, ali ako im ponudite puno raznovrsnih načina, uskoro ćete vidjeti da će barem neke od njih prihvatiti.
Odgovor na pitanje iz naslova je, kako i sami vidite, negativan. Stav da je bolje ugoditi djeci i drugim ukućanima i poslužiti im prženo umjesto nikakvog povrća nije u redu, a puno je načina da svojim ukućanima ponudite zdravu hranu koja će im biti ukusna i prihvatljiva. Neće svijet propasti ako ponekad poslužite pommes frites, ali prženi krumpirići ne smiju biti nešto na čemu se gradi prehrana.
|
|
|
|