|
Lejla Ka -> RE: Problemi sa dojenjem... (9.3.2014 22:56:15)
|
Čitava ova frka i ljutnja na dojci poslije par minuta dobrog dojenja može biti zbog toga što im je prejak mlaz na samom početku, počne ih zagrcavati, prebrzo im teče i tjera ih da brzo gutaju, a možda im stvori i strah od gušenja.
Podignite bebu, umirite je, pronosajte, pa pokušajte opet staviti na dojku. Probajte i neki drugi položaj na dojci od uobičajenog.
Ako vidite da se beba nervozi na dojci odvojite je, ako mlaz prska pustite da pritisak prestane pa vratite bebu. Možete pokušati izdojiti nešto mlijeka prije podoja pa tek onda dojiti bebu.
Može se probati i slijedeće, kad namjestite bebu na dojku vi se zavalite u poluležeći položaj tako da beba leži na vama i dojku hvata odozgo, to im donekle pomaže da savladaju mlaz.
Jasno je meni da ste vi sad u stresnoj situaciji, da ste umorne, a da se jako brinete za dijete. No zaista nema razloga, ako je beba živahna, ako redovno kaki i piški. Potpuno je normalno u prvim danima i da vise na dojci cijeli dan, pa da onda odvale po 5 sati spavanja, da 4 dana uhvate ritam pa da peti nastane potpuni haos, sve je to OK i to tako ide [sm=smiley1.gif]
Sa dvadesetak dana kreće prvi skok u razvoju u 3. sedmici, post od Amrino na ovoj strani: http://www.ringeraja.ba/forum/Skokovi_u_razvoju/m_429526/tm.htm
Ovo sad pišem u svrhu informisanja i edukacije:
ZAŠTO JE UPOTREBA FLAŠICE I AD-a U PRVIM DANIMA OPASNA ZA DOJENJE
U prvim danima bebinog života (a to je neki period od onih famoznih 40 dana) beba, i majka uče dojiti. Beba se rađa sa refleksom sisanja, sve ostalo vezano za dojenje uči. Prva važna stvar koju beba treba da nauči je da dobro uhvati dojku da bi brzo i lako došla do mlijeka. Istu tu stvar treba naučiti majka.
Flašica se mješa u ovu važnu stvar tako što nudi bebi potpuno drugačiju tehniku hvata i rada unutrašnjosti usta. Novorođenče će kombinacija dojke i flašice izrazito zbunjivati. Dijete će dojku nastojati uhvatiti kao flašicu, a to će ranjavati majčine bradavice. podoj će jako boljeti, majka će sa strahom kretati u podoj, stres će negativno uticati na tok mlijeka, beba će se nervoziti, majka još više ... začarani krug iz kojeg će se opet potražiti izlaz sa flašicom, a ona nije izlaz već rub ponora.
Još jedna stvar kod flašice koja zbunjuje bebu. Dojka mlijeko pušta u valovima, sa pauzama. Iz flašice teče bez prestanka dok ne nestane sadržaja. Novorođenčad na kombinovanom načinu hranjenja mogu biti jako nervozna na dojci zato što očekuju da iz nje teče isto tako neprestano kao iz flašice, i onda kad bi trebali sisati ubrzano da pokrenu novi refleks otpuštanja mlijeka oni se zapravo prepadnu da je hrane nestalo i plaču, a ne žele sisati.
Zbog razlike u sastavu i probavljivosti između majčinog mlijeka i AD-a javlja se više zamki.
AD se teže i sporije probavlja, duže bebu drži sitom (a to nije nešto pozitivno, već se djetetov organizam duže vrijeme muči da iz količine koju je pojelo izvuče ono što organizmu treba, a odstrani ono što ne treba). Tako da i manja količina uzrokuje pauzu u dojenju dužu od onog što bi dijete napravilo da je pojelo puno više majčinog mlijeka.
I šta se dešava u toj pauzi, pa vaš organizam misli da u tom vremenu djetetu ne treba podoj, i vaš organizam prema tome reguliše proizvodnju, usporava je i smanjuje.
Majčino mlijeko u poređenju sa AD-om kao obrok od lagane supe sa povrćem i lešo meso sa salatom u poređenju sa pola kilograma jagnjetine i pola štruce hljeba za ručak. Poslije prvog se osjećate lagano, aktivno, energično, a vjerovatno će te biti spremni za užinu nakon dva tri sata, dok nakon drugog možete otići jedino u horizontalu i satima vam neće naumpasti novi obrok. Imajte na umu da i kalorije koje dobivate od zdravog i nezdravog oboka nisu iste.
Ovo nikako ne pišem da vam stvorim neugodan osjećaj kad date AD. Samo želim da znate zašto se te neke stvari koje poslije vidite na djetetu, i njegovom ponašanju dešavaju.
Beba na početku, kao što rekoh ima urođen samo refleks sisanja, i sisat će sve što joj stavite u usta, dojku, flašicu, prst ... U tom je periodu uspostava dojenja jako osjetljiva, na nju utiče toliko mnogo stvari, a sve što se tu umješa sa strane sigurno će stvoriti probleme. Ni cucla se ne preporučuje u prvih 1,5 mjesec dok se hvatanje dojke dobro ne uhoda. A bebe nisu lijene, one su instinktivne i priklonit će se načinu ishrane koji troši manje energije, ako ih se sa njim upozna. No zbog ove postavke da je jesti na flašicu lakše pojavila se ta stresna i opasna laž da se beba dojenjem muči, da joj je to nešto teško i naporno, te da to treba spriječiti i pomoći joj. Nemojte zaboraviti da su djeca genetski stvorena da doje, da se hrane majčinim mlijekom, da se od njega razvijaju, i da od njega nastavljaju sazrijevati. Da veliki broj stvari vezanih za dojenje pokreće čitav niz procesa kod djeteta koji predstavljaju zdrav rast i razvoj, a što izostaje kod ishrane AD-om na flašicu.
I svi problemi sa dojenjem se rješavaju dojenjem, uz nastavak dojenja i korigovanjem načina dojenja.
AD neće riješiti ni jedan problem sa dojenjem.
|
|
|
|