veeseelaa
|
evo pročitaj, jako mi je žao ŠTO JE LEUKEMIJA? Leukemija je vrsta raka. Pod rakom podrazumijevamo više od 100 oboljenja koja imaju 2 bitne zajedničke stvari. Prva je da određene stanice u tijelu postanu abnormalne, a druga da organizam nastavlja proizvoditi velik broj ovakvih stanica. Leukemija je karcinom krvnih stanica. Za razumijevanje je od pomoći znati o normalnim krvnim stanicama i što se s njima događa kad se razvije leukemija. NORMALNE KRVNE STANICE Krv je građena od tekućine- plazme, i tri vrste stanica od kojih svaka ima posebne funkcije. Bijele krvne stanice- leukociti, pomažu u obrani organizma od infekcija i drugih bolesti Crvene krvne stanice- eritrociti, prenose kisik od pluća do tkiva, a ugljični dioksid iz tkiva do pluća. Daju boju krvi. Krvne pločice- trombociti, imaju ulogu u zgrušavanju krvi i kontroliranju krvarenja Krvne stanice nastaju u koštanoj srži. Nezrele stanice nazivaju se blastima. Neki od njih sazrijevaju u koštanoj srži, dok drugi putuju i sazrijevaju drugdje u tijelu. Normalno, krvne stanice nastaju kontrolirano, ovisno o tome koliko ih organizam treba. Ovaj proces pomaže u održavanju zdravlja. STANICE KOD LEUKEMIJE Kada se razvije leukemija tijelo proizvodi velik broj abnormalnih krvnih stanica. Kod većine leukemija radi se o bijelim krvnim stanicama, koje izgledaju drukčije od normalnih i ne funkcioniraju ispravno. TIPOVI LEUKEMIJA Postoji nekoliko tipova leukemija. Dijele se na dva načina. Prvi je ovisno o tome kako brzo se bolest razvija i stanje pogoršava. Drugi je prema tipu krvnih stanica koje su zahvaćene. Leukemija je ili akutna ili kronična. Kod akutne leukemije abnormalne krvne stanice su blasti koji su nezreli i ne mogu obavljati svoje normalne funkcije. Njihov broj se brzo povećava, a stanje brzo pogoršava. Kod kronične leukemije prisutni su blasti, ali u globalu su ove stanice zrelije i mogu obavljati neke od svojih normalnih funkcija. Njihov broj se sporije povećava nego od akutne leukemije, tako da se i stanje pogoršava postepeno. Leukemija može nastati od dvije glavne vrste bijelih krvnih stanica- limfoidnih i mijeloidnih. Kada zahvati limfoidne stanice, naziva se limfocitna leukemija, a kada zahvati mijeloidne stanice, naziva se mijeloidna leukemija. Ovo su najučestaliji tipovi leukemija Akutna limfocitna leukemija- najučestalija kod male djece. Pogađa i odrasle, pogotovo one iznad 65 godina. Akutna mijeloidna leukemija- zahvaća i odrasle i djecu. Kronična limfocitna leukemija- djeca rijetko obolijevaju, zahvaća odrasle iznad 55 godina. Kronična mijeloidna leukemija- uglavnom kod odraslih SIMPTOMI Zbog oštećene funkcije stanice, oboljeli su skloni infekcijama, vrućicama. Imaju smanjen broj zdravih crvenih krvnih stanica i pločica. Dakle, smanjen je broj stanica koje prenose kisik tijelom. Kod ovog stanja- anemije- pacijenti mogu biti blijedi i osjećati slabost i umor. Kada je smanjen broj krvnih pločica pacijenti su skloni krvarenju i ozljedama. Kod akutne leukemije simptomi se pojavljuju i pogoršavaju brzo, dok se kod kronične ne moraju pojaviti dugo vremena, a kada se pojave, uglavnom su slabi u početku i postepeno se pogoršavaju. Ovo su neki od uobičajenih simptoma: Vrućica, zimica i drugi gripi nalik simptomi Slabost i zamor Ceste infekcije Gubitak apetita i/ili težine Otečeni ili osjetljivi limfni čvorovi, jetra ili slezena Sklonost krvarenju i ozljedama Sitne crvene točke (petehije) ispod koze Otečeni desni skloni krvarenju Znojenje, posebno noću i/ili Bol u kostima i zglobovima Kod akutne leukemije, abnormalne stanice mogu se nakupiti u mozgu i leđnoj moždini. Posljedice mogu biti glavobolje, povraćanje, zbunjenost, gubitak mišićne koordinacije i napadi. Takve stanice se također mogu nakupljati u testisima i uzrokovati oticanje. Također neki pacijenti infekcije oka i koze. Leukemija može utjecati na probavni sustav, bubrege, pluća ili druge dijelove tijela. Kod kronične leukemije abnormalne krvne stanice mogu se postepeno nakupljati u raznim dijelovima tijela. Može utjecati na kožu, CNS, probavni sustav, bubrege i testise. DIJAGNOZA Da bi pronašao uzrok simptoma, liječnik pita o dosadašnjim bolestima pacijenta i obavlja fizički pregled, palpira jetra, slezenu, limfne čvorove pazušne jame, prepona i vrata. Pretrage krvi pomažu kod dijagnoze. Iako pretraga može otkriti leukemiju, ne mora pokazati o kojem tipu se radi. Dalje hematolog, onkolog ili patolog pregledava uzorak koštane srži pod mikroskopom da bi odredio vrstu leukemije. Pokušava se odrediti proširenost bolesti i cerebrospinalni likvor.
_____________________________
Ajša, Ajra, Esma, Zehra decembar....
|